Na današnji dan

Rođen Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer

"Prava ljubav brani čovjeku da dira tuđe rane, osim ako ih ne misli izliječiti." - Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup i političar, rođen je na današnji dan, 4. veljače 1815. godine u Osijeku. Jedan je od najznačajnih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća, teolog i političar, biskup đakovačko-bosanski i srijemski, kulturni djelatnik i pisac, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija.

Rođen je u kroatiziranoj njemačkoj vojničkoj obitelji, porijeklom iz Gornje Austrije. Nakon završene osječke gimnazije studirao je teologiju u đakovačkom katoličkom sjemeništu, a zatim na visokom sjemeništu u Budimpešti gdje je s nepunih 20 godina postao doktor filozofije.
Zaređen je 1838. te u sljedećem desetogodišnjem razdoblju boravi i djeluje u Petrovaradinu, Beču i Đakovu, u svojstvu vikara i profesora kanonskog prava, a kasnije i dvorskog kapelana i direktora Augustineuma u Beču.

Đakovačkim biskupom postaje 1850. godine, a svoj program izražava riječima: "Sve za vjeru i domovinu", čemu ostaje vjeran čitavog života. Na čelu đakovačke biskupije ostaje sljedećih 55 godina, sve do svoje smrti.

Velika dobra đakovačke biskupije koja je naslijedio tijekom cijeloga života koristio je kao mecenatske priloge na kulturnom i prosvjetnom polju. Aktivno je sudjelovao u političkom i javnom životu Hrvatske. Istupao je kao pristalica kulturnog i političkog zbliženja slavenskih naroda, blizak idejama Ilirskog pokreta. Kao vođa Narodne stranke smatrao je kako Austrija mora postati federativna država u kojoj će svi narodi doći do izražaja. Težio je ujedinjenju južnih Slavena u okviru Austrije pod vlašću Habsburgovaca i uvođenju hrvatskoga jezika u administraciju i škole. Opirao se germanizaciji i mađarizaciji Hrvatske i svih ostalih slavenskih zemalja unutar Monarhije. Nakon propasti pregovora pri zaključenju Hrvatsko-ugarske nagodbe o proširenja hrvatske autonomije povukao se iz aktivnog političkog života i iz vodstva Narodne stranke.

Za vrijeme njegova biskupovanja sazidana je katedrala u Đakovu. Vjerovao je kako hrvatski narod može postati suveren i ravnopravan ostalim europskim narodima samo ako bude imao najviše kulturne ustanove. Stoga djeluje dao pokrovitelj i osnivač JAZU-a (danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) 1867. u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao u osnivanju zagrebačkog Sveučilišta 1874., ulaže napore u sjedinjenje Katoličke i Pravoslavne crkve, tiska glagoljske misale, utemeljuje škole i sjemeništa, materijalno pomaže u otvaranju narodnih čitaonica te gradnju prometnica u Hrvatskoj, gradnju i rad svih hrvatskih gimnazija, osniva fondove za pomoć siromašnim učenicima, pomaže časopise, novine, književnike, znanstvenike i umjetnike. 

Ovaj veliki domoljub i čovjek široka polja djelovanja, često neshvaćen i kritiziran, jedan je od najvećih hrvatskih rodoljuba i, kako Matoš kaže, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda. Preminuo je 8. travnja 1905. u Osijeku, a sahranjen je u đakovačkoj prvostolnici.

Komentari na članak

Vezani članci

Pravni fakultet/Sveučilište

Na današnji dan

Dan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj dan (Dies Academicus).

Radio Televizija Zagreb

Na današnji dan

HRT slavi dva rođendana

Današnji datum ima dvostruko značenje za HRT – Hrvatski radio slavi 89., a Hrvatska televizija 59. rođendan.

Hrvatske autoceste

KONFERENCIJA SDP-A U ZADRU

Jovanović oštro protiv Kalmete i Karamarka

Posebno oštro je u javnosti istupio aktualni ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Sudjelovao je na stranačkoj konferenciji u Zadru te je iskoristio priliku kako bi prokomentirao trenutne događaje.

Gin tonic

Alkoholni užitak

Sve što niste znali o džin-toniku

Otkrivamo vam je li džin muško ili žensko piće, kako ga je tonik spasio, pomaže li kod mršavljenja ili pak utječe na debljanje te kakvi su ljudi koji ga piju.

Logo Ministarstva znanosti ,obrazovanja i sporta

Milijardu kuna za studente?

Vlada sutra odlučuje o subvencijama visokih učilišta

Vladi Republike Hrvatske predstoji sjednica u kojoj će donijeti novu Uredbu, dati mišljenja i prijedloge. Udarna tema sjednice su i subvencije za javna visoka učilišta.