Na današnji dan

Otkrivena skulptura polugole žene neviđene ljepote

Venera u Louvreu

Na današnji dan 1820. godine slučajno je pronađena jedna od najpoznatijih antičkih skulptura. Njezina ljepota danas plijeni poglede svih posjetitelja pariškog Louvrea.

Olivier Voutier, pripadnik francuske mornarice, nije slutio da će 8. travnja 1820. godine u potrazi za antikvitetima na grčkom otoku Melu (danas Mil, Milos) doći do senzacionalnog otkrića. Kopajući pokraj antičkog kazališta, uočio je kako se lokalni farmer Yorgos Kentrotas oduševio spazivši gornji dio kipa nepoznate žene. Zajedno su otkopali skulpturu i Voutier, prepoznavši njezinu vrijednost, lukavo ju je otkupio za malu novčanu svotu i prebacio u Francusku. U Parizu je prezentirana francuskom kralju Luju XVIII. koji ju je darovao Louvreu. Danas je uz Mona Lisu, zasigurno, jedan od najznačajnijih izložaka muzeja.

Riječ je o kipu božice Afrodite koji većina zna prema rimskom nazivu za božicu ljepote i ljubavi, i mjestu gdje je pronađena – Miloska Venera. Napravljena je od mramora i visoka 2,02 metra. Prema natpisu na postolju koje je misteriozno nestalo nakon otkrića, napravio ju je kipar Aleksandar iz Antiohije. Nastala je u helenističkom razdoblju, točnije između 130. i 100. godine prije Krista.

Osim izuzetne ljepote polugolog tijela, posebna je po harmoniji lica, gracioznosti i senzualnosti. To su najčešći atributi Afrodite, stoga se smatra da prikazuje upravu tu božicu, iako nisu svi povjesničari umjetnosti i arheolozi složni u tome. Prema nekima zapravo se radi o božici mora, Amfitriti. Uz tu misteriju, ne zna se ni što je držala u rukama. Naime, ova skulptura se možda najbolje može prepoznati po nedostatku ruku. Postoje razne teorije o tome kako je točno izgledala. Možda se oslanjala na boga Aresa, možda je držala jabuku, lovorov vijenac ili koplje. Profesorica Elizabeth Wayland Barber smatra da je prela konac.

Pouzdano se zna da je imala nakit, naušnice i ogrlicu, koje nisu pronađene. Najvjerojatnije je bila obojana, što je bilo uobičajeno za grčke kipove, ali, nažalost, od boje također nije ništa sačuvano. Unatoč tim nedostacima ili možda upravo zbog svoje nesavršenosti, njezina slava ne jenjava ni danas. Sačuvana od zaborava, svojom ljepotom plijeni poglede znatiželjnih posjetitelja Louvrea.

Komentari na članak

Vezani članci

Natascha Kampusch

Na današnji dan

VIDEO: Bijeg Natasche Kampusch, djevojke koja je bila zatočena i mučena osam godina

Prije deset godina mlada austrijanka Natascha Kampusch pobjegla je od svog otmičara Wolfganga Priklopila nakon osam godina zatočeništva. Godinama je bila zlostavljana, a otmičar je nakon njenog bijega počinio samoubojstvo.

Ljetna tvornica znanosti 2016.

Ljetna tvornica znanosti 2016.

Traže se mentori za Ljetnu tvornicu znanosti

Ako volite znanost i želite svoje znanje podijeliti s djecom i mladima, vrijeme je da se prijavite na natječaj za mentore Ljetne tvornice znanosti!

Pogled s Matejuške na rivu

Maraton kratkometražnih filmova

Splitska kina donose filmove na Rivu

Maraton kratkometražnih filmova odvija se paralelno u 13 zemalja diljem Europe: u Hrvatskoj je organiziran u suradnji Hrvatskog audiovizualnog centra i Kino mreže, a u Splitu ga gledateljima željnim zabave i dobrog filma donosi nova organizacijska i programska struktura sačinjena od Kina Karaman, kinoteke Zlatna Vrata i Festivala mediteranskog filma Split.

Izbjeglice

Teška godina za migrante

Na „mediteranskoj ruti“ u 2015. život izgubilo više od 3700 izbjeglica i migranata

Podaci Međunarodne organizacije za migraciju (IOM) pokazali su da je u 2015. godini na tzv. „mediteranskoj ruti“, kojom većina krijumčara prevozi izbjeglice s Bliskog istoka i afričkog kontinenta, život izgubilo više od 3700 osoba.

Čemu se nadaš?

Hrvatsko Nadzemlje Split

„Mladi sve više sumnjaju u svoje poslanje, a oni su nada Europe i naše domovine“

Na susretu mladih grada Splita otvorena su pitanja – što je zapravo nada i kakva bi trebala biti nada jednog kršćanina.