Na današnji dan

Rođen Anton Pavlovič Čehov

Anton Pavlovič Čehov

Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik rođen je na današnji dan, 29. siječnja 1860. u Tanganrogu. Jeste li znali da je do danas snimljeno preko 285 filmova nastalih prema njegovim djelima?

Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik rođen je na današnji dan 29. siječnja 1860. u Tanganrogu.

Od rane mladosti pokazuje sklonost prema kazalištu i književnosti, a već sa šesnaest godina piše svoju prvu dramu Bez oca koja nije pronađena do danas. Studirao je medicinu na moskovskom sveučilištu i radio kao kotarski liječnik, iako nikad nije stekao liječničku titulu jer nije napisao diplomski rad. Za vrijeme studija objavljuje dramu Platonov, zbirku priča Melpomenine priče, jednočinku Na glavnoj cesti te piše u studentskim i ostalim časopisima. Govorio je da mu je medicina supruga, književnost ljubavnica, a svjetsku slavu osiguralo mu je kazalište.

Kao zaljubljenik u putovanja tijekom devedesetih godina putuje Sibirom istražujući život u kažnjeničkim logorima, plovi Tihim i Indijskim oceanom te obilazi zapadnu Europu. Objavljuje mnoštvo priča i novela, Dvoboj, Žena sa sela, Veliki Volođa, Student, Crni redovnik, Na ladanju.
1897. pokazuju se prvi znaci tuberkuloze pa putuje u Francusku na liječenje. Objavljuje drame Ujak Vanja, Ivanov, Galeb te priče Seljaci, Kod kuće, Divljak.

Sljedeće godine vraća se u domovinu i neko se vrijeme nastanjuje na Jalti gdje preživljava drugi napadaj tuberkuloze. 1901. ženi se glumicom Olgom Knipper koja je igrala Mašu u Tri sestre te se nastanjuje za stalno na Jalti. Objavljuje Biskupa, a sabrana djela izlaze mu u jedanaest svezaka. 1903. objavljuje svoju posljednju priču Zaručena te mu izlazi drugo izdanje sabranih djela u šesnaest svezaka. Zdravlje mu se naglo pogoršava, odlazi sa suprugom na liječenje u Njemačku u mjestu Badenweiler, gdje umire 15. srpnja 1904. Pokopan je na groblju Novodeviči u Moskvi.

Čehov se smatra začetnikom psihološkog realizma i najvećim europskim novelistom. U velikom književnom opusu ističu se njegove drame koje su mu osigurale svjetsku slavu. Djela Ujak Vanja (1897.), Galeb (1895.), Tri sestre (1900.), Višnjik (1902.) i danas imaju velik utjecaj na europska kazališta.

U njegovim dramama ne postoji tipičan dramski sukob, radnja teče poput pripovijetke.  Zapravo, to je radnja bez radnje, bez glavnih junaka, bez zapleta, te sve što se događa u drami proizlazi iz psiholoških stanja, osjećaja i unutarnjih sukoba likova. U njima su vrlo detaljno ispisane didaskalije te opisana mjesta radnje što pridonosi općem razumijevanju likova i njihovih psiholoških stanja. Rasplet ostaje nedorečen.

I danas, nakon više od stotinjak godina, drame Antona Pavloviča Čehova još su uvijek vrlo popularne na kazališnim repertoarima, a vrlo često služe i kao predlošci za filmske adaptacije. Do danas je snimljeno preko 285 filmova nastalih prema njegovim djelima.

Komentari na članak

Vezani članci

Coca Cola

Poziv blogerima iz istočne Europe

Coca-Cola traži mlade blogere

Natječaj je otvoren do 15. ožujka 2016., a rezultati će biti poznati krajem mjeseca. Ovogodišnji natječaj posebno ohrabruje blogere koji rade vlastiti video sadržaj, pogotovo one blogere koji imaju otvoren YouTube kanal.

Nova Facebook-ova opcija: Postavite meni na Facebook

Facebook uveo novu opciju

Pomoću nove opcije postavite menije restorana na Facebook

Najveća društvena mreža ovih nas je dana iznenadila uvođenjem nove opcije pomoću koje možete postaviti meni određenog restorana na Facebook stranicu.

Budućnost obrazovanja

Online programiranje

Želite naučiti programirati?

Želite naučiti programirati, ali ne znate kako? Ne brinite, pronašli smo rješenje za vas. Donosimo vam 10 načina na koje možete naučiti programirati online.

Aplikacija Type n Walk

Tipkajte i hodajte u isto vrijeme

Type n Walk: Aplikacija za prozirno pisanje poruka

Prema najnovijim istraživanjima, korisnici pametnih telefona mnogo vremena provode zureći u mobitele. Stoga često dolazi do sudaranja prolaznika u prometu ili nailaženja na prepreke.

Sirijske izbjeglice - dijete

Komentar novinarke portala Studentski.hr

Zašto se toliko raspravlja o pomoći, umjesto da se pomogne?

Tjednima traje opsadno stanje izbjeglica u susjednim zemljama, svjedočimo svakodnevnim video zapisima i slikama sustavnog ugnjetavanja tih ljudi, ali pitanje koja se proteže vezano za njih nije kako im pomoći, nego što ako dođu kod nas?