Na današnji dan

Rođen Isaac Asimov

Isaac Asimov

Od 1965. godine njegovi osobni papiri se čuvaju u knjižnici Mugar Memorial, gdje zauzimaju 464 kutije i oko 71 metra prostora na policama. Napisao je ili uredio preko 500 knjiga te preko 90.000 pisama i razglednica.

Isaac Asimov rođen je 2. siječnja 1920. godine u selu Petroviči, Rusija. 1923. godine sa svojim roditeljima seli u Brooklyn. Ako je za nekoga prigodan nadimak „knjiški moljac'', to je bilo za Asimova koji je svoje djetinjstvo proveo u knjižnicama. Istražio ih je sve koje su bile unutar njegova radijusa te je strastveno harao policama.

Upisao je University of Columbia te diplomirao kemiju 1939. godine. Magistrirao je 1948. godine na istom fakultetu. Kasnije je prihvatio poziciju predavača na bostonskom fakultetu, gdje je 1955. godine unaprijeđen u profesora suradnika biokemije.

Asimovova literalna karijera počela je 1939., kada su njegove prve priče objavljene u znanstveno-fantastičnom magazinu. Priča koja mu je poslužila kao stepenica prema književnom uspjehu bila je „Night Fall'' (1941.), koja opisuje život na planetu na kojem se noć pojavljuje jednom u 2049 godina. 

Asimov je bio klaustrofil, odnosno čovjek koji je volio male prostore. U svojoj autobiografiji je istaknuo kako je htio posjedovati mali kiosk na stanici podzemne željeznice, kako bi se mogao zatvoriti u njega i čitajući slušati buku vlakova. Bojao se letenja te je tu fobiju često prenosio na svoje likove. Nikada nije naučio voziti bicikl ili plivati. Bio je iznimno točan i imao izoštren smisao za vrijeme, pa je i bez sata pogađao koliko je minuta proteklo. Sudjelovao je i u stvaranju Zvjezdanih staza - s obzirom da su on i Gene Roddenberry bili bliski prijatelji, Asimov je uskakao u izradu serijala sa savjetima.

Njegova prva knjiga izašla je 1950. godine - „Pebble in the sky''. U periodu od 1951.-1953. godine izdao je najpoznatiju trilogiju novela: „Foundation'', „Foundation and empire'' i „Second foundation''. Autor je knjige „I Robot'' (1950.), koja je 2004. pretopljena u istoimeni film sa Willom Smithom u glavnoj ulozi.

Od 1965. godine njegovi osobni papiri se čuvaju u knjižnici Mugar Memorial, gdje zauzimaju 464 kutije i oko 71 metra prostora na policama. Napisao je ili uredio preko 500 knjiga te preko 90.000 pisama i razglednica.

Umro je 1992. godine u New Yorku zbog, što je kasnije otkrila njegova žena, AIDS-a kojeg je dobio prilikom ugradnje prijemosnice na srcu.

Komentari na članak

Vezani članci

John Watkins Brett telegraf

Na današnji dan

Prvi podmorski telegrafski kabel

Davne 1851. na današnji datum je s radom počeo prvi telegrafski kabel koji je pod morem povezao London i Pariz, te započeo novo doba komunikacije.

izbori, Francuska

Na današnji dan

Žene u Francuskoj dobile pravo glasa

Iako su Francuzi već potkraj 18. stoljeća revolucijom oslobođeni od feudalnog pritiska i društvene nepravednosti u vidu ukidanja svake forme ovisnosti i osobne neslobode ljudi, u toj državi tek smo 1944. svjedočili proširivanju općeg prava glasa i na žene.

Državni arhiv

Na današnji dan

Postavljeni temelji Hrvatskog državnog arhiva

Hrvatski državni arhiv je središnja arhivska ustanova kojoj je u nadležnosti prikupljanje hrvatske i svjetske arhivske građe. Začetak joj se bilježi u današnjem danu, 23. prosinca 1643. godine.

Ruđer Bošković

Na današnji dan

Rođendan jednog od najznačajnijih Hrvata koji je dao svoj obol matematici i astronomiji

Po njemu nosi ime jedan od najpoznatijih hrvatskih Instituta, pa čak i krater na Mjesecu, a između ostaloga među prvima je objasnio pomrčinu Sunca i Mjeseca. Prisjetimo se lika i djela Ruđera Boškovića.

Surogat

NA DANAŠNJI DAN

Svjetski dan animiranog filma

Ovaj dan se obilježava u više od 50 zemalja na svim kontinentima što je odlična prilika za promociju animiranog filma.