Na današnji dan

Rođendan jednog od najznačajnijih Hrvata koji je dao svoj obol matematici i astronomiji

Ruđer Bošković

Po njemu nosi ime jedan od najpoznatijih hrvatskih Instituta, pa čak i krater na Mjesecu, a između ostaloga među prvima je objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca. Prisjetimo se lika i djela Ruđera Boškovića.

Na današnji dan, 18. svibnja 1711. godine, rođen je jedan od velikana hrvatske znanosti – Ruđer Josip Bošković. Iako je najviše poznat po svojim doprinosima matematici i astronomiji, bavio se i proučavanjem mehanike, geodezije, geofizike, optike i teorije atoma.

Rođen je u Dubrovniku, ondašnjoj Dubrovačkoj Republici, gdje je ujedno stekao osnovno obrazovanje te u dobi od 15 godina bio poslan u Rim na isusovačko Papinsko sveučilište Greogirana gdje je završio filozofiju, a potom i teologiju. Nakon toga se zaredio za svećenika, ali je razriješen obaveza kako bi se posvetio znanosti. godine 1740. postao je profesorom matematike, a između ostaloga povjeren mu je i zadatak da osigura stabilnost kupole crkve sv. Petra u Rimu kada su otkrivena određena oštećenja i pukotine na istoj. 

I prije nego što je postao profesorom počeo je proučavati djela znanstvenika Isaaca Newtona nakon čega ubrzo počinje i objavljivati rasprave u kojima je ujedno i kritizirao Newtonov rad. Proučavao je beskonačno male veličine, logaritme negativnih brojeva, bavio se izračunom veličine Zemlje i njenim oblikom pa je tako izradio i kartu Papinske države. Proučavao je i tranziciju Merkura, Auroru Borealis, oblik Zemlje, primjenu matematike u teoriji teleskopa, komete, zakon kontinuiteta itd. te nikako ne smijemo zaboraviti kako je upravo Ruđer Bošković među prvima objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca, što je iznio u svojem djelu O pomrčinama Sunca i Mjeseca.

U Beču je godine 1758. objavio prvo izdanje svog djela Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virum in natura existenitum koja sadrži teoriju atoma i njegovu teoriju sile. U istome je također iznio tezu o prisutnosti sveznajućeg duha koji poznaje prošlost i budućnost. Godine 1761. postao je članom društva Royal Society zbog čega je otišao u Carigrad kako bi promatrao prolazak Venere ispred Sunca, a također je počeo istraživati ruševine grada Troje. Tri godine kasnije postao je voditeljem katedre za matematiku na Sveučilištu u Paviji. Bošković je također 1782. godine bio jedan od osnivača Narodne akademije znanosti u Italiji koja je okupljala četrdeset najvažnijih talijanskih znanstvenika toga doba.

Bio je i član Ruske akademije znanosti, kao i londonskog Kraljevskog društva, ali i ravnatelj francuske optike za mornaricu, a o njegovom značaju i ličnosti svjedoči i činjenica što jedan mjesečev krater nosi upravo njegovo ime – Boškovićev krater.

Umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu, a pokopan je u crkvi sv. Marije Podone. U njegovu je čast 1950. godine u Zagrebu osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike – Institut Ruđer Bošković.

Komentari na članak

Vezani članci

Ovidije

Na današnji dan

Ljubav i transformacije iz pera rimskoga pjesnika

Na današnji dan rođen je jedan od najvećih rimskodobnih pjesnika; pjesnik koji je pisao o ljubavi i intrigama, mitološkim metamorfozama; pjesnik koji je žudio za Rimom.

Jules Verne

Na današnji dan

Rođen Jules Verne

"Anything one man can imagine, other men can make real." - Jules Verne

O. Iveković: Smaknuće Matije Gupca

Na današnji dan

Velika seljačka buna

Veliki seljački ustanak započeo je u noći 28. siječnja 1573. pod vodstvom Ambroza Matije Gupca.

Wolfgang Amadeus Mozart

Na današnji dan

Rođen Wolfgang Amadeus Mozart

"The music is not in the notes, but in the silence between."- Wolfgang Amadeus Mozart

Nostradamus

Na današnji dan

Rođen Nostradamus, najpoznatiji svjetski prorok

Francuska revolucija, Prvi i Drugi svjetski rat te spuštanje ljudi na Mjesec su neki od povijesnih događaja koje je predvidio Nostradamus.