Na današnji dan

Rođen Dragutin Gorjanović-Kramberger

Dragutin Gorjanović Kramberger

Na današnji dan, 1856. godine, rođen je hrvatski paleontolog, arheolog i geolog Dragutin Gorjanović Kramberger.

Na današnji dan, 25. listopada 1856. godine, u Zagrebu je rođen hrvatski paleontolog, arheolog i geolog  Dragutin Gorjanović Kramberger, najpoznatiji po otkriću pračovjeka iz Krapine.

Kramberger je studirao paleontologiju u Zürichu i Münchenu, a doktorirao u Tübingenu. Nakon završenog studija 1880. godine zapošljava se na Mineraloško-geološkom odjelu Hrvatskoga narodnog muzeja. Od 1883. do 1924. godine radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovao je Geološko povjerenstvo za Hrvatsku i Slavoniju i časopis Vijesti geološkog povjerenstva, čime se geološka služba Hrvatske odvojila i osamostalila od Geološkog instituta u Budimpešti.

Godine 1899. Kramberger je otkrio na Hušnjakovu brdu bogato nalazište pračovjeka, tzv. krapinskog pračovjeka. Taj nalaz bio je odlučujući dokaz o postojanju fosilnoga pleistocenskog čovjeka. Vijest o otkriću brzo se iz Zagreba proširila europskim središtima. Nalaziše u Krapini ubrzo je postalo svjetski poznato i bilo je znanstveni dokaz o postojanju tzv. Homo primigeniusa o kojem je Gorjanović pisao. Po njegovom sudu, ostaci pračovjeka iz Krapine dokazuju kako su neandertalci bili preci današnjih ljudi Rijetki su se s njime tada složili.

Dragutin G. Kramberger napisao je oko tristo radova u hrvatskim i inozemnim časopisima od kojih je posebno značajna monografija Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj (Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien) iz 1905. godine Taj rad nadopunjen je nakon rasprave s njemačkim patologom R. Virschowom te objavljen u izdanju JAZU kao monografija Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913). 

Na temelju razjašnjavanja onoga što je otkrio na krapinskom nalazištu, smatra se jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije

Dragutin Gorjanović-Kramberger, obasut priznanjima i slavljen, umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936. godine.

Za kraj pogledajte kratku reportažu o muzeju krapinskih neandertalaca koji danas možda ne bi ni postojao niti bismo znali kakvu arheološku senzaciju skriva Hušnjakovo brdo da nije bilo Dragutina Grojanovića Krambergera.
 

Inače, na današnji dan Hrvatska obilježava i Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, a godine 1881., na današnji dan, rodio se otac kubizma Pablo Picasso.

Komentari na članak

Vezani članci

Okupacija u 26 slika

Thomas Bauer

Eho propalog komunizma

Najveće zasluge za rast utjecaja crkve nema sama crkva ili politika već empirijsko iskustvo ljudi s komunističkom ideologijom. Nakon što im se 45 godina prodavala priča o nazadnom klerofašizmu i naprednom drugu Kardelju te dobrom i pravednom drugu Titu, nije niti čudo da se narod okrenuo vjeri.

Vjenčanje (starke)

Na današnji dan

Prvi put izvedena kontroverzna svadbena pjesma

Katolička je crkva proglasila „Svadbeni marš“ neprikladnim za crkvene i vjerske obrede. Vjenčanje u katoličkoj crkvi nije dozvoljavalo izvedbu ove skladbe, ali to nije sprječavalo mladence da uporno i dalje biraju baš tu izvedbu. 

zrinko

Svi za Zrinka

Zrinko treba pomoć: zbog tumora ne može ni hodati ni ležati

Zrinko Kaurin, student pomorstva, već se više od godinu dana bori s progresivnim tumorom.

Jesse James - novela

Na današnji dan

Rođen Jesse James, legendarni američki razbojnik i pljačkaš banaka

"Pobunjenik za sva vremena”, "legenda Divljeg zapada" ili jednostavno – Jesse James, rođen je na današnji dan 1847. godine.

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.