Na današnji dan

Rodio se Nikola Kopernik

Nikola Kopernik

Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, rodio se poljski astronom Nikola Kopernik, čovjek koji je objasnio heliocentrični model svemira.

Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, u poljskom gradu Toruńu rodio se Nikola Kopernik, astronom iz reda isusovaca. Studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakowu, te crkveno pravo na Sveučilištu u Bologni. Većinu svog života proveo je kao svećenik u Fromborku, tadašnjem Frauenburgu.

Kopernik je uredio zvjezdarnicu na kuli tvrđave koja je okruživala crkvu, a koja se danas zove Kopernikov toranj. U toj zvjezdarnici Kopernik je promatrao nebo i na temelju svojih promatranja napisao je djelo „De revolutionibus orbium coelestium” (O vrtnji nebeskih krugova). Djelo se sastoji od šest knjiga i objavljeno je u Nürnbergu 1543. godine, pred njegovu smrt.

U ovome djelu Kopernik objašnjava heliocentrični model svemira, što je bila revolucionarna prekretnica u astronomiji i poticaj otkrićima Johannesa Keplera i Isaaca Newtona.

Heliocentrični sustav zasniva se na tvrdnji da se Zemlja okreće oko svoje osi i kruži oko Sunca. Ta tvrdnja uzrokovala je žestoke rasprave i sukobe u crkvenim krugovima jer je kršćanstvo u to doba zagovaralo Ptolomejev geocentrični sustav.

Kopernik je promijenio i kalendar, zbog pomicanja proljetne točke uslijed pomicanja Zemljine osi vrtnje. Utvrđuje i trostruko gibanje Zemlje: rotacija oko svoje osi, gibanje oko Sunca i precesiju Zemljine osi. Za ostale planete Kopernik je zaključio kako se gibaju po kružnicama oko Sunca, dok Mjesec nije smatrao planetom.

Novi heliocentrični sustav prikazan je kao matematički zaokružena i utemeljena teorija, koja se opravdala rezultatima promatranja. Kopernik nije tvrdio kako je on u potpunosti u pravu i djelo je objavljeno pred kraj njegova života pa je time mudro izbjegao progon i inkviziciju.

Godine 1610. još jedan poznati astronom, Galileo Galilei, objavio je svoja zapažanja o Jupiterovim mjesecima, kao argument u korist Kopernikovog heliocentričnog sustava. Godine 1612. počeo je rasti otpor protiv ideje o heliocentričnom sustavu. Papa je 1616. godine zabranio Kopernikovo kapitalno djelo.

Kopernik je bio u pravu što se tiče Zemljinog kretanja oko Sunca, no nije točno da je Sunce centar svemira, što su dokazali astronomi kroz 18. i 19. stoljeće. U 20. stoljeću dokazano je kako postoji još mnogo galaksija, a naša je samo jedna u moru njih.

Nikola Kopernik umro je 24. svibnja 1543. godine Pokopan je u katedrali u Fromborku. Točno mjesto ukopa nije bilo poznato sve do 2005. godine, kada ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski.

Godine 2010. Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, no ovaj put uz zasluženu svečanost.

Komentari na članak

Vezani članci

Sirijske izbjeglice - dijete

Komentar novinarke portala Studentski.hr

Zašto se toliko raspravlja o pomoći, umjesto da se pomogne?

Tjednima traje opsadno stanje izbjeglica u susjednim zemljama, svjedočimo svakodnevnim video zapisima i slikama sustavnog ugnjetavanja tih ljudi, ali pitanje koja se proteže vezano za njih nije kako im pomoći, nego što ako dođu kod nas?

Nova Facebook-ova opcija: Postavite meni na Facebook

Facebook uveo novu opciju

Pomoću nove opcije postavite menije restorana na Facebook

Najveća društvena mreža ovih nas je dana iznenadila uvođenjem nove opcije pomoću koje možete postaviti meni određenog restorana na Facebook stranicu.

Seks-afera

Seks afera na tuzlanskom odjeljenju sarajevskog Pravnog fakulteta

Seks u zamjenu za ocjene - tuzlanski profesori osuđeni na uvjetnu zatvorsku kaznu

Profesor Durmišević studentici je ponudio ispitna pitanja u zamjenu za seks, a profesor Lučić je studenticama upisao ocjene u indekse iako one taj predmet nisu položile.

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.