Na današnji dan

Napoleonov pohod na Rusiju

Napoleon Rusija

Napoleonov pohod na Rusiju 1812. godine označio je prekretnicu Napoleonskih ratova.

Na današnji dan, 24. lipnja 1812. godine, francuski car Napoleon je s preko 500 000 vojnika krenuo u pohod na Rusiju. Bila je to dotad najveća sakupljena vojska u europskoj povijesti, a sačinjavale su ju trupe iz svih europskih zemalja koje su bile pod utjecajem Francuskog carstva.

Službeni razlog sukoba bilo je rusko kršenje Napoleonove odredbe o trgovačkoj blokadi Velike Britanije. Invazija je započela prijelazom preko rijeke Njemen koja je predstavljala granicu velikog Ruskog Carstva.

Ruska vojska suprotstavila se strategijom spržene zemlje i izbjegavanjem velikih bitaka. Tijekom prvih mjeseci invazije Napoleon se suočavao s jako slabim otporom pa je brzo napredovao kroz ruski teritorij. Glavni zapovjednik ruskih snaga, Barclay de Tolly, odbijao se boriti, iako je drugi zapovjednik, Pjotr Bagration, inzistirao na borbi. Nekoliko je puta pokušao uspostaviti jake obrambene pozicije, ali je svaki put francuska prethodnica bila prebrza, pa ne bi na vrijeme završio pripreme. Zbog toga je bio prisiljen povlačiti se.

Barclay je ubrzo smijenjen, a na čelo ruske vojske postavljen je Mihail Kutuzov. Njegov dolazak nije promijenio način ratovanja - Kutuzov je nastavio izbjegavati bitke na isti način kao i Barclay jer je smatrao da je besmisleno žrtvovati vojsku u bitkama.

Dana 7. rujna došlo je do neodlučene Bitka kod Borodina u kojoj su obje strane pretrpjele strašne gubitke. To je bio najkrvaviji dan u Napoleonskim ratovima, a moguće i u cijeloj ljudskoj povijesti. Ruska je vojska tada prepolovljena pa je 8. rujna bila primorana povući se, ostavivši Moskvu nebranjenom. Kutuzov je naredio evakuaciju Moskve. Rusi su poslije toga uspjeli ojačati vojsku dovlačeći pojačanja pa su imali oko 904 000 vojnika, od čega oko 100 000 u neposrednoj blizini Moskve.

Dana 14. rujna Napoleon je stigao u Moskvu gdje je očekivao odmor, namirnice u izobilju i mirovne ponude ruskog cara. Međutim, zatekao je pustu Moskvu. Ubrzo nakon ulaska Francuza, u Moskvi su počeli bješnjeti požari koji su uništili tri četvrtine grada. Propadanje vojske se nastavilo, ono malo namirnica što je ostalo u gradu brzo je potrošeno ili je nestalo u požaru. Nakon mjesec danas uzaludnog čekanja mirovnih ponuda, Napoleon je, suočen s početkom ruske zime, bio prisiljen narediti povlačenje vojske iz Moskve.

Pri mučnom povlačenju već desetkovana Napoleonova vojska doživjela je nove gubitke. U Bitci kod Malojaroslaveca Kutuzov je prisilio francusku vojsku da krene natrag istim putem kojim je ranije došla, pravcem na kojemu nije bilo zaliha hrane. Uz to je Kutuzov stalno udarao Francuze na mjestima na kojima su bili najslabiji. Laka ruska konjica, uključujući Kozake, napadala je i razbijala izolirane francuske jedinice.

Francuska vojska je tek 14. prosinca 1812. napustila ruski teritorij. Pohod na Rusiju znatno je oslabio snage Francuza i njihovih saveznika, a  živote je izgubilo više od 400 000 vojnika.

Komentari na članak

Vezani članci

Plakat DIes

DSP Lucius

XIII. Dies Historiae: Pogled na društvo kroz prizmu zabave

17 izlagača govorit će o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Mitologija i legende vezane uz Kelte

Mitologija i legende

Keltska mitologija kao inspiracija za suvremene fantastične junake

Keltske legende pisane su u razdoblju od 8. do 12. stoljeća, no prije toga su prenošene usmenim putem pa smatramo kako datiraju još od antičkog razdoblja. Iako stare, dale su inspiraciju za stvaranje nekih od najpoznatijih suvremenih klasika fantastičnoga karaktera. U članku donosimo pet zanimljivih keltskih mitova i legendi.

Popularno-znanstveno predavanje „Aleksandrijski zlatotvorci – znanost, uvjerenja i falsifikati“

„Znanost dostupna svima”

Dođite na popularno-znanstveno predavanje u Medijateku Francuskog instituta!

Predavanje o kemiji protkano poviješću, „Aleksandrijski zlatotvorci – znanost, uvjerenja i falsifikati“ održava se unutar projekta „Znanost dostupna svima“.

Samuel Colt

Na današnji dan

Samuel Colt patentirao svoj revolver

Samuel Colt patentirao je svoj revolver na današnji dan 1836. godine. Pojava ovog oružja promijenila je ratovanje te izmijenila povijest svijeta.

Prvi predsjednički izbori

Na današnji dan

Prvi predsjednički izbori u SAD-u

Prije 227 godina u SAD-u održani su prvi predsjednički izbori, na kojima je pobijedio George Washington. Od tada u Americi predsjednik se bira na isti način, i to pomoću sustava koji se zove „Electoral College system".