Na današnji dan

Rođendan jednog od najznačajnijih Hrvata koji je dao svoj obol matematici i astronomiji

Ruđer Bošković

Po njemu nosi ime jedan od najpoznatijih hrvatskih Instituta, pa čak i krater na Mjesecu, a između ostaloga među prvima je objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca. Prisjetimo se lika i djela Ruđera Boškovića.

Na današnji dan, 18. svibnja 1711. godine, rođen je jedan od velikana hrvatske znanosti – Ruđer Josip Bošković. Iako je najviše poznat po svojim doprinosima matematici i astronomiji, bavio se i proučavanjem mehanike, geodezije, geofizike, optike i teorije atoma.

Rođen je u Dubrovniku, ondašnjoj Dubrovačkoj Republici, gdje je ujedno stekao osnovno obrazovanje te u dobi od 15 godina bio poslan u Rim na isusovačko Papinsko sveučilište Greogirana gdje je završio filozofiju, a potom i teologiju. Nakon toga se zaredio za svećenika, ali je razriješen obaveza kako bi se posvetio znanosti. godine 1740. postao je profesorom matematike, a između ostaloga povjeren mu je i zadatak da osigura stabilnost kupole crkve sv. Petra u Rimu kada su otkrivena određena oštećenja i pukotine na istoj. 

I prije nego što je postao profesorom počeo je proučavati djela znanstvenika Isaaca Newtona nakon čega ubrzo počinje i objavljivati rasprave u kojima je ujedno i kritizirao Newtonov rad. Proučavao je beskonačno male veličine, logaritme negativnih brojeva, bavio se izračunom veličine Zemlje i njenim oblikom pa je tako izradio i kartu Papinske države. Proučavao je i tranziciju Merkura, Auroru Borealis, oblik Zemlje, primjenu matematike u teoriji teleskopa, komete, zakon kontinuiteta itd. te nikako ne smijemo zaboraviti kako je upravo Ruđer Bošković među prvima objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca, što je iznio u svojem djelu O pomrčinama Sunca i Mjeseca.

U Beču je godine 1758. objavio prvo izdanje svog djela Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virum in natura existenitum koja sadrži teoriju atoma i njegovu teoriju sile. U istome je također iznio tezu o prisutnosti sveznajućeg duha koji poznaje prošlost i budućnost. Godine 1761. postao je članom društva Royal Society zbog čega je otišao u Carigrad kako bi promatrao prolazak Venere ispred Sunca, a također je počeo istraživati ruševine grada Troje. Tri godine kasnije postao je voditeljem katedre za matematiku na Sveučilištu u Paviji. Bošković je također 1782. godine bio jedan od osnivača Narodne akademije znanosti u Italiji koja je okupljala četrdeset najvažnijih talijanskih znanstvenika toga doba.

Bio je i član Ruske akademije znanosti, kao i londonskog Kraljevskog društva, ali i ravnatelj francuske optike za mornaricu, a o njegovom značaju i ličnosti svjedoči i činjenica što jedan mjesečev krater nosi upravo njegovo ime – Boškovićev krater.

Umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu, a pokopan je u crkvi sv. Marije Podone. U njegovu je čast 1950. godine u Zagrebu osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike – Institut Ruđer Bošković.

Komentari na članak

Vezani članci

Puškin

Na današnji dan

Tragičan ishod dvoboja najvećeg ruskoga pjesnika

Danas se prisjećamo slavnog ruskog pjesnika, dramaturga i utemeljitelja moderne ruske književnosti koji je 10. veljače 1837. preminuo uslijed ozljeda stečenih u oružanom dvoboju.

Splitski pjevač Petar Grašo

Na današnji dan

Sretan 42. rođendan miljeniku hrvatske publike, Petru Graši!

Danas svoj 42. rođendan slavi Petar Grašo.

Garfield;evolucija

Na današnji dan

Objavljen prvi broj stripa "Garfield"

Na današnji dan 1978. godine pojavio se strip o debelom narančastom mačku s kojim se mnogi od nas poistovjećuju!

Isto

Na današnji dan

Mladi su posebno osjetljivi na mentalne tegobe; Svjetski dan mentalnog zdravlja posvećen je upravo njima

Iako su se u povijesti mentalne poteškoće smatrale djelovanjem demonskih sila, njihovo je postojanje kasnije znanstveno dokazano. Kako bi se podigla svijest o ovom tipu bolesti, današnji je dan 1992. godine proglašen Svjetskim danom mentalnog zdravlja, a on je ove godine posvećen djeci i mladima.

naslovna, lazy day

NA DANAŠNJI DAN

Možete se vratiti na spavanje, danas obilježavamo Dan lijenosti

Iako danas jest dan za ne raditi ništa, mi ipak nećemo biti toliko lijeni pa donosimo nekoliko prijedloga kako možete provesti današnji dan, a da to bude opuštajuće za vas i da ne iziskuje prevelike intelektualne i fizičke napore.