Na današnji dan

Nekad klinci, danas institucija: četiri desetljeća omiljenih Prljavaca

Prljavo kazalište1

Na današnji dan 1977. osnovan je popularni zagrebački bend Prljavo kazalište. U četrdesetogodišnjoj karijeri objavili su 14 studijskih albuma, održali stotine koncerata diljem Hrvatske i svijeta, a svojim rock hitovima uljepšali živote mnogim fanovima.

Mjesto radnje: Dubrava
Vrijeme radnje: Dan Republike, 29. studenog 1977.
Akteri: Jasenko Houra, Davorin Bogović, Tihomir Fileš, Nino Hrastek, Zoran Cvetković - Zok
Uzor: The Rolling Stones 

U najkraćim crtama opis osnutka Prljavog kazališta može se svesti upravo na ove podatke petoricu spomenutih tinejdžera koji su se prije točno 40 godina sastali u lokalu Nova ploča u zagrebačkoj Dubravi i odlučili osnovati novi bend, koji bi sličio britanskim Stonesima. Ideja za ime benda nije nedostajalo, ali su na kraju sistemom eliminacije došli do samo dva: Zarazne bolesti i Prljavo kazalište. Demokratskim glasovanjem, tj. ispisivanjem favorita na papiriće, natpolovičnom većinom odlučeno je što će postati ime benda.
 
Ideju za ime mladići su pronašli u epizodi danas kultnog stripa Alan Ford Broadway, a četrdesetogodišnju karijeru obilježile su im brojne alanfordovske anegdote. Osnovali su bend, ali nisu znali svirati niti su posjedovali instrumente. Probe su održavali u autolimarskoj radionici iz koje su, da bi mogli svirati, izgurivali automobile i kasnije ih vraćali unutra. Najmlađi član, bubnjar Tihomir Fileš, imao je samo 14 godina i još uvijek išao u osnovnu školu. Iz današnje je perspektive teško zamisliti kako je bend koji je nastao u takvim uvjetima uopće preživio prvih nekoliko proba, a kamoli nastavio svirati četiri deseteljeća.

Prvi nastup imali su u Dubravi 1978. godine u klubu Cerska, gdje su obično nastupali bendovi koji su svirali sentiše. Prljavci su svojim punk imidžom i nastupom sablaznili uglađene parove koji su došli na ples. Prvi singl Televizori iz 1978. željeli su promovirati u jedinoj tada relevantnoj glazbenoj emisiji, onoj Dražena Vrdoljaka. Naivno su poslali tristotinjak dopisnica, tobože u ime obožavatelja, sa željom da emitiraju Televizore. Sve su dopisnice bile pisane istim rukopisom i poslane iz iste pošte u Dubravi.

Prve godine Kazališta, kao i prve godine drugih novovalnih bendova, obilježilo je mnogo rada, ali i neke sretne okolnosti već 1979. objavili su album prvijenac. Nazvali su ga po imenu benda, a kritika ga danas smatra najboljim debi albumom hrvatskog rocka. Svojim žestokim punk zvukom i kontroverznim tekstovima prvi je album publici izazvao kulturološki šok. Naslovnicu albuma krasio je novi logo  ̶  razrezani jezik s punkerskom zihericom, nastao kao parafraza logoa benda The Rolling Stones.

 

FOTO: Facebook/Prljavo Kazalište Fan Club

Sljedeći album Crno bijeli svijet izdali su godinu dana kasnije i prodali u nevjerojatnih 150 000 primjeraka. Uslijedili su albumi Heroj ulice (1981.), na kojem je pjevao bendov tekstopisac i gitarist Jasenko Houra, i Korak od sna (1983.).

FOTO: Facebook/Prljavo Kazalište Fan Club

Zvuk Kazališta postupno se mijenjao dolaskom svakog novog albuma, a posebice odlaskom pjevača Davorina Bogovića iz benda. Albumom Zlatne godine iz 1985., stalni član benda postaje pjevač Mladen Bodalec koji u Prljavcima pjeva i danas.
 

