Na današnji dan

Rođen Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer

"Prava ljubav brani čovjeku da dira tuđe rane, osim ako ih ne misli izliječiti." - Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup i političar, rođen je na današnji dan, 4. veljače 1815. godine u Osijeku. Jedan je od najznačajnih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća, teolog i političar, biskup đakovačko-bosanski i srijemski, kulturni djelatnik i pisac, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija.

Rođen je u kroatiziranoj njemačkoj vojničkoj obitelji, porijeklom iz Gornje Austrije. Nakon završene osječke gimnazije studirao je teologiju u đakovačkom katoličkom sjemeništu, a zatim na visokom sjemeništu u Budimpešti gdje je s nepunih 20 godina postao doktor filozofije.
Zaređen je 1838. te u sljedećem desetogodišnjem razdoblju boravi i djeluje u Petrovaradinu, Beču i Đakovu, u svojstvu vikara i profesora kanonskog prava, a kasnije i dvorskog kapelana i direktora Augustineuma u Beču.

Đakovačkim biskupom postaje 1850. godine, a svoj program izražava riječima: "Sve za vjeru i domovinu", čemu ostaje vjeran čitavog života. Na čelu đakovačke biskupije ostaje sljedećih 55 godina, sve do svoje smrti.

Velika dobra đakovačke biskupije koja je naslijedio tijekom cijeloga života koristio je kao mecenatske priloge na kulturnom i prosvjetnom polju. Aktivno je sudjelovao u političkom i javnom životu Hrvatske. Istupao je kao pristalica kulturnog i političkog zbliženja slavenskih naroda, blizak idejama Ilirskog pokreta. Kao vođa Narodne stranke smatrao je kako Austrija mora postati federativna država u kojoj će svi narodi doći do izražaja. Težio je ujedinjenju južnih Slavena u okviru Austrije pod vlašću Habsburgovaca i uvođenju hrvatskoga jezika u administraciju i škole. Opirao se germanizaciji i mađarizaciji Hrvatske i svih ostalih slavenskih zemalja unutar Monarhije. Nakon propasti pregovora pri zaključenju Hrvatsko-ugarske nagodbe o proširenja hrvatske autonomije povukao se iz aktivnog političkog života i iz vodstva Narodne stranke.

Za vrijeme njegova biskupovanja sazidana je katedrala u Đakovu. Vjerovao je kako hrvatski narod može postati suveren i ravnopravan ostalim europskim narodima samo ako bude imao najviše kulturne ustanove. Stoga djeluje dao pokrovitelj i osnivač JAZU-a (danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) 1867. u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao u osnivanju zagrebačkog Sveučilišta 1874., ulaže napore u sjedinjenje Katoličke i Pravoslavne crkve, tiska glagoljske misale, utemeljuje škole i sjemeništa, materijalno pomaže u otvaranju narodnih čitaonica te gradnju prometnica u Hrvatskoj, gradnju i rad svih hrvatskih gimnazija, osniva fondove za pomoć siromašnim učenicima, pomaže časopise, novine, književnike, znanstvenike i umjetnike. 

Ovaj veliki domoljub i čovjek široka polja djelovanja, često neshvaćen i kritiziran, jedan je od najvećih hrvatskih rodoljuba i, kako Matoš kaže, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda. Preminuo je 8. travnja 1905. u Osijeku, a sahranjen je u đakovačkoj prvostolnici.

Komentari na članak

Vezani članci

Pogubljeni Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski

Na današnji dan

Pogubljeni Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski

Prije 345 godina Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski, boreći se za samostalnost Hrvatske, optuženi su za izdaju i osuđeni na smrt odsijecanjem glave. Noć prije pogubljenja, Petar je napisao pismo svojoj supruzi koje je postalo jedan od najpotresnijih tekstova napisanih na hrvatskom jeziku.

Pisanje

Gradska knjižnica Kaštela

Raspisan natječaj za najbolji povijesni roman; nagrada iznosi 10 000 kuna

Do 5. srpnja zaprimaju se hrvatski povijesni romani pisani na hrvatskom jeziku. Stručno će povjerenstvo odabrati najbolji te ga objaviti, a autoru dodijeliti 10 000 kuna.

Hrvatska zastava

Na današnji dan

Dan neovisnosti Republike Hrvatske

Dan neovisnosti je hrvatski blagdan i neradni dan koji se obilježava 8. listopada. Tog dana 1991. godine, Hrvatski sabor je jednoglasno donio „Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ“.

Monika Seleš

Na današnji dan

Monika Seleš osvajanjem Australian Opena pobijedila strah od izlaska na teren

U duhu priče sa sretnim završetkom naše Mirjane Lučić-Baroni donosimo vam još jednu sličnu. Ona nas vraća dvadesetak godina unatrag, također na australske teniske terene.

Konstantinopol

Na današnji dan

Osnivanje Konstantinopola

Danas središte gospodarstva i kulture Republike Turske, a nekad glavni grad srednjeg vijeka, na današnji dan nastao je Istanbul.