Na današnji dan

Prvo cijepljenje protiv dječje paralize

Cijepljenje

Na današnji dan, 23. veljače 1954. godine, grupa djece u Osnovnoj školi Arsenal u Pittsburghu primila je prvu injekciju cjepiva protiv poliomijelitisa, kojeg je razvio dr. Jonas Salk. 

Na današnji dan, 23. veljače 1954. godine, grupa djece u Osnovnoj školi Arsenal u Pittsburghu, primila je prvu injekciju cjepiva protiv poliomijelitisa, kojeg je razvio dr. Jonas Salk. 

Poliomijelitis, poznatiji pod nazivom dječja paraliza, zarazna je bolest koja se u to vrijeme širila tolikom brzinom da je zavladala prava epidemija, a njezino zaustavljanje činilo se gotovo nemogućim. Naziv poliomijelitis dolazi od grčke riječi polio, što znači „sivo”, myelon što se odnosi na „leđnu moždinu”, i -itis, što ukazuje na upalu. Dječju paralizu kao jedinstveno stanje, prvi je put 1840. prepoznao Jakob Heine, njemački ortoped, a Karl Landsteiner 1908. godine otkrio je uzročnika bolesti, poliovirus.

Poliomijelitis uzrokuje infekcija članom roda enterovirusa, poznatih pod nazivom poliovirusi (PV). PV inficira i uzrokuje bolest samo kod ljudi. Manifestira se seroznim meningitisom, flakcidnim paralizama i parezama mišića. Virus također može uzrokovati smrt zaražene osobe, obično tako da izazove paralizu mišića koji omogućavaju disanje. Bolest najčešće pogađa djecu, rijetko odrasle. Najpoznatija žrtva dječje paralize tijekom vladanja epidemije 1921. godine, bio je američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, kojem je dječja paraliza dijagnosticirana još dok je bio mladi političar. Bolest se proširila velikom brzinom ostavivši ga paraliziranim od struka naniže.

U kasnim 40-im godinama prošlog stoljeća, predsjednik Roosevelt financirao je osnivanje organizacije pod nazivom „The March of Dimes“, u kojoj je okupio brojne znanstvenike, na čelu s dr. Jonasom Salkom. Organizacija je osnovana s ciljem ponalaženja adekvatnog načina prevencije dječje paralize.
Salk je otkrio da polio ima 125 različitih mutacija, koje se baziraju na tri osnovna tipa pa bi učinkovito cjepivo trebalo suzbiti/spriječiti sva tri osnovna tipa. Uzgojio je primjerak poliovirusa, zatim ga deaktivirao ili „umrtvio“ dodavanjem formalina te na taj način stvorio cjepivo koje je dovoljno slabo da ne zarazi pacijenta, a dovoljno jako da ga zaštiti od zaraze.

Godine 1954. započela su masovna cijepljenja djece protiv poliomijelitisa, što se pokazalo uspješnim u 60-70 % slučajeva. No, cjepivo je kod otprilike 200 osoba izazvalo suprotni efekt pa su ga uskoro povukli. Međutim, nakon brojnih istraživanja, utvrđeno je da su svi slučajevi uzrokovani jednom serijom neispravnih cjepiva. Znanstvenici su dodatno poboljšali cjepivo te je u kolovozu 1955. cijepljeno oko 4 milijuna ljudi. Slučajevi obolijevanja od dječje paralize u SAD-u drastično su se smanjili. godine 1959. cjepivo je dobilo još 90 zemalja.

Poboljšanu verziju cjepiva protiv poliomijelitisa razvio je Albert Sabin. Cjepivo se sastoji od atenuiranih (oslabljenih) virusa, a daje se oralnim putem. Unatoč tomu što lijek protiv dječje paralize još uvijek nije pronađen, cjepivo je uvelike pomoglo u prevenciji te zarazne bolesti. U većini država svijeta, poliomijelitis je gotovo istrijebljen.

U Hrvatskoj se u obveznom programu cijepljenja od travnja 2008. godine primjenjuje inaktivirano cjepivo protiv poliomijelitisa (IPV), koje se u ranijim godinama života primjenjuje u sastavu kombiniranog cjepiva u jednoj injekciji (tzv. „5u1” ), zajedno s cjepivom protiv difterije, tetanusa, pertusisa i HIB-a. Osim obaveznog programa i besplatnog cjepiva, na tržištu je dostupno i preporučeno 6-komponentno cjepivo „6u1”, koje također sadrži komponentu zaštite od poliomijelitisa. Međutim, ovo cjepivo roditelj kupuje samostalno, po preporuci pedijatra.

Da bi bila zaštićena, djeca moraju primiti 6 doza cjepiva, po jednu u sljedećim razdobljima života:
s 2 mjeseca, 4 mjeseca, 6 mjeseci te u drugoj godini života kada im se cjepivo protiv poliomijelitisa daje u okviru „5u1” cjepiva te u sedmoj i četrnaestoj godini života kada se daje samostalno inaktivirano PV cjepivo.

Komentari na članak

Vezani članci

Škotski viski, naslovna slika (čaša)

Na današnji dan

Pola stoljeća službenog zapisa o škotskom viskiju

Iako možda, s obzirom na cijenu, nije najčešće piće studenata, viski je svakako omiljena i poznata žestica. Na današnji je dan prije 500 godina prvi put službeno zabilježena narudžba ove svjetske žestice! Živjeli!

Frida kahlo

Na današnji dan

FOTO: Rođendan umjetnice koja je stvarala u boli

Na današnji dan rođena je jedna od najpoznatijih umjetnica 20. stoljeća, Frida Kahlo – umjetnica koja je zapamćena po djelima koji prikazuju bol i tugu koji su protkali njezin život.

Drive-in kino

Na današnji dan

Otvoreno prvo drive-in kino

Drive-in kina proširila su se iz SAD-a diljem svijeta, a danas u projekcijama na otvorenom možemo uživati i u Hrvatskoj.

Cjepiva

Australija uvodi politiku „nema uboda, nema doplatka”

Roditelji koji ne cijepe svoju djecu ostat će bez dječjeg doplatka

Od sljedeće godine roditelji u Australiji koji ne budu cijepili svoju djecu neće dobiti niz novčanih beneficija. Zakon se odnosi na one koji ne cijepe djecu zbog filozofskih ili vjerskih uvjerenja.

Ars Gladiatoria

Škola povijesnog mačevanja

Ars Gladiatoria: Klub koji danas oživljava povijesno mačevanje, a znanje vadi iz starih manuskripta

Mačevanje je način borbe koji izjednačava borbu između osoba bez obzira je li jedna neizmjerno jača od druge. Ovdje tehnika, u smislu znanja pomicanja tijela, uistinu dolazi do izražaja.