Na današnji dan

Noć vještica

Halloween

Znate li zašto zapravo dubimo bundeve za Noć vještica?

Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada.

Halloween je ustvari skraćenica od All Hallows' Eve ili Hallow Eve što znači Sveta večer, odnosno noć uoči Svih svetih. 

Odakle zapravo taj „blagdan“? Možemo ga povezati s festivalom Samhain koji su slavili stari Kelti. Festival se slavio između jesenskog ekvinocija i zimskog solsticija, kraja sezone žetve i početka zime, točnije od sumraka 31. listopada do zalaska 1. studenog. Njihova je proslava bila posvećena početku nove godine te bogu Sunca i gospodaru smrti Samhainu. 
Samhain je također bio i jedan od četiri Velika sabata, najsvetiji dan za vještice. Budući da je praznik smješten između jesenjeg ekvinocija i zimskog solisticija, Samhain je postao važan praznik iz više razloga – vješticama je predstavljao novu godinu, najavljivao prve dane zime i dan kada vile hodaju zemljom i pomažu pripremi zimnice. Osim Kelta, slavili su ga Egipćani i Meksikanci kao Dan mrtvih, a slavljen je i kao praznik reinkarnacije.
Za vrijeme punog Mjeseca, stari Kelti su vjerovali kako mrtvi napuštaju svoje grobove. Zbog toga su se, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. 

Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum i prema novom vjerovanju Samhain, crni bog lova, identificiran je s Plutonom, rimskim bogom podzemlja. Prema starom rimskom vjerovanju, Samhain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije Persefonu odvodi u podzemlje gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom. Na taj bi način grješne duše uplašili, a dobre bi pronašle put kući.

Samhain je važan i za sve magijske obrede, poput tarota, proricanja budućnosti, seksualne magije, itd. 
Za vrijeme Samhaina, boginje su uzimale oblik žena te je praznik smatran idealnom noći za vođenje ljubavi, a ukoliko bi netko pri svjetlosti svijeće pojeo jabuku ispred ogledala, ugledao bi u njemu lik svog budućeg životnog partnera.

Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje: najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po svojoj domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće. Nakon toga se vrag pretvorio u novčić kako bi mu platio piće, a Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ. Zbog križa se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina, Jack je opet prevario vraga tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ; tako ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti.

Kada je Jack umro, nije bio primljen u raj zbog svog grješnog života, a na vratima pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak. Kako bi ga se riješio, da mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci.

Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.

Proslava Noći vještica danas bazirana je na američkoj tradiciji, a jedan od najznačajnijih dijelova proslave je tzv. Trick-or-treat, što vjerojarno datira od parada za Dan Svih svetih u Engleskoj. Za vrijeme svetkovina, bogate porodice bi siromasima darivale tzv. soul cakes, a oni bi zauzvrat molili za njihove umrle. Davanje soul cakesa bilo je podržano i od Crkve kao način zamjene antičkog običaja ostavljanja hrane i vina za nemirne duše. Praksu hodanja od vrata do vrata u potrazi za hranom kasnije su preuzela djeca, koja obilaze kuće u susjedstvu i dobijaju slatkiše, hranu i novac.

Tradicija oblačenja kostima za Noć vještica ima europske i keltske korijene. Po vjerovanju na Noć vještica duhovi se vraćaju na ovaj svijet. Ljudi su mislili da će izbjeći duhove ukoliko napuste svoje domove, i kako ih duhovi ne bi prepoznali maskirali su se u razna čudovišta. Na pragovima su ostavljali pune zdjele hrane, kako bi zadovoljili duhove i zadržali ih izvan kuće. Emigriravši u Ameriku, Europljani sa sobom donose svoje običaje. Isprva su proslave, zbog oštrog protestantskog sistema, bile veoma ograničene.  No danas, to više nije tako. Amerikanci troše oko 6,9 milijardi dolara godišnje na Noć vještica, što je čini drugim največim komercijalnim praznikom u zemlji.

Osim u Americi, Noć vještica slavi se i u Irskoj, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu, i odgovara katoličkom blagdanu Svih svetih.

Komentari na članak

Vezani članci

Coca Cola

Poziv blogerima iz istočne Europe

Coca-Cola traži mlade blogere

Natječaj je otvoren do 15. ožujka 2016., a rezultati će biti poznati krajem mjeseca. Ovogodišnji natječaj posebno ohrabruje blogere koji rade vlastiti video sadržaj, pogotovo one blogere koji imaju otvoren YouTube kanal.

Stereomood glazbeni servis

Besplatni glazbeni servis

Stereomood: Napravite vlastitu playlistu za svaku prigodu

Stereomood je besplatni glazbeni servis za slušanje glazbe pomoću kojega možete napraviti playlistu za svaku prigodu te je podijeliti sa svojim prijateljima. 

Wheres My Droid

Top 5 Android aplikacija

Aplikacije koje vam mogu pomoći da vratite svoj izgubljeni mobitel

U nastavku donosimo nekoliko besplatnih aplikacija koje bi vam mogle pomoći vratiti izgubljeni ili ukradeni mobitel, ali isto tako i očuvati vaše podatke sigurnima.

YouTube logo

Youtube oglašavanje

Google predstavio oglašavanja u regiji

Oglasi prije videa na Youtubeu predstavljeni su i za našu regiju.

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.