Na današnji dan

Rođendan rimskog cara čije se književno djelo „Meditacije“ i danas rado čita

Marko Aurelije

Na današnji dan 121. godine rođen je rimski car koji je usprkos tome što je vlast obilježio brojnim ratovima ipak ostao zapamćen kao dobar car i car filozof.

Na današnji dan, 26. travnja, davne 121. godine rođen je rimski car, posljednji od petorice dobrih careva, poznat još i kao car filozof – Marko Aurelije. Bio je, ali i ostao poznat po filozofskim promišljanjima zbog čega je i danas jedan od najpoštovanijih careva Rimskoga Carstva. Rođen je u bogatoj obitelji te je bio dobar učenik koji je učio latinski i grčki, no usprkos tome njegova strast bila je stoicizam, pravac u filozofiji koji naglašava vjeru, razum i uzdržavanje.

Nakon što je prvotni nasljednik cara Hadrijana umro, Hadrijan je posvojio Tita Aurelija Antonina (Titusa Aureliusa Antoniusa), odnosno Antonina Pija, kako bi ga naslijedio na prijestolju. Car je također natjerao Antonina da posvoji Marka Aurelija. U dobi od 17 godina Marko Aurelije postao je Antoninov posinak s kojim je učio o vladi i javnoj službi. Konzulom je postao 140. godine, a tu je funkciju obnašao još dva puta. S godinama je počeo dobivati više obveza i odgovornosti te je postao izvorom podrške i savjeta Antoninu, a uza sve to nastavio je proučavati filozofiju i razvijati zanimanje za pravo.

– Sve je onakvo kakvim ga stvara razmišljanje.

Nakon smrti Antonina Pija 161. godine uzdignuo se na vlast i službeno je postao Marcus Aurelius Antoninus Augustus. Iako neki izvori indiciraju kako je Antonin odabrao Aurelija kao svog jedinog nasljednika, Aurelije je inzistirao na tome da njegov polubrat Lucius Aurelius Verus Augustus bude suvladar. Za razliku od mirne i prosperitetne Antoninove vlasti braća su svoju vlast obilježila ratom, a njihovo je doba obilježeno bolešću.

Šezdesetih godina drugoga stoljeća borili su se protiv Parta radi kontrole zemalja na Istoku. Vero je nadgledao ratne pothvate dok je Aurelije ostao u Rimu. Većina njihovih ratnih uspjeha zasluga je Verovih generala, osobito Avidija Kasija (Avidiusa Cassiusa) koji je kasnije postao guvernerom Sirije. Vojnici koji su se vraćali iz rata sa sobom su u Rim donijeli neku bolest koja je pomorila većinu stanovništva. Završetkom Partskog rata dvojica su se suvladara morala suočiti s njemačkim plemenima koja su krajem 160-ih godina prelazila Dunav i napadala rimske gradove. Nakon što su se obranili od plemena, Vero je umro 169. godine, a Aurelije je nastavio vladati sam.

– Oni koji su mrtvi za život, koji nemaju cilja ni pravca za svaki poriv i šire gledano, svaku misao, samo su isprazni djelom, jednako kao i riječju. 

Godine 175. Aurelije se suočio s još jednim izazovom, ovaj put za vlastito mjesto. Nakon što je Avidije Kasije čuo glasinu kako je car smrtno bolestan, sam se proglasio carem što je navelo Aurelija da otputuje na Istok kako bi povratio kontrolu. Na svu sreću, nije se morao sukobiti s njim jer su ga ubili njegovi vlastiti vojnici. Umjesto toga Aurelije je putovao istočnim provincijama sa ženom Faustinom ponovno uspostavljajući autoritet. Još se jednom suprotstavio germanskim plemenima te je u isto vrijeme, 177. godine, postavio sina Komoda za suvladara.

Car Marko Aurelije umro je 17. ožujka 180. godine Iako je njegova vladavina obilježena ratovima, osobito na Istoku, ono po čemu je ipak zadužio svijet i književnost, vjerojatno potpuno neplanirano, jesu upravo njegove Meditacije, odnosno careva osobna promišljanja o nutrini i napretku koji nije vođen ničim drugim nego samim sobom. 

Komentari na članak

Vezani članci

https://www.facebook.com/USK.Idiom/photos/a.403249316458360.1073741827.403226229794002/985465991570020/?type=1&theater

Studentski aktivizam

Aktivizmom za vrijeme studija do vrijednih iskustava; poticanje književnog stvaralaštva u Rijeci

Udruga studenata kroatistike Idiom koja djeluje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci ogledni je primjerak studentskog aktivizma. Donosimo vam detalje o njihovom najvećem književnom projektu „Riječke perspektive” te odgovor na pitanje čemu uopće studentski aktivizam.

berlinski zid

Na današnji dan

Prošlo je čak 57 godina od početka gradnje Berlinskog zida i povijesne podjele grada na Istočni i Zapadni dio

Bez ikakve su najave istočnonjemački vojnici, prema naređenju sovjetskog vođe Nikite Hruščova, 13. kolovoza 1961. godine započeli s izgradnjom Berlinskog zida koji je čak 28 godina razdvajao stanovnike, članove obitelji te prijatelje Istočnog i Zapadnog Berlina.

Alexander Graham Bell

Na današnji dan

„Gospodine Watson, dođite ovdje, želim vas vidjeti”

S obzirom na to da danas obilježavamo 142. godišnjicu prvog telefonskog poziva, prisjetimo se kako je uopće došlo do jednog od najcjenjenijih izuma u povijesti.

Bombardiranje Dresdena

Na današnji dan

Započelo bombardiranje Dresdena

Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.

Henri Matisse

Na današnji dan

Godišnjica smrti „divlje zvijeri“ francuske umjetnosti

Na današnji dan preminuo je veliki francuski umjetnik koji je, spajajući revolucionarnost i tradiciju više od šezdeset godina, stekao titulu jednoga od najinovativnijih i najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća.