Na današnji dan

Od koze do svakog stola: Uspon Njenog Visočanstva Kave

Kušači kave

Jedan Finac ili Finkinja u godini dana popiju čak 12 kilograma kave, a pretpostavlja se da je razlog tomu manjak dostupnog alkohola i temperature debelo ispod nule.

29. rujna ili 1. listopada, kojeg se dana slavi međunarodni dan kave? Iako su mišljenja podijeljena, a uz posebne, nacionalne dane kave je sve to još teže odgonetnuti, ipak je ovo prva godina u kojoj je i službeno dogovoreno da će današnji dan biti obilježen kao internacionalni (međunarodni) dan kave.

Hrvatima ovakve zagonetke nisu potrebne – svaki dan je dobar dan za kavu. Uz kave se sklapaju poslovi, uz kave se bježi od obveza, uz kave se zaboravlja na fakultetske obveze. Kava je postigla statusni simbol u Republici Hrvatskoj, gdje godišnje jedna osoba popije 5.1 kilogram kave. Nismo toliki „kroneri“ kao što mislite – prosjek u Europskoj Uniji je 5.8 kilograma po glavi stanovnika. Ljestvicu dižu nordijske zemlje pa tako jedan Finac ili Finkinja u godini dana popiju čak 12 kilograma kave, a pretpostavlja se da je razlog tome manjak dostupnog alkohola i temperature debelo ispod nule.

Otkriće kave je gotovo mitsko. Kažu jedni, postojao je jednom etiopski čuvar koza koji je primijetio da jedna koza nakon konzumacije zrna kave postaje živahna pa je odlučio probati skuhati ta zrna. Druga legenda kaže kako je jedan šeik Omar bio prognan u jemensku pustinju gdje se hranio bobicama. Nakon što je otkrio zrna kave i zagrizao ih, shvatio je da su pregorka, pa ih je probao ispeći. Kako su zrna samo otvrdnula od tog postupka, odlučio ih je skuhati i tako je dobio tekućinu smeđe boje.

Ove ranosrednjovjekovne legende mogu i ne moraju imati veze s istinom. Ono što se pouzdano zna jest da je ovaj čarobni napitak i prijatelj studenata datiran najranije u 15. stoljeće u muslimanskim samostanima okolo Moche (Jemen). Do 16. stoljeća kava se proširila na Bliski istok, Tursku i sjevernu Afriku, a prvi doticaji s Europom bili su u susjednoj nam Italiji. U 17. stoljeću kava je proglašena „kršćanskim napitkom“ kako bi se legalizirala – s obzirom da je tadašnja Europa prezirala muslimane, a kava se smatrala ljekovitim napitkom pa se narod morao nekako snaći. Uspostavom i rastom različitih trgovačkih kompanija, kava dolazi do Azije, ali i do Amerike. Brazil, koji je danas među najvećim proizvođačima i potrošačima kave, upoznao se s kavom tek u 18. stoljeću.

Kada smo već kod Brazila, valja spomenuti da po podatcima iz 2011. godine on drži prvo mjesto u proizvodnji kave (preko 2,6 milijuna tona godišnje!), a slijede ga Vijetnam, Indonezija, Kolumbija i Etiopija. Kavu nije lako proizvesti – potrebno je 140 litara vode da se uzgoji dovoljno zrnaca kave kako bi se proizvela jedna šalica kave.

Kava je tijekom svojeg postojanja mnogo puta bila zabranjivana. Prvotno su je muslimani zabranjivali jer su smatrali da truje tijelo, no to su nakon žustrih desetljetnih debata odbacili. Mnoge zemlje su kavu zabranile jer su je smatrale „muslimanskim napitkom“. neki su je zabranjivali zbog bojazni od visokih cijena uvoza zrna u njihovu zemlju. Židovi su neko vrijeme imali zabranu konzumacije kave dok ista nije napravljena sukladno njihovim kosher pravilima. U današnje vrijeme, mormoni održavaju strogu zabranu ispijanja kafeinskih napitaka jer smatraju da oni truju um i dušu.

Tako dolazimo do današnjeg dana, 1. listopada. Zašto baš današnji dan? Kava ima svoju organizaciju koja se zove Međunarodna organizacija za kavu (International Coffee Organization) koja su osnovali Ujedinjeni narodi davne 1963. godine, a brine za pojačane veze između država koje distribuiraju, konzumiraju ili pak proizvode kavu. Ured im je smješten u Londonu, a trenutno odborom predsjedava Brazilac imena Roberio Silva. 1. listopad je dogovoren kao dan kada će se osvijestiti važnost poštene trgovine, ali i podignuti svijest o teškim uvjetima rada na farmama kave.

Voljeli vi crnu, bijelu, espresso, cappuccino, produženu, caffe latte ili neki drugi oblik kave, danas je vrijeme da se zahvalite ovom pronalasku i uživate u njegovoj blagodati.

P.S. Prije nego što zrno kave sazrije, ono je crvene boje. The more you know...

Komentari na članak

Vezani članci

Knjiga

Za sve ljubitelje povijesti

Predstavljanje knjige Pavla Rittera Vitezovića

Na predstavljanju knjige sudjelovat će povjesničarka dr. sc. Zrinka Blažević, filolog dr. sc. Pavao Knezović, prevoditelj Petar Ušković Croata i urednik Ivan Bekavac Bašić.

Rektorat pročelje

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Postani student: izrazita centralizacija u pogledu željenog grada za studiranje

Istraživanje je pokazalo važne trendove izbora i upisa studijskih programa te je otkrilo određene nedostatke u sustavu obrazovanja u RH, a prvi puta su precizno određeni indikatori vezani uz prijelaz iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje.

Kravat pukovnija na obljetnici imenovanja kravate

Na današnji dan

Kravata postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih simbola

Hrvati su svoj način odijevanja ‚‚nametnuli" u Francuskoj koja je poznata kao zemlja mode i to jednom od najvećih egocentrika koji su ikad vladali – kralju Luju XIV. 

New York - Chrysler Tower

Na današnji dan

FOTO: Završen jedan od najpoznatijih elemenata njujorškog krajobraza

Svaki grad ima svoje simbole, a za Veliku jabuku to su definitvno redovi ekstremno viskokih nebodera. Tako visoko stoji i jedan od najsvjetlijih primjera Art decoa – Chrysler Building.

Dragutin Gorjanović Kramberger

Na današnji dan

Rođen Dragutin Gorjanović-Kramberger

Na današnji dan, 1856. godine, rođen je hrvatski paleontolog, arheolog i geolog Dragutin Gorjanović Kramberger.