Na današnji dan

Otkrivene rendgenske zrake

xray

Promijenile su tijek medicinske dijagnostike, a trebala su desteljeća da se svijetu prikažu njihova štetna djelovanja.

Otkriće X-zraka objavljeno je petog dana nove 1896. godine. Nijemac Wilhem Roentgen predstavio je svoje otkriće o zrakama koje prodiru kroz tkivo i otkrivaju strukturu kostiju, a o tome je posvjedočio prvom rendgenskom slikom u povijesti na kojoj je prikazana ruka njegove žene.

Roentgen je prvi na svijetu koji je dobio Nobelovu nagradu iz fizike. Rendgenske zrake, kako su kasnije nazvane, proglašene su najvećim otkrićem modernog doba, a njihova se primjena raširila u medicinskim krugovima te time zauvijek promjenila medicinsku dijagnostiku. 

Nedugo nakon otkrića x-zraka, one se počinju naveliko primjenivati u dijagnostici, čak i onda kada za to nije postojala potreba. O štetnosti x-zraka upozoravali su i Edison i Tesla, no upozorenja nisu shvaćana ozbiljno. Smatralo se da x-zrake ne mogu biti štetne budući da se „ne mogu osjetiti osjetilima” te da su eventualna oštećenja posljedica statičkog elektriciteta, a ne x-zraka. Jedan od prvih koji je podlegao štetnosti rendgenskih zraka bio je Edisonov asistent, a i sam Roentgen je životom platio svoje otkriće. 

S vremenom se gomilaju izvještaji o raznim oštećenjima očiju i kože, ispadanju kose te povećanim kanceroznim oboljenjima, no učestalost korištenja rendgena se ne smanjuje, već upravo suprotno – povećava se. Rendgen se koristi u trgovinama s obućom i kozmetičkim salonima. Do polovice prošlog stoljeća u većini trgovina obućom postojao je pedoskop – rendgenski uređaj u kojem su djeca držala noge kako bi se provjerila veličina stopala. U kozmetičkim salonima žene su naveliko uklanjale neželjene dlake pomoću x-zraka, a u medicini se trudnice izlažu zračenjima bez ikakve zaštite. Smatra se da je 5% djece oboljelo od raka upravo zbog rendegenskih snimanja za vrijeme trudnoće. 

Do povećane opreznosti u korištenju x-zraka dolazi tek s razvojem nuklearnog oružja i nuklearnih elektrana. Nakon Drugog svjetskog rata i sumnjičavosti u vojnoj upotrebi x-zraka, naglo opada korištenje rendgena. U to se vrijeme prvi put javno i u više navrata govorilo o štetnosti korištenja ovih zraka s posljedicama vidljivim tek nakon nekoliko godina. Međunarodna komisija za radiološku zaštitu zahtijeva strogu regulaciju dozvoljenoga godišnjeg izlaganja x-zrakama.

Rendgenske zrake danas se koriste umjerenije, no prema istraživanjima, njihovo se korištenje ponovo povećalo u modernom dobu. Primjena u medicini se raširila, pa bez njih danas ne bi bilo primjerice mamografije ili CT-a. Komisija za radiološku zaštitu smatra da bi se njihova primjena mogla smanjiti za trećinu kada bi se koristile samo u nužnim slučajevima.

Komentari na članak

Vezani članci

1

Na današnji dan

Zanimljivosti o prestižnoj nagradi koju je utemeljio „trgovac smrću“

Na današnji se dan obilježava 115. obljetnica dodjele prve Nobelove nagrade. Tim vam povodom donosimo brojne zanimljivosti o utemeljitelju, dobitnicima i samoj proceduri.

Albert Camus

Na današnji dan

Albert Camus i filozofija apsurda

Albert Camus je nobelovac koji se bavio filozofijom apsurda ljudske egzistencije. Napisao je mnoga djela, a ono najpoznatije je „Stranac”, priča o čovjeku koji je hladno promatrao vlastiti život poput neke predstave, ne videći svrhe u djelovanju.

Seks nekad

Ideje koje su se kroz povijest smatrale istinitima

Pet suludih ideja o ženskoj seksualnoj želji

Donosimo vam pet najluđih ideja o ženskoj seksualnoj želji koje su u povijesti bile prihvaćene kao medicinske činjenice.

Riječki Medicinski fakultet predstavio Studij medicine na engleskom jeziku

Europska edukacijska mapa

Riječki Medicinski fakultet predstavio Studij medicine na engleskom jeziku

Sveučilište u Rijeci uklopilo se u europsku edukacijsku mapu otvaranjem Studija medicine na engleskom jeziku. Nakon prvog upisnog roka uspješno je popunjeno 50 posto mjesta, a u tijeku su prijave za jesenski rok.

Studentski tulum

Studentski zborovi medicine, ekonomije i PMF-a pozivaju

Najveća brucošijada Sveučilišta u Zagrebu

Glazbe za svačiji ukus, pića po studentskim cijenama i dobre atmosfere zasigurno neće nedostajati na najvećoj sveučilišnoj brucošijadi!