FOTO: Facebook/Prljavo Kazalište Fan Club

1988. godine iznjedrili su album Zaustavite zemlju na kojem se pojavljuju hitovi Marina, Moj bijeli labude i Mojoj majci. Upravo je potonja pjesma zbog stiha „zaspala je zadnja ruža hrvatska“ postala svojevrsna budnica hrvatske nacionalne svijesti iako je izvorno bila posvećena Hourinoj majci.

Jedan od ključnih trenutaka u karijeri benda bio je nastup na Trgu bana Josipa Jelačića (tadašnjem Trgu Republike) 1989. godine. Prema nekim procjenama na koncertu se skupilo 300 000 ljudi, a događaj se smatra najvećim javnim okupljanjem u hrvatskoj povijesti.

Devedesete su obilježili albumi Devedeseta (1990.), Lupi petama... (1993.), S vremena na vrijeme (1996.) te Dani ponosa i slave (1998.). Nakon toga nastaju albumi Radio Dubrava (2003.), Moj dom je Hrvatska (2005.) i Tajno ime (2008.), a zadnji studijski album Možda dogodine izdali su 2012. godine.

 

FOTO: Flickr

U 40 godina izdali su 14 studijskih albuma, održali stotine koncerata po cijelom svijetu i objavili desetke hitova. Progovarali su o socijalnim temama, ljubavi, rodnom gradu, ratu. U rodnom Zagrebu svirali su na najpopularnijim koncertnim prostorima, a njihovo ime postalo je sinonim za kvart iz kojeg potječu. Ostali su postojani te sviraju i danas iako su se neki članovi izmijenili. Prve redove njihovih koncerata danas zauzimaju mlađe generacije, koje uživaju u pjesmama nastalim puno prije njihovih rođenja. Jasenko Houra trenutno radi na autorskoj knjizi kojom želi demistificirati priče o rock 'n' rollu, a sljedeće godine bend odlazi na turneju po Australiji i SAD-u te planira izdati novi album.

Nekad klinci, danas institucija.

Komentari na članak

Vezani članci

Prljavo kazalište

ZAUSTAVITE ZEMLJU

24 GODINE OD ZABRANE KONCERTA PRLJAVACA NA GLAVNOM ZAGREBAČKOM TRGU

Prljavci su bili oduševljeni danom potporom koju im je, prema nekim procjenama, došlo pružiti 250 000- 300 000 ljudi

Smithsonian – Dvorac

Na današnji dan

Osnovan Smithsonian, najveći muzejski i istraživački kompleks na svijetu

Smithsonian se sastoji od čak 19 muzeja i galerija, zoološkog vrta i devet istraživačkih objekata. U njegovim zbirkama čuva se oko 138 milijuna predmeta.

Događaji 2016

Noviteti u svijetu

Što nas čeka u 2016. godini

Pred nama je malo manje od 366 uzbudljivih dana ove godine. Donosimo vam mali pregled događaja koje željno iščekujemo.

Rektorat pročelje

Na današnji dan

345 godina od osnutka Sveučilišta u Zagrebu

U akademskoj godini 1874./1875. na Sveučilištu je bilo upisano 205 studenata, 1924./1925. ukupno 2.805 studenata, 1994./1995. ak. god. 52.592 studenta, a ak. god. 2007./2008. taj broj iznosi 60.440.

Koordinacija gradskih savjeta mladih RH

Intervju s predsjednikom Koordinacije gradskih savjeta mladih

"Smatram da su mladi budućnost i da ih treba što ranije uključiti u društvo"

Kako je nastala Koordinacija gradskih savjeta mladih, tko sve sudjeluje u njezinom djelovanju i kakve aktivnosti priprema, otkrio nam je predsjednik Ante Škrobica.