Na današnji dan

Rodio se Nikola Kopernik

Nikola Kopernik

Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, rodio se poljski astronom Nikola Kopernik, čovjek koji je objasnio heliocentrični model svemira.

Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, u poljskom gradu Toruńu rodio se Nikola Kopernik, astronom iz reda isusovaca. Studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakowu, te crkveno pravo na Sveučilištu u Bologni. Većinu svog života proveo je kao svećenik u Fromborku, tadašnjem Frauenburgu.

Kopernik je uredio zvjezdarnicu na kuli tvrđave koja je okruživala crkvu, a koja se danas zove Kopernikov toranj. U toj zvjezdarnici Kopernik je promatrao nebo i na temelju svojih promatranja napisao je djelo „De revolutionibus orbium coelestium” (O vrtnji nebeskih krugova). Djelo se sastoji od šest knjiga i objavljeno je u Nürnbergu 1543. godine, pred njegovu smrt.

U ovome djelu Kopernik objašnjava heliocentrični model svemira, što je bila revolucionarna prekretnica u astronomiji i poticaj otkrićima Johannesa Keplera i Isaaca Newtona.

Heliocentrični sustav zasniva se na tvrdnji da se Zemlja okreće oko svoje osi i kruži oko Sunca. Ta tvrdnja uzrokovala je žestoke rasprave i sukobe u crkvenim krugovima jer je kršćanstvo u to doba zagovaralo Ptolomejev geocentrični sustav.

Kopernik je promijenio i kalendar, zbog pomicanja proljetne točke uslijed pomicanja Zemljine osi vrtnje. Utvrđuje i trostruko gibanje Zemlje: rotacija oko svoje osi, gibanje oko Sunca i precesiju Zemljine osi. Za ostale planete Kopernik je zaključio kako se gibaju po kružnicama oko Sunca, dok Mjesec nije smatrao planetom.

Novi heliocentrični sustav prikazan je kao matematički zaokružena i utemeljena teorija, koja se opravdala rezultatima promatranja. Kopernik nije tvrdio kako je on u potpunosti u pravu i djelo je objavljeno pred kraj njegova života pa je time mudro izbjegao progon i inkviziciju.

Godine 1610. još jedan poznati astronom, Galileo Galilei, objavio je svoja zapažanja o Jupiterovim mjesecima, kao argument u korist Kopernikovog heliocentričnog sustava. Godine 1612. počeo je rasti otpor protiv ideje o heliocentričnom sustavu. Papa je 1616. godine zabranio Kopernikovo kapitalno djelo.

Kopernik je bio u pravu što se tiče Zemljinog kretanja oko Sunca, no nije točno da je Sunce centar svemira, što su dokazali astronomi kroz 18. i 19. stoljeće. U 20. stoljeću dokazano je kako postoji još mnogo galaksija, a naša je samo jedna u moru njih.

Nikola Kopernik umro je 24. svibnja 1543. godine. Pokopan je u katedrali u Fromborku. Točno mjesto ukopa nije bilo poznato sve do 2005. godine, kada ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski.

Godine 2010. Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, no ovaj put uz zasluženu svečanost.

Komentari na članak

Vezani članci

Pas koji spava

Znanstveni dokazi

Trče li psi u snu za lopticom ili sanjaju svoje vlasnike?

Znanstvenici su otkrili kako psi ulaze u REM fazu spavanja u kojoj pokazuju sve znakove sanjanja. Sanjanje može biti specifično za određenu pasminu, a manji psi sanjaju više nego veći.

Katedrala noću

Mistični Zagreb

Skrivene tajne poznatih zagrebačkih lokacija

U žurbi za vlastitim obvezama, uspjesima i srećom, često jurimo Zagrebom zaboravljajući na njegovu bajkovitost i drevnost lokacija kraj kojih prolazimo. Donosimo vam predaje o najpoznatijima od njih.

Teodorik

Na današnji dan

Smrt Teodorika, kralja Istočnih Gota

Iz lekcija iz povijesti poznata nam je 493. godina kada je istočnogotski kralj s vlasti svrgnuo Odoakra. Često prikazivan kao barbar, ovaj kralj održavao je mir u Italiji u svojoj 33 godine dugoj vladavini.

James Dean

Na današnji dan

Poginuo James Dean, „buntovnik bez razloga“ i idol mladih

Mladi glumac James Dean umro je na današnji dan prije točno 60 godina. Njegova dotadašnja filmska ostvarenja i prerana smrt osigurale su mu status filmske legende.

Mitologija i legende vezane uz Kelte

Mitologija i legende

Keltska mitologija kao inspiracija za suvremene fantastične junake

Keltske legende pisane su u razdoblju od 8. do 12. stoljeća, no prije toga su prenošene usmenim putem pa smatramo kako datiraju još od antičkog razdoblja. Iako stare, dale su inspiraciju za stvaranje nekih od najpoznatijih suvremenih klasika fantastičnoga karaktera. U članku donosimo pet zanimljivih keltskih mitova i legendi.