Na današnji dan

Napoleonov pohod na Rusiju

Napoleon Rusija

Napoleonov pohod na Rusiju 1812. godine označio je prekretnicu Napoleonskih ratova.

Na današnji dan, 24. lipnja 1812. godine, francuski car Napoleon je s preko 500 000 vojnika krenuo u pohod na Rusiju. Bila je to dotad najveća sakupljena vojska u europskoj povijesti, a sačinjavale su ju trupe iz svih europskih zemalja koje su bile pod utjecajem Francuskog carstva.

Službeni razlog sukoba bilo je rusko kršenje Napoleonove odredbe o trgovačkoj blokadi Velike Britanije. Invazija je započela prijelazom preko rijeke Njemen koja je predstavljala granicu velikog Ruskog Carstva.

Ruska vojska suprotstavila se strategijom spržene zemlje i izbjegavanjem velikih bitaka. Tijekom prvih mjeseci invazije Napoleon se suočavao s jako slabim otporom pa je brzo napredovao kroz ruski teritorij. Glavni zapovjednik ruskih snaga, Barclay de Tolly, odbijao se boriti, iako je drugi zapovjednik, Pjotr Bagration, inzistirao na borbi. Nekoliko je puta pokušao uspostaviti jake obrambene pozicije, ali je svaki put francuska prethodnica bila prebrza, pa ne bi na vrijeme završio pripreme. Zbog toga je bio prisiljen povlačiti se.

Barclay je ubrzo smijenjen, a na čelo ruske vojske postavljen je Mihail Kutuzov. Njegov dolazak nije promijenio način ratovanja - Kutuzov je nastavio izbjegavati bitke na isti način kao i Barclay jer je smatrao da je besmisleno žrtvovati vojsku u bitkama.

Dana 7. rujna došlo je do neodlučene Bitka kod Borodina u kojoj su obje strane pretrpjele strašne gubitke. To je bio najkrvaviji dan u Napoleonskim ratovima, a moguće i u cijeloj ljudskoj povijesti. Ruska je vojska tada prepolovljena pa je 8. rujna bila primorana povući se, ostavivši Moskvu nebranjenom. Kutuzov je naredio evakuaciju Moskve. Rusi su poslije toga uspjeli ojačati vojsku dovlačeći pojačanja pa su imali oko 904 000 vojnika, od čega oko 100 000 u neposrednoj blizini Moskve.

Dana 14. rujna Napoleon je stigao u Moskvu gdje je očekivao odmor, namirnice u izobilju i mirovne ponude ruskog cara. Međutim, zatekao je pustu Moskvu. Ubrzo nakon ulaska Francuza, u Moskvi su počeli bješnjeti požari koji su uništili tri četvrtine grada. Propadanje vojske se nastavilo, ono malo namirnica što je ostalo u gradu brzo je potrošeno ili je nestalo u požaru. Nakon mjesec danas uzaludnog čekanja mirovnih ponuda, Napoleon je, suočen s početkom ruske zime, bio prisiljen narediti povlačenje vojske iz Moskve.

Pri mučnom povlačenju već desetkovana Napoleonova vojska doživjela je nove gubitke. U Bitci kod Malojaroslaveca Kutuzov je prisilio francusku vojsku da krene natrag istim putem kojim je ranije došla, pravcem na kojemu nije bilo zaliha hrane. Uz to je Kutuzov stalno udarao Francuze na mjestima na kojima su bili najslabiji. Laka ruska konjica, uključujući Kozake, napadala je i razbijala izolirane francuske jedinice.

Francuska vojska je tek 14. prosinca 1812. napustila ruski teritorij. Pohod na Rusiju znatno je oslabio snage Francuza i njihovih saveznika, a  živote je izgubilo više od 400 000 vojnika.

Komentari na članak

Vezani članci

urkel

Od svemirskih katastrofa do pada Berlinskog zida

Pogreške koje su promijenile svijet

Katastrofe poput potonuća Titanica ili bombardiranja Hiroshime možda su mogle biti izbjegnute da se nisu dogodile male greške i propusti.

Djela, Ranko Marinković

Na današnji dan

Preminuo književnik koji je izvlačio dramu iz svakodnevice i umjetnost iz ljudi

Na današnji je dan 2001. godine preminuo Ranko Marinković, jedan od ponajboljih pisaca 20. stoljeća koji je kroz univerzalne opreke prikazao čovjeka te njegov odnos prema životu i umjetnosti.

Uspinjača 1

Na današnji dan

Zagrebačka „stara dama“ neumorno vozi već 124 godine

Na današnji je dan 1893. godine s radom trajno krenula zagrebačka uspinjača, spomenik kulture i jedna od atrakcija koje čine glavni grad prepoznatljivim.

sudnica

Na današnji dan

Ustanovljeno sudsko Mirandino pravilo

Prošlo je gotovo pola stoljeća od kada policijski službenici diljem svijeta pri svakom uhićenju izgovaraju dobro poznatu frazu u sudskom rječniku poznatu kao Mirandino pravilo.

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata - od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.