Na današnji dan

Rođendan jednog od najznačajnijih Hrvata koji je dao svoj obol matematici i astronomiji

Ruđer Bošković

Po njemu nosi ime jedan od najpoznatijih hrvatskih Instituta, pa čak i krater na Mjesecu, a između ostaloga među prvima je objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca. Prisjetimo se lika i djela Ruđera Boškovića.

Na današnji dan, 18. svibnja 1711. godine, rođen je jedan od velikana hrvatske znanosti – Ruđer Josip Bošković. Iako je najviše poznat po svojim doprinosima matematici i astronomiji, bavio se i proučavanjem mehanike, geodezije, geofizike, optike i teorije atoma.

Rođen je u Dubrovniku, ondašnjoj Dubrovačkoj Republici, gdje je ujedno stekao osnovno obrazovanje te u dobi od 15 godina bio poslan u Rim na isusovačko Papinsko sveučilište Greogirana gdje je završio filozofiju, a potom i teologiju. Nakon toga se zaredio za svećenika, ali je razriješen obaveza kako bi se posvetio znanosti. godine 1740. postao je profesorom matematike, a između ostaloga povjeren mu je i zadatak da osigura stabilnost kupole crkve sv. Petra u Rimu kada su otkrivena određena oštećenja i pukotine na istoj. 

I prije nego što je postao profesorom počeo je proučavati djela znanstvenika Isaaca Newtona nakon čega ubrzo počinje i objavljivati rasprave u kojima je ujedno i kritizirao Newtonov rad. Proučavao je beskonačno male veličine, logaritme negativnih brojeva, bavio se izračunom veličine Zemlje i njenim oblikom pa je tako izradio i kartu Papinske države. Proučavao je i tranziciju Merkura, Auroru Borealis, oblik Zemlje, primjenu matematike u teoriji teleskopa, komete, zakon kontinuiteta itd. te nikako ne smijemo zaboraviti kako je upravo Ruđer Bošković među prvima objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca, što je iznio u svojem djelu O pomrčinama Sunca i Mjeseca.

U Beču je godine 1758. objavio prvo izdanje svog djela Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virum in natura existenitum koja sadrži teoriju atoma i njegovu teoriju sile. U istome je također iznio tezu o prisutnosti sveznajućeg duha koji poznaje prošlost i budućnost. Godine 1761. postao je članom društva Royal Society zbog čega je otišao u Carigrad kako bi promatrao prolazak Venere ispred Sunca, a također je počeo istraživati ruševine grada Troje. Tri godine kasnije postao je voditeljem katedre za matematiku na Sveučilištu u Paviji. Bošković je također 1782. godine bio jedan od osnivača Narodne akademije znanosti u Italiji koja je okupljala četrdeset najvažnijih talijanskih znanstvenika toga doba.

Bio je i član Ruske akademije znanosti, kao i londonskog Kraljevskog društva, ali i ravnatelj francuske optike za mornaricu, a o njegovom značaju i ličnosti svjedoči i činjenica što jedan mjesečev krater nosi upravo njegovo ime – Boškovićev krater.

Umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu, a pokopan je u crkvi sv. Marije Podone. U njegovu je čast 1950. godine u Zagrebu osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike – Institut Ruđer Bošković.

Komentari na članak

Vezani članci

Madame Butterfly

Na današnji dan

Premijerno izvedena opera Madame Butterfly

Na današnji dan, 17. veljače 1904. godine, premijerno je izvedena opera Madame Butterfly talijanskog skladatelja Giacoma Puccinija.

University of Primorska

University of Primorska

Besplatni studij matematike na slovenskoj obali

Prijave na studij matematike primaju se od 1. do 3. listopada elektroničkim putem.

BBC

Na današnji dan

„Ja sam Malala, djevojka koju su talibani htjeli ubiti”

Prije šest godina Malala Yousafzai usprotivila se talibanima u Pakistanu i zahtijevala da djevojke imaju pravo na obrazovanje. Godine 2012. upucana je u glavu, ali je preživjela i primila Nobelovu nagradu za mir.

Petar Hektorović/Spomenik Hvar

Na današnji dan

Smrt hrvatskoga renesansnog pjesnika Petra Hektorovića

Na današnji dan umro je veliki hrvatski književnik čije je stvaralaštvo značajno obilježilo djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“.

Marko Aurelije

Na današnji dan

Rođendan rimskog cara čije se književno djelo „Meditacije“ i danas rado čita

Na današnji dan 121. godine rođen je rimski car koji je usprkos tome što je vlast obilježio brojnim ratovima ipak ostao zapamćen kao dobar car i car filozof.