Na današnji dan

Objavljeno otkriće stukture DNA

DNA

Na današnji dan znanstvenici Watson i Crick u časopisu Nature objavili su opisanu strukturnu građu molekule DNA.

Na današnji dan, 25. travnja 1953. godine, dva znanstvenika sa Sveučilišta Cambridge, objavili su revolucionarno  otkriće – deoksiribonukleinsku kiselinu.

Otkriće zoologa Jamesa D. Watsona i fizičara Francisa Cricka objavljeno je u časopisu Nature, čime su dali odgovor na jedno od temeljnih pitanja biologije – kako se živa bića reproduciraju?

Godine 1951. mladog američkog zoologa Jamesa Watsona zainteresirala su predavanja Mauricea Wilkinsona o molekuli DNA te Linusa Paulinga o zavojitoj prostornoj građi pojedinih proteina, koja je slušao na jednom znanstvenom skupu. Odlučio je više istražiti strukture biomolekula pa je u listopadu otišao na Sveučilište u Cambridgeu na kojem je upoznao engleskog fizičara Francisa Cricka. Zajedno su započeli istraživati prostornu strukturu molekule DNA.

Sve u tajnosti

Više od godinu dana isprobavali su različite mogućnosti, iščitavali svu dostupnu literaturu i dugo raspravljali. Stvarali su i odbacivali različite modele prostornog rasporeda atoma i skupina u molekuli DNA. Za njihove pretpostavljene sve je to predugo trajalo te su im u jednom trenutku naredili da prestanu gubiti vrijeme i napuste ova „uzaludna istraživanja“. Mladi i uporni, Watson i Crick nastavili su svoja istraživanja u tajnosti.

Istovremeno, na King's koledžu u Londonu, na istraživanju strukture DNA radili su Maurice Wilkins i Rosalind Franklin. Za razliku od Watsona i Cricka, oni su se odlučili za eksperimentalni pristup te su metodom rendgenske kristalografije snimali pojedinačne molekule DNA. Na osnovi svojih rezultata Rosalind Franklin zaključila je da se fosfatne skupine moraju nalaziti s vanjske strane molekule. Tijekom 1952. dobila je vrlo lijepe fotografije DNA koje su ukazivale na njenu zavojitu građu, no odlučuje ne objaviti ova otkrića sve dok u njih ne bude posve sigurna. Nezadovoljan njezinim oklijevanjem, Maurice Wilkins u siječnju 1953. bez njezinog znanja i pristanka pokazuje njezine rezultate (fotografije i mjerenja kristalne rešetke DNA) Watsonu.

Rendgenska kristalografija DNA
 
Rendgenska kristalografija DNA FOTO: Ask a biologist
 
 

Otkriće strukture DNA

 Ove fotografije navele su Watsona i Cricka na misao da se molekula DNA sastoji od dva lanca nukleotida, oba spiralno zavijena oko zajedničke osi, ali međusobno suprotno usmjerena – komplementarna.

Nakon niza neuspješnih pokušaja, napokon su uspjeli izraditi nacrt uvjerljive strukture: izdužene molekule sastavljene od dva lanca nanizanih nukleotida koji se svijaju u obliku dvostruke spirale, a svaki nukleotid na lancu sadrži jednu od četiriju baza: adenin (A), timin (T), gvanin (G) i citozin (C). Baze strše u unutrašnjost uzvojnice i povezuju dva lanca.

Watsonu i Cricku odmah je bilo jasno da ključ strukture leži u rasporedu baza. Pri tome na jednoj stepenici u određeno vrijeme mogu stajati ili gvanin i citozin ili adenin i timin. Oba lanca s bazama ponašaju se poput originalne slike i negativa. Ako se zna struktura jednoga, iz njega se može izvesti struktura drugoga.

- Primijetili smo da bi specifično povezivanje u parove moglo biti mehanizam kopiranja genetskoga materijala. - napisali su znanstvenici u stručnom časopisu Nature prije 50 godina Baš ta replikacija nasljednoga materijala temelj je razmnožavanja i evolucije.

Watson i Crick
 
Watson i Crick FOTO: Schnapzer
 

Otkriće nije izazvalo mnogo pozornosti javnosti zbog toga što se tada još nije sa sigurnošću moglo znati da je DNK molekula nasljeđa i time odgovorna za prenošenje nasljednih osobina. Osim toga, Watson i Crick nisu prikazali gotovo nikakve eksperimentalne dokaze strukture.

Važnost okrića DNA

Tek kasnije otkriveno je da molekula DNA prenosi genetske informacije, što je u potpunosti promijenilo lice biologije te mnogih srodnih znanosti. Široki spektar današnjih saznanja u biomedicini, biologiji, veterini te sličnim granama temelji se upravo na ovom otkriću. Bez njihova otkrića ne bi se mogao dešifrirati ljudski genom, ne bi postojali testovi za dokazivanje očinstva, a nemoguće bi bilo i razumijevanje brojnih bolesti.

Geni
 
FOTO: 9gag
 

 James Watson i Francis Crick podijelili su 1962. godine s Mauriceom Wilkinsom Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu koju su dobili za otkrića vezana uz molekularnu strukturu nukleinskih kiselina i njezino značenje u prijenosu (nasljednih) informacija u živih bića.

Cjelokupna uloga DNA još nije u potpunosti razjašnjena. Molekula skriva još mnoge tajne koje znanstvenici nisu do kraja razjasnili.

Komentari na članak

Vezani članci

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.

iPhone 6s

Cijene u SAD-u se kreću od 199 dolara za 6S i 299 dolara za 6S Plus

Apple predstavio nove iPhone, iPad Pro i iOS 9

Prodaja novih modela iPhonea kreće od 25. rujna u određenim državama, dok će narudžbe krenuti od 12. rujna. Nažalost u Hrvatskoj to neće biti moguće ovog mjeseca, no trebalo bi biti do kraja godine.

Nova Facebook-ova opcija: Postavite meni na Facebook

Facebook uveo novu opciju

Pomoću nove opcije postavite menije restorana na Facebook

Najveća društvena mreža ovih nas je dana iznenadila uvođenjem nove opcije pomoću koje možete postaviti meni određenog restorana na Facebook stranicu.

Budućnost obrazovanja

Online programiranje

Želite naučiti programirati?

Želite naučiti programirati, ali ne znate kako? Ne brinite, pronašli smo rješenje za vas. Donosimo vam 10 načina na koje možete naučiti programirati online.

Seks-afera

Seks afera na tuzlanskom odjeljenju sarajevskog Pravnog fakulteta

Seks u zamjenu za ocjene - tuzlanski profesori osuđeni na uvjetnu zatvorsku kaznu

Profesor Durmišević studentici je ponudio ispitna pitanja u zamjenu za seks, a profesor Lučić je studenticama upisao ocjene u indekse iako one taj predmet nisu položile.