Na današnji dan

Rušenje vlade Cvetković-Maček

Banovina Hrvatska

Na današnji dan, 27. ožujka 1941. godine, general Dušan Simović izvršava vojni udar, čime je srušena vlada Cvetković-Maček.

1918. godine Prvoprosinačkim aktom stvorena je jugoslavenska država - Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, kao rezultat višestruke težnje i povijesnog razvoja. Prva jugoslavenska država nastala je od ostataka Austro-Ugarske Monarhije, a narodi koji su u nju ušli sa sobom su donijeli različito kulturno, političko i vjersko nasljeđe. Budući da je od Srba, Hrvata i Slovenaca trebalo stvoriti jedinstven narod - Jugoslavene, država je težila principu nacionalnog unitarizma, brišući postepeno povijesne granice pojedinih jugoslavenskih naroda.

Vidovdanski ustav

1921. godine, s ciljem donošenja novog ustava, saziva se posebna narodna skupština. Srpski zastupnici tada donose novi ustav po principu 50 posto plus jedan glas jer nije bilo moguće okupiti dvotrećinsku većinu zbog hrvatskog napuštanja Ustavotvorne skupštine. Ustav je službeno donešen 28. lipnja 1921. na Vidovdan, po čemu dobiva ime Vidovdanski ustav. Uskoro umire kralj Petar te njegovo mjesto zauzima regent Aleksandar I. Karađorđević, a ime države mijenja se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Prema novom ustavu država je organizirana centralistički, s Beogradom kao glavnim središtem, a došlo je i do nove upravne podjele zemlje na 33 oblasti, i to kako bi došlo do oslabljivanja odnosa unutar povijesnih zemalja.

Aleksandar I. Karađorđević
 
Aleksandar I. Karađorđević, FOTO: seebiz.eu
 

Glavni otpor centraliziranoj vlasti pružala je Radićeva Hrvatska republikanska seljačka stranka. 1925. godine, vlada ju optužuje za komunističku djelatnost, a njen je vođa, Stjepan Radić, uhapšen i preostaje mu samo jedno - suradnja s vladajućom Radikalnom strankom. Nakon sklapanja sporazuma HRSS mijenja ime u HSS- Hrvatska seljačka stranka, a nova je vlada nazvana vladom narodnog sporazuma. S obzirom na to da Radić kroz suradnju s radikalima nije uspio postići političke ciljeve, 1927. ulazi u koaliciju s Pribićevićem i njegovom Samostalnom demokratskom strankom. Radić u novoj suradnji postiže mnoge političke uspjehe u oblasnim upravama, a zastupnici HSS-a u Narodnoj skupštini prozivaju zbog političkih ucjena i korupcije. Kako srbijanski politički krugovi više nisu mogli održati svoju premoć, odlučuju izvršiti atentat na Radića. U lipnju 1928. radikalac Puniša Račić tijekom svađe u Skupštini pištoljem ubija dvoje zastupnika te ranjava Stjepana Radića koji dva mjeseca poslije umire od posljedica ranjavanja.

Seljačko-demokratska koalicija
 
Seljačko-demokratska koalicija, FOTO: wikipedia.org
 

Dolazak na vlast

U siječnju 1929. zbog sve veće krize dolazi do ukidanja Narodne skupštine, a kralj najavljuje takozvanu Šestosiječanjsku diktaturu i donosi novi Zakon o nazivu i podjeli države, čime nastaje Kraljevina Jugoslavija. 1934. godine, za vrijeme posjeta Marseillesu, na kralja Aleksandra izvršen je atentat, a s obzirom na to da je njegov nasljednik Petar II. maloljetan, na vlast dolazi regent Pavle Karađorđević. Vođa jugoslavenske radikalne zajednice i premijer Milan Stojadinović i novi predsjednik HSS-a Vladko Maček započinju pregovore. Stojadinović je ubrzo smijenjen, a na novo mjesto predsjednika vlade dolazi Dragiša Cvetković. Započinju novi pregovori čiji je rezultat potpisivanje Sporazuma Cvetković-Maček 1939. te osnivanje Banovine Hrvatske.

Maček i Cvetković
 
Maček i Cvetković, Maček polaže prisegu kao potpredsjednik vlade, FOTO: cro-eu.com
 
 

Novu autonomnu teritorijalnu jedinicu činile su dotadašnje banovine Savska i Primorska, kotari Dubrovnik, Ilok, Šid, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. Imala je veliko značenje jer je njome obnovljena hrvatska državnost te je napokon ostvarena autonomija od Beograda, a većina Hrvata napokon se našla u zajedničkoj teritorijalnoj jedinici. Srpska pravoslavna crkva nije podržavala hrvatsku autonomiju, a Ustaše i drugi hrvatski radikalni nacionalisti nisu bili zadovoljni sporazumom sa Srbima.

Vojni udar na vladu

Rat na prostorima jugoistočne Europe sve se više širio. Iako su se i Kraljevina Jugoslavija i Banovina Hrvatska trudile ostati neutralne, Jugoslavija 25. ožujka 1941. ulazi u Trojni pakt. Na današnji dan, 27. ožujka 1941. godine, general Dušan Simović izvršava vojni udar čime Petar II. službeno postaje kraljem, a vlada Cvetković-Maček je srušena. Kriza u zemlji uskoro dovodi do trenutačnog raspada u travnju 1941., kada kralj i vlada odluče pobjeći u inozemstvo. Na inicijativu nacionalsocijalističke Njemačke i fašističke Italije 10. travnja osnovana je marionetska država sila osovine - Nezavisna Država Hrvatska (NDH).

Komentari na članak

Vezani članci

Venera u Louvreu

Na današnji dan

Otkrivena skulptura polugole žene neviđene ljepote

Na današnji dan 1820. godine slučajno je pronađena jedna od najpoznatijih antičkih skulptura. Njezina ljepota danas plijeni poglede svih posjetitelja pariškog Louvrea.

Žena ratnica

Drugačija slika žena kroz povijest

FOTO: Devet žena-ratnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti

Smatrane slabijim spolom koji se uvijek mora dokazivati i boriti za svoja prava žene su uvijek bile postrance. No ove su žene pokazale da nipošto nisu slabiji spol. U njihovo vrijeme, kada je trebalo više hrabrosti da se napravi nešto što za žene nije bilo moguće ili uobičajeno, one su to učinile.

Uspinjača 1

Na današnji dan

Zagrebačka „stara dama“ neumorno vozi već 124 godine

Na današnji je dan 1893. godine s radom trajno krenula zagrebačka uspinjača, spomenik kulture i jedna od atrakcija koje čine glavni grad prepoznatljivim.

Jack Trbosjek

Na današnji dan

VIDEO: Pala prva žrtva najzloglasnijeg ubojice svih vremena

U petak 31. kolovoza 1888. godine ubijena je Mary Ann Nichols, prva žrtva zloglasnog Jacka Trbosjeka.

Samuraj

Na današnji dan

Japanski car zakonom zabranio samuraje

Samuraji su ostali upamćeni u japanskoj povijesti kao simboli vjernosti i ratničkog duha, a u njihovom su kodeksu svoju fanatičnost utemeljile i notorne japanske „kamikaze“.