Napišite pismo i pošaljite dio sebe

Stotinama godina, prije razvoja tehnologije, komunikacija među ljudima bila je vrlo ograničena i odvijala se uglavnom samo na dva načina. Ljudi bi dogovorili sastanak uživo i razgovarali ili bi zapisivali svoje misli i osjećaje na komad papira i slali ih odabranoj osobi po glasniku ili kasnije poštom. Pisma su vrlo intiman način komunikacije jer sadrže neizbrisiv trag pošiljatelja, osobito jer se pismom šalju i suptilni mirisi doma ili intimnije, osobe koja pismo piše. Digitalni načini komunikacije nisu toliko osobni kao oni staromodni, stoga se 1. rujna svake godine obilježava Svjetski dan pisanja pisama.

Svjetski dan pisanja pisama osnovao je Richard Simpkin kao počast radosti i uzbuđenju koje je osjećao kad bi rukom pisano pismo stiglo u njegov poštanski sandučić. Richard je pokazao koliko cijeni ručno napisano pismo u svom projektu Australijske legende. U tom projektu slao je pismo svima koje je smatrao australijskom legendom s ciljem dogovaranja intervjua uživo. Za Richarda je postojalo nešto posebno u dobivanju pisama koja su pisale osobno poznate osobe. Također, pisana pisma mogu imati kolekcionarsku vrijednost, dok digitalna komunikacija ne može.

U svrhu obilježavanja Svjetskog dana pisanja pisama donosimo vam šest otvorenih, odnosno javnih, pisama tijekom povijesti koja su promijenila svijet u kojem živimo. Otvorena pisma namijenjena su široj javnosti, a njihove poruke mogu postati vrlo utjecajne i poznate.

Pismo iz zatvora u Birminghamu

Martin Luther King Jr. napisao je pismo Kolegama klericima 1963. godine dok je bio u zatvoru u Birminghamu gdje je zatočen zbog nenasilnog prosvjeda protiv segregacije. Pismo ima jedanaest stranica te je napisano kao odgovor na izjavu klera Alabame da bi se prosvjedi protiv segregacije trebali zaustaviti, a problem bi se trebao riješiti na sudu. Ključne izjave pisma jesu da je nepravda bilo gdje prijetnja pravdi svugdje te da se bilo koja osoba koja živi unutar granica SAD-a ne smije smatrati ili osjećati izopćenikom.

Pisma, FOTO: Flickr/Mariya Chorna

Pismo jednog vojnika

Siegfried Sassoon bio je britanski pjesnik koji je služio vojni rok tijekom Prvoga svjetskog rata. Siegfried je bio uzoran vojnik koji je dobio počast Military Cross te je bio dva puta ranjen zbog čega je pušten kući na oporavak. godine 1917. napisao je pismo vođama britanske vojske nakon što je odbio ponovni poziv u vojsku. Ključna izjava pisma jest da Siegfried vjeruje kako Prvi svjetski rat namjerno odugovlače oni koji imaju moć da ga zaustave.

Optužujem!

U kasnom devetnaestom stoljeću židov Alfred Dreyfus optužen je i kažnjen u Francuskoj za izdaju pod sumnjivim okolnostima i upitnim dokazima. Kasnije istrage i dokazi utvrdili su da je Alfred zaista nevin, a počinitelj netko drugi, no sud je ignorirao dokaze i nije optužio pravog krivca. Stoga je pisac Émile Zola napisao pismo francuskom predsjedniku Félixu Faureu koje je izašlo na naslovnici francuskih novina L'Aurore. Pismo je imalo veliki naslov J'accuse što doslovno znači optužujem, a pitanje koje Zola postavlja jest kako se netko može nadati da će ratno vijeće poništiti