Na današnji dan

Praznik rada

Štrajk žena u New Yorku

Na današnji dan obilježava se međunarodni Praznik rada u spomen na na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. Tad je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Na današnji dan obilježava se međunarodni Praznik rada u spomen na na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886.  

Tad je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Cijelo 19. stoljeće obilježeno je izrabljivanjem radnika koji su radili u nehumanim uvjetima, za malu nadnicu do čak 18 sati dnevno. Uz to, rad su često obavljala i djeca. Stoga je dana, 1. svibnja 1886. godine u Chicagu organiziran veliki prosvjed radnika gdje ih je prosvjedovalo oko 40.000. Isticali su zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud.

Na prvom kongresu Druge internacionale 1889.  je odlučeno da će se 1. svibnja svake godine održavati radnički prosvjedi u spomen na krvoproliće u Chicagu. Sljedeće godine taj datum je postao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Borba za prava radnika nije jenjavala, a u sljedećih nekoliko godina je u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i komunikacijom s poslodavcima, zabilježen značajan uspjeh. Time su smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama nije još dugo vremena došlo do značajnih uspjeha u borbi radnika jer su radničke pokrete nadzirale boljševičke odnosno komunističke partije. One su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su zapravo radnici još više bili izrabljivani nego u zapadnim zemljama. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke demokracije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.

S vremenom su i proslave blagdana rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju blagdan rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Unatoč svemu, 1. svibnja ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.

U Republici Hrvatskoj prema Zakonu o blag­danima, spomendanima i neradnim danima izglasovanom u Saboru u travnju 1996.  službeni naziv ovoga praznika bio je Blagdan rada. Izmjenama i dopunama spomenutog zakona, 2. studenog 2001.  službeni naziv izmijenjen je u Praznik rada.

Komentari na članak

Vezani članci

Bitka kod Munde

Na današnji dan

Odigrala se bitka kod Munde

17. ožujka 45. godine prije Krista odigrala se poslijednja bitka u Cezarovom građanskom ratu.

Veselje momčadi

Na današnji dan

FOTO: Povijesna pobjeda Vatrenih na Parku prinčeva

Hrvatska nogometna reprezentacija 1998. ostvarila je najveći sportski uspjeh sve do današnjih dana. Srušili su moćne Nijemce, u utakmici za treće mjesto pobijedili su Nizozemsku, a na putu do prvog mjesta spriječili su ih domaćini Francuzi.

Darwin

Na današnji dan

Tiskana najutjecajnija knjiga u povijesti

U Darwinovoj rodnoj Engleskoj je njegovo djelo dočekano s nestrpljenjem. Prvog dana su u prodaji razgrabljeni svi primjerci knjige koja je izazvala sukob znanosti i kršćanstva.

Down sindrom

Na današnji dan

Međunarodni dan osoba sa sindromom Down

Prvi dan proljeća ujedno je i dan osoba s Downovim sindromom koji ljudi obilježavaju noseći šarene, različite čarape, kako bi pokazali da zagovaraju integraciju osoba s navedenim sindromom u društvo.

Eugene Delacroix

Na današnji dan

Padom Bastille započela je Francuska revolucija

"Liberté, égalité, fraternité" riječi su koje nas podsjećaju na Francusku revoluciju koja je počela na današnji dan prije 228 godina kada je nezadovoljan narod osvojio zloglasni zatvor Bastilleu.