Na današnji dan

Otkrivena skulptura polugole žene neviđene ljepote

Venera u Louvreu

Na današnji dan 1820. godine slučajno je pronađena jedna od najpoznatijih antičkih skulptura. Njezina ljepota danas plijeni poglede svih posjetitelja pariškog Louvrea.

Olivier Voutier, pripadnik francuske mornarice, nije slutio da će 8. travnja 1820. godine u potrazi za antikvitetima na grčkom otoku Melu (danas Mil, Milos) doći do senzacionalnog otkrića. Kopajući pokraj antičkog kazališta, uočio je kako se lokalni farmer Yorgos Kentrotas oduševio spazivši gornji dio kipa nepoznate žene. Zajedno su otkopali skulpturu i Voutier, prepoznavši njezinu vrijednost, lukavo ju je otkupio za malu novčanu svotu i prebacio u Francusku. U Parizu je prezentirana francuskom kralju Luju XVIII. koji ju je darovao Louvreu. Danas je uz Mona Lisu, zasigurno, jedan od najznačajnijih izložaka muzeja.

Riječ je o kipu božice Afrodite koji većina zna prema rimskom nazivu za božicu ljepote i ljubavi, i mjestu gdje je pronađena – Miloska Venera. Napravljena je od mramora i visoka 2,02 metra. Prema natpisu na postolju koje je misteriozno nestalo nakon otkrića, napravio ju je kipar Aleksandar iz Antiohije. Nastala je u helenističkom razdoblju, točnije između 130. i 100. godine prije Krista.

Osim izuzetne ljepote polugolog tijela, posebna je po harmoniji lica, gracioznosti i senzualnosti. To su najčešći atributi Afrodite, stoga se smatra da prikazuje upravu tu božicu, iako nisu svi povjesničari umjetnosti i arheolozi složni u tome. Prema nekima zapravo se radi o božici mora, Amfitriti. Uz tu misteriju, ne zna se ni što je držala u rukama. Naime, ova skulptura se možda najbolje može prepoznati po nedostatku ruku. Postoje razne teorije o tome kako je točno izgledala. Možda se oslanjala na boga Aresa, možda je držala jabuku, lovorov vijenac ili koplje. Profesorica Elizabeth Wayland Barber smatra da je prela konac.

Pouzdano se zna da je imala nakit, naušnice i ogrlicu, koje nisu pronađene. Najvjerojatnije je bila obojana, što je bilo uobičajeno za grčke kipove, ali, nažalost, od boje također nije ništa sačuvano. Unatoč tim nedostacima ili možda upravo zbog svoje nesavršenosti, njezina slava ne jenjava ni danas. Sačuvana od zaborava, svojom ljepotom plijeni poglede znatiželjnih posjetitelja Louvrea.

Komentari na članak

Vezani članci

Tetovaža

Umjetnost tetoviranja

FOTO: Pet ideja za novu tetovažu

Tetovaža može biti više od znaka bunta u adolescenciji. Budući da su trajne, pobrinite se da svaka tetovaža ima neko posebno značenje za vas i pazite da vam ne postane prepreka u budućnosti pri traženju posla.

Neno Belan u Domu sportova

Koncert u Domu Sportova

Neno Belan ponovno s Fiumensima slavi ljubav

Autor koji je napisao neke od najromantičnijih stihova u slavu ljubavi, uz koje su se zaljubljivale ili zbog ljubavi patile brojne generacije obožavatelja, za svoj valentinovski koncert priprema poseban program.

rundek

Novo ime festivala

Darko Rundek premijerno na INmusic festivalu

Povodom 20 godina od izlaska prvog samostalnog albuma „Apokalipso“, Darko Rundek premijerno u Hrvatskoj na glavnoj pozornici INmusic festivala predstavlja jedinstvenu retrospektivu svoje bogate karijere – „Apocalypso Now“!

Vježbanje u teretani

Prijeko potrebna motivacija

Sedam lukavih načina kako se natjerati na vježbu

Odluka o odlasku u teretanu ne mora biti toliko teška, dovoljno je nekoliko malih trikova.

Stare knjige

Na današnji dan

Tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora

Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršena je 22. veljače 1483. godine.