LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Premijerna izvedba Beethovenove „9. simfonije“ oduševila publiku

„9. simfonija“ premijerno je izvedena na današnji dan 1824 godine u Beču, a izvedbom je dirigirao sam Ludwig van Beethoven.

„9. simfonija“ premijerno je izvedena na današnji dan 1824 godine u Beču, a izvedbom je dirigirao sam Ludwig van Beethoven.

Beethovenova Deveta simfonija premijerno je izvedena na današnji dan, 7. svibnja davne 1824. godine u Beču. Premijernom je izvedbom dirigirao sam Ludwig van Beethoven, iako je već tada imao problema sa sluhom. Rezultat toga bila je osrednja izvedba. Bilo je to prvi put u dvanaest godina da je ovaj veliki skladatelj izašao na pozornicu. Unatoč tome publika je bila oduševljena. Da ga je publika iznimno voljela i cijenila te da je bila svjesna njegovih slušnih poteškoća, govori njezina reakcija na izvedbu – počelo je pljeskom, da bi se pretvorilo u bacanje šešira i šalova u zrak – kako bi Beethoven mogao vidjeti njezino oduševljenje.

FOTO: Pixabay

Ova je vokalno-instrumentalna simfonija ujedno i njegova posljednja simfonija te svojevrsna sinteza čitavoga stvaralaštva. Beethoven je na njoj radio čak deset godina. Također, smatra se prvom simfonijom u kojoj sudjeluju solisti i zbor. Dotad su se u simfonijama koristili samo instrumenti, a uvođenje ljudskoga glasa učinilo je ovu simfoniju posebnom. Veličanstvenom ju je činio i veliki orkestar, najveći u to vrijeme, te duljina odnosno trajanje. Trajanjem od preko jednoga sata nadmašuje ostale simfonije i znači veliku prekretnicu u klasičnoj glazbi. Zbog tih se noviteta definira kao stilska poveznica između klasičnoga i romantičnoga razdoblja u glazbi. U romantizmu su, naime, skladatelji počeli kršiti pravila klasične kompozicije te eksperimentirati s korištenjem ansambala, ekspresivnim iskazima emocija i nekonvencionalnim orkestrom.

Deveta simfonija najpoznatija je po svojemu četvrtom stavku – Odi radosti. Njezin je tekst 1785. napisao njemački književnik Friedrich von Schiller, kao svojevrsni poziv na slobodu i zajedništvo čitavoga čovječanstva:

O Freunde, nicht diese Töne!
Sondern laßt uns angenehmere anstimmen,
und freudenvollere...

Godine 1972. Vijeće Europe proglasilo je Odu radosti službenom himnom, a od 1985. službena je himna Europske unije. Iako se ne pjeva prema Schillerovu tekstu, glazba prenosi iste ideje – o slobodi, miru i zajedništvu.

Da se dugogodišnji rad na Simfoniji isplatio, govori i činjenica da se danas smatra najvažnijim Beethovenovim djelom, ali i jednim od najvećih djela zapadne glazbe.

FOTO: WIKIPEDIA