Na današnji dan

Rođendan autora čiji su burni život i stvaralaštvo prerasli u legendu

Hemingway

Nobelovac, vrhunski pisac i novinar te ikona američke kulture 20. stoljeća samo su neke od titula koje krase Ernesta Hemingwaya, čovjeka koji se rodio na današnji dan 1899. godine.

Ernest Miller Hemingway rođen je 21. srpnja 1899. godine u Oak Parku kao drugo od šestero djece. S ocem je često odlazio u ribolov na jezero Michigan te u lov u obližnje šume, što je poslužilo kao inspiracija mnogim njegovim kasnijim djelima. Osnovnu je školu završio u rodnom mjestu, a nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, tijekom kojega se počeo baviti novinarskim radom, nije upisao fakultet, nego se zaposlio kao reporter Kansas City Stara.

U svibnju 1918. odlazi u Europu i uključuje se u rat u kojemu je i ranjen, ali budući da ozljeda nije bila teška, ubrzo se vraća kući. Idućih 10-ak godina Hemingwayeva života obilježavaju stalne selidbe s jednog kontinenta na drugi, dva braka i isto toliko razvoda, rođenje dvoje djece te važni izvještaji o stanju u Europi. Za ovo je razdoblje njegova života značajan boravak u Parizu, gdje je prijateljevao s mnogim poznatim ličnostima kao što su Picasso, E. Pound, G. Stein, F. S. Fitzgerald, J. Joyce. Zahvaljujući brojnim prijateljstvima, nastala je legenda o izgubljenoj generaciji u jednom od najpoznatijih njegovih djela. U idućih se nekoliko godina ponovo seli, najprije u SAD, potom u Pariz, a nakon razvoda i vjenčanja sa Pauline Pfeiffer, seli se na Kubu. Nekoliko je mjeseci proveo i u Africi, ostvarivši tako dugogodišnji san.

Ernest i njegove četiri supruge; FOTO: Wikipedia

Drugi svjetski rat donio je promjene i u njegov život. Odlazi izvještavati u Španjolsku gdje se zaljubljuje u Marthu Gellhorn, također reporterku, koja mu je bila ljubavnica četiri godine prije razvoda s Pauline. 1940. godine dovršava knjigu Kome zvono zvoni, a budući da je polučila veliki uspjeh, biva nominiran za Pulitzerovu nagradu, koja se ipak te godine nije dodijelila. Početkom rata odlazi u London kako bi izvještavao o tamošnjim događajima, no doživljava automobilsku nesreću za koju je supruga krivila njegovo pijanstvo, te tako prouzročila raspad još jednoga njegova braka.

Nakon toga odlazi u Pariz te se sa suprugom Mary seli u SAD. 1954. godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada, no na dodjeli nije mogao sudjelovati jer je ranije iste godine doživio dvije zrakoplovne nesreće tijekom leta iznad Afrike, koje su ostavile brojne posljedice na njegovo zdravlje (fraktura lubanje, oštećene kralježnica, ruka i rame, nagorjelo lice, oštećeni sluh i vid). Nakon nesreće počele su ga opsjedati misli o samoubojstvu koje je i počinio 2. srpnja 1961. godine te tako prekinuo svoj burni život.

Danas u čast Ernestu Hemingwayu djeluju brojne institucije, kao što su Ernest Hemingway Society te Ernest Hemingway Home. Njegov je život inspirirao brojne umjetnike te je poslužio kao predložak brojnim knjigama i filmovima, od kojih je možda najpoznatiji Hemingway & Gellhorn.

Osim što je ostao upamćen po svome burnome životu i vrijednom stvaralaštvu, Hemingwaya pamtimo i kao jednoga od najvećih književnih pijanaca. Često je posezao za čašicom, a mjesta poput njujorškog bara Costello ili havanskog kafića La Bodeguita del Medio svojim je čestim posjetima učinio kultnima. Inspiriran ovom navikom, Ernestov prijatelj Philipp Green napisao je knjigu To Have and Have Another, a ona sadrži brojne anegdote koje su se u pijanom stanju događale, kao i recepte za brojne koktele. Među njima je i Bloody Mary, koktel koji je Hemingway navodno izmislio ulivši votku u sok od rajčice kako ju supruga Mary, koja mu je stalno prigovarala zbog pijančevanja, ne bi prepoznala. Hemingway je sam za ovo razdoblje života rekao:

– Ponekad poželim da sam kroz ta vremena prošao trijezan da ih se mogu sjećati, no opet, da sam bio trijezan, ona ne bi bila vrijedna sjećanja. –


FOTO: Wikipedia

Kad nije gledao borbe na koridi ili istraživao pariške ulice, Hemingway je pisao. I uspio je napisati jako puno djela koja su mnogima poslužila kao uzor, a ujedno čine pozamašan dio kanona američke književnosti. U svoja je djela utkao vlastita iskustva stečena u lovu, ribolovu, na ratištu, a vjerojatno je baš zbog toga i stekao toliku slavu. Prvo je djelo kojim je stekao svjetski uspjeh A sunce izlazi iz 1926. godine, a nakon toga redali su se samo uspjesi, kao što su Zbogom oružje (1929) i Smrt popodne (1932). U kasnim tridesetim godinama prošlog stoljeća okreće se socijalnim problemima te nastaju djela Imati i nemati (1937) i Peta kolona (1938). 1940. napisao je već spomenuto djelo Kome zvono zvoni kojim upozorava na važnost slobode i njezinu tadašnju ugroženost u cijelome svijetu. 1952. objavljuje svoje najpoznatije djelo, roman Starac i more, za koji je 1953. godine dobio Pulitzerovu, a samo godinu nakon toga, i Nobelovu nagradu. Djela su mu prevedena na sve svjetske jezike pa tako i na hrvatski, a oko 3000 rukopisa ostalo mu je neobjavljeno.

Komentari na članak

Vezani članci

Guetta EXIT

Drugu večer EXIT gorio

Guetta zapalio, Clinton rasplesao, Kensington oduševio i Kultur Shock rasturio

Druga večer EXIT festivala gorila je pod rukovođenjem Guette, Clintona, Kensingtona, Kultur Shocka te mnogih drugih.

Šank !?

Koncert u Vintageu

Šank?!, bend izvrsnog naziva, dokazuje izvrsnost svog "punk" zvuka

Nakon brojnih svirki diljem Balkana Šank?!, bend odličnog naziva i još boljeg "punk" zvuka, nastupa u zagrebačkom Vintage Industrial Baru.

slaves

#12 INmusic

Slaves je novo ime INmusica

Energični, neukrotivi i beskompromisni britanski „punk-rock” duo – Slaves nastupit će na OTP World Stageu INmusic festivala #12.

Hobit

Na današnji dan

Hobit iz rupe u zemlji izašao na svjetlo dana

Jeste li znali da je Tolkien ideju za čuvenu knjigu „The Hobbit“ dobio ispravljajući testove svojih studenata?

Parlov

Na današnji dan

Preminuo Mate Parlov, najbolji hrvatski boksač svih vremena

Sportske novosti svojevremeno su ga proglasile najboljim sportašem Jugoslavije te najboljim hrvatskim sportašem u 20. stoljeću.