Na današnji dan

Rođen Josip Kozarac, najslavonskiji pisac Slavonije

J. Kozarac

Na današnji dan 1858. godine rođen je Josip Kozarac, hrvatski književnik koji se svojim proznim ostvarenjima afirmirao kao jedno od ključnih imena hrvatskog realizma.

Josip Kozarac rodio se u Vinkovcima 18. ožujka 1858. godine.

Pučku školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a studij šumarstva u Beču. Radio je kao šumar po raznim mjestima u Slavoniji.

U književnosti se bavio poezijom, a pisao je i drame. Ipak, najpoznatiji je po svojim proznim djelima. Napisao je dva romana; „Mrtvi kapitali” i „Među svjetlom i tminom”.

Najviše je umjetničke dosege ostvario u kratkoj prozi: „Slavonska šuma”, „Tena”, „Mira Kodolićeva”, „Oprava”, „Donna Ines” itd.

U svojim djelima slijedi poetiku realizma, usmjeren je na socijalnu tematiku iz neposredne blizine – sudbinu pojedinca, porodice ili društvene sredine s izravnom ili prikrivenom kritikom društvenog stanja te uvjerljivo psihološki karakterizira likove.

Slavonija je njegova glavna tema, a neki ga nazivaju najslavonskijim od svih slavonskih pisaca. Impresivni su njegovi opisi pejzaža, a iz njegove proze koja tematizira slavonsku sredinu možemo saznati više o Slavoniji nego iz stručnih istraživanja o prilikama toga vremena.

Bilo je to vrijeme raslojavanja odnosa sela i grada, sve radno sposobno stanovništvo odlazilo je u grad. Zapuštene su oranice, propale su zadruge, nestale stare tradicije, a u Slavoniju su došli stranci koji su je nemilice iskorištavali. Ekonomska propast sa sobom je donijela i moralnu propast. Kozarac je spas vidio u radu na zemlji i povratku na selo. Shvaćao je pogubnost napuštanja zemlje, tog „mrtvog kapitala”.

Kozarac je ostao zapamćen i kao jedan od prvih pisaca u realizmu koji je uspio udahnuti živost ženskim likovima i dati im individualnost. Njegovi prikazi ženskih likova toliko su uspjeli da su još uvijek vrlo zanimljivi i u naše vrijeme. Mnogi se, još iz srednje škole, sjećaju lika Tene iz istoimene pripovjetke, u kojoj pisac svoju Slavoniju doživljava kroz lik neoprezne djevojku koja nerazumno rasipa svoju ljepotu, misleći da će trajati vječno.

Umro je od tuberkuloze u Koprivnici, 21. kolovoza 1906. godine, a sahranjen je u Vinkovcima. Njemu i njegovom bratiću se u čast dalo ime književnoj nagradi "Josip i Ivan Kozarac".

Komentari na članak

Vezani članci

Alka

Na današnji dan

Sinjani se jedinstvenom Alkom prisjećaju važne pobjede nad Osmanlijama

Dana 14. kolovoza 1715. godine izvojevana je važna pobjeda Sinjana nad Osmanlijama, u čast kojoj je utemeljena najslavnija viteška igra Europe.

Papa Benedikt XVI.

Na današnji dan

Papa Benedikt XVI odstupio s dužnosti

»U današnjem svijetu, koji je podvrgnut brzim promjenama i uzburkan pitanjima koja su veoma važna za život vjere, da bi se upravljalo Petrovom lađom i naviještalo evanđelje, potrebna je i snaga, kako tijela, tako i duha, snaga koja se posljednjih mjeseci u meni umanjila, tako da moram priznati svoju neprikladnost da dobro obavljam službu koja mi je povjerena. Stoga, dobro svjestan težine toga čina, s punom slobodom, izjavljujem da se odričem službe rimskoga biskupa, nasljednika sv. Petra.« - Papa Benedikt XVI

Blažena Marija Petković

Na današnji dan

Rođena Marija Petković, hrvatska blaženica

Na današnji dan 1892. godine rođena je Marija Petković, prva hrvatska blaženica.

Naslovna

Na današnji dan

Tajne iz života jednoga od najvećih redatelja svih vremena

Možda su vam poznati svi Hitchockovi filmovi, no sigurno niste znali sve ove zanimljivosti iz privatnoga života ovoga filmskoga genija.

Prosvjedi u Chicagu 1886. godine

Na današnji dan

1. maj ili dan nerada!

Današnji je dan u povijesti poznat po obilježavanju velikih radničkih prosvjeda u Chicagu. Kako smo došli od povorke radnika koji zahtijevaju svoja ljudska prava do roštiljanja?