Na današnji dan

Premijerna izvedba Beethovenove „9. simfonije“ oduševila publiku

L. van Beethoven

„9. simfonija“ premijerno je izvedena na današnji dan 1824 godine u Beču, a izvedbom je dirigirao sam Ludwig van Beethoven.

Beethovenova Deveta simfonija premijerno je izvedena na današnji dan, 7. svibnja davne 1824. godine u Beču. Premijernom je izvedbom dirigirao sam Ludwig van Beethoven, iako je već tada imao problema sa sluhom. Rezultat toga bila je osrednja izvedba. Bilo je to prvi put u dvanaest godina da je ovaj veliki skladatelj izašao na pozornicu. Unatoč tome publika je bila oduševljena. Da ga je publika iznimno voljela i cijenila te da je bila svjesna njegovih slušnih poteškoća, govori njezina reakcija na izvedbu – počelo je pljeskom, da bi se pretvorilo u bacanje šešira i šalova u zrak – kako bi Beethoven mogao vidjeti njezino oduševljenje.

FOTO: Pixabay

Ova je vokalno-instrumentalna simfonija ujedno i njegova posljednja simfonija te svojevrsna sinteza čitavoga stvaralaštva. Beethoven je na njoj radio čak deset godina. Također, smatra se prvom simfonijom u kojoj sudjeluju solisti i zbor. Dotad su se u simfonijama koristili samo instrumenti, a uvođenje ljudskoga glasa učinilo je ovu simfoniju posebnom. Veličanstvenom ju je činio i veliki orkestar, najveći u to vrijeme, te duljina odnosno trajanje. Trajanjem od preko jednoga sata nadmašuje ostale simfonije i znači veliku prekretnicu u klasičnoj glazbi. Zbog tih se noviteta definira kao stilska poveznica između klasičnoga i romantičnoga razdoblja u glazbi. U romantizmu su, naime, skladatelji počeli kršiti pravila klasične kompozicije te eksperimentirati s korištenjem ansambala, ekspresivnim iskazima emocija i nekonvencionalnim orkestrom.

Deveta simfonija najpoznatija je po svojemu četvrtom stavku – Odi radosti. Njezin je tekst 1785. napisao njemački književnik Friedrich von Schiller, kao svojevrsni poziv na slobodu i zajedništvo čitavoga čovječanstva:

O Freunde, nicht diese Töne!
Sondern laßt uns angenehmere anstimmen,
und freudenvollere...

Godine 1972. Vijeće Europe proglasilo je Odu radosti službenom himnom, a od 1985. službena je himna Europske unije. Iako se ne pjeva prema Schillerovu tekstu, glazba prenosi iste ideje – o slobodi, miru i zajedništvu.

Da se dugogodišnji rad na Simfoniji isplatio, govori i činjenica da se danas smatra najvažnijim Beethovenovim djelom, ali i jednim od najvećih djela zapadne glazbe.

Komentari na članak

Vezani članci

Parov Stelar

Nagradna igra na zagrebačkim noćnim destinacijama

Zabavi se i osvoji ulaznicu za koncert Parov Stelar Banda

Studentski život na rubu doveo te do toga da si ne možeš priuštiti ni dupli obrok u menzi, a kamoli kartu za koncert? Nema mjesta panici! U tekstu provjeri kako možeš osvojiti karte za koncert Parova Stelara.

naslovna

Bezbeli Apstraklije

Bezbelijska večer u zagrebačkom „Jutru“

Bezbeli Apstraklije opet u Zagrebu. Provjeri gdje i kad – i navrati!

Oliver & Gibonni

Koncertna promocija „Familije“

Oliver i Gibonni pripremaju koncertne spektakle za vjernu publiku u Varaždinu i Osijeku

Oliver i Gibonni nastupit će ove subote u Areni Varaždin, a tjedan dana kasnije oduševit će osječku publiku u dvorani Gradski vrt. Za osječki su koncert rasprodane tribine.

DIE ANTWOORD

Južnoafrička atrakcija uskoro u Zagrebu

Die Antwoord donosi divlju energiju na Zagrebački velesajam

Die Antwoord uzdrmao je glazbenu scenu provokativnom glazbom i pojavom, koje prate viralni spotovi i adrenalinski nastupi. Premijerni nastup u Hrvatskoj očekuje se 13. lipnja.

Tijekom koncerta

CIRF je odabrao za vas:

Pjesme s kojima se možete poistovjetiti

Ukoliko svaka zemlja ima svoju himnu koja ju predstavlja u svijetu, utoliko je logičnije da i svako ljudsko biće ima svoju pjesmu koja ga predstavlja u vidu stavova, emocija, svjetonazora i ostalih stvari.