Rođen Josip Kozarac, najslavonskiji pisac Slavonije

Josip Kozarac rodio se u Vinkovcima 18. ožujka 1858. godine

Pučku školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a studij šumarstva u Beču. Radio je kao šumar po raznim mjestima u Slavoniji.

U književnosti se bavio poezijom, a pisao je i drame. Ipak, najpoznatiji je po svojim proznim djelima. Napisao je dva romana; „Mrtvi kapitali” i „Među svjetlom i tminom”.

Najviše je umjetničke dosege ostvario u kratkoj prozi: „Slavonska šuma”, „Tena”, „Mira Kodolićeva”, „Oprava”, „Donna Ines” itd.

U svojim djelima slijedi poetiku realizma, usmjeren je na socijalnu tematiku iz neposredne blizine – sudbinu pojedinca, porodice ili društvene sredine s izravnom ili prikrivenom kritikom društvenog stanja te uvjerljivo psihološki karakterizira likove.

Slavonija je njegova glavna tema, a neki ga nazivaju najslavonskijim od svih slavonskih pisaca. Impresivni su njegovi opisi pejzaža, a iz njegove proze koja tematizira slavonsku sredinu možemo saznati više o Slavoniji nego iz stručnih istraživanja o prilikama toga vremena.

Bilo je to vrijeme raslojavanja odnosa sela i grada, sve radno sposobno stanovništvo odlazilo je u grad. Zapuštene su oranice, propale su zadruge, nestale stare tradicije, a u Slavoniju su došli stranci koji su je nemilice iskorištavali. Ekonomska propast sa sobom je donijela i moralnu propast. Kozarac je spas vidio u radu na zemlji i povratku na selo. Shvaćao je pogubnost napuštanja zemlje, tog „mrtvog kapitala”.

Kozarac je ostao zapamćen i kao jedan od prvih pisaca u realizmu koji je uspio udahnuti živost ženskim likovima i dati im individualnost. Njegovi prikazi ženskih likova toliko su uspjeli da su još uvijek vrlo zanimljivi i u naše vrijeme. Mnogi se, još iz srednje škole, sjećaju lika Tene iz istoimene pripovijetke, u kojoj pisac svoju Slavoniju doživljava kroz lik neoprezne djevojku koja nerazumno rasipa svoju ljepotu, misleći da će trajati vječno.

Umro je od tuberkuloze u Koprivnici, 21. kolovoza 1906. godine, a sahranjen je u Vinkovcima. Njemu i njegovom bratiću se u čast dalo ime književnoj nagradi "Josip i Ivan Kozarac".