Na današnji dan

Otkrivene rendgenske zrake

xray

Promijenile su tijek medicinske dijagnostike, a trebala su desteljeća da se svijetu prikažu njihova štetna djelovanja.

Otkriće X-zraka objavljeno je petog dana nove 1896. godine Nijemac Wilhem Roentgen predstavio je svoje otkriće o zrakama koje prodiru kroz tkivo i otkrivaju strukturu kostiju, a o tome je posvjedočio prvom rendgenskom slikom u povijesti na kojoj je prikazana ruka njegove žene.

Roentgen je prvi na svijetu koji je dobio Nobelovu nagradu iz fizike. Rendgenske zrake, kako su kasnije nazvane, proglašene su najvećim otkrićem modernog doba, a njihova se primjena raširila u medicinskim krugovima te time zauvijek promjenila medicinsku dijagnostiku. 

Nedugo nakon otkrića x-zraka, one se počinju naveliko primjenivati u dijagnostici, čak i onda kada za to nije postojala potreba. O štetnosti x-zraka upozoravali su i Edison i Tesla, no upozorenja nisu shvaćana ozbiljno. Smatralo se da x-zrake ne mogu biti štetne budući da se „ne mogu osjetiti osjetilima” te da su eventualna oštećenja posljedica statičkog elektriciteta, a ne x-zraka. Jedan od prvih koji je podlegao štetnosti rendgenskih zraka bio je Edisonov asistent, a i sam Roentgen je životom platio svoje otkriće. 

S vremenom se gomilaju izvještaji o raznim oštećenjima očiju i kože, ispadanju kose te povećanim kanceroznim oboljenjima, no učestalost korištenja rendgena se ne smanjuje, već upravo suprotno – povećava se. Rendgen se koristi u trgovinama s obućom i kozmetičkim salonima. Do polovice prošlog stoljeća u većini trgovina obućom postojao je pedoskop – rendgenski uređaj u kojem su djeca držala noge kako bi se provjerila veličina stopala. U kozmetičkim salonima žene su naveliko uklanjale neželjene dlake pomoću x-zraka, a u medicini se trudnice izlažu zračenjima bez ikakve zaštite. Smatra se da je 5% djece oboljelo od raka upravo zbog rendegenskih snimanja za vrijeme trudnoće. 

Do povećane opreznosti u korištenju x-zraka dolazi tek s razvojem nuklearnog oružja i nuklearnih elektrana. Nakon Drugog svjetskog rata i sumnjičavosti u vojnoj upotrebi x-zraka, naglo opada korištenje rendgena. U to se vrijeme prvi put javno i u više navrata govorilo o štetnosti korištenja ovih zraka s posljedicama vidljivim tek nakon nekoliko godina Međunarodna komisija za radiološku zaštitu zahtijeva strogu regulaciju dozvoljenoga godišnjeg izlaganja x-zrakama.

Rendgenske zrake danas se koriste umjerenije, no prema istraživanjima, njihovo se korištenje ponovo povećalo u modernom dobu. Primjena u medicini se raširila, pa bez njih danas ne bi bilo primjerice mamografije ili CT-a. Komisija za radiološku zaštitu smatra da bi se njihova primjena mogla smanjiti za trećinu kada bi se koristile samo u nužnim slučajevima.

Komentari na članak

Vezani članci

Sartre i Beauvoir

Na današnji dan

Sartre potvrdio svoju veličinu odbijanjem najprestižnije nagrade

Jean-Paul Sartre odbio je 1964. godine Nobelovu nagradu za književnost te je time ostao ustrajan u svojoj filozofiji i moralnim načelima.

Okrugli stol

Uspješno održan prvi Dan liječničkih karijera

Za budućnost mladih liječnika u Hrvatskoj ipak postoji perspektiva

Odlazak mladih liječnika iz Hrvatske postao je popularan trend i neizostavna tema koja se provlači kroz medije. Centar za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu organizirao je prvi Dan liječničkih karijera posvećen upravo ovom problemu.

Andrić - naslovna

Na današnji dan

FOTO: Rođen Ivo Andrić, književnik bez rođendana

Na današnji datum 1892. godine rođen je Ivo Andrić – nobelovac, diplomat, političar, a nadasve veliki umjetnik. Tim povodom za vas smo pripremili priču o njegovu burnom životu te galeriju aforizama koji će najbolje dočarati veličinu njegove slave.

Bakteriofag

Napredak u medicini

Liječenje bakterijskih infekcija bez antibiotika postaje moguće

Budući da su s vremenom brojne bakterije razvile rezistenciju na antibiotike, a medicina tako naišla na veliku prepreku, otkriće nizozemskih znanstvenika moglo bi spasiti milijune života.

 Arheološki muzej Zagreb – zgrada

Predstavljanje kataloga izložbe

U Arheološkom muzeju u Zagrebu možete naučiti kako pripremiti prirodne energetske pločice

Arheološki muzej u Zagrebu na Svjetski dan zdravlja predstavlja katalog izložbe „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“. Druženje je osmišljeno uz zdrave radionice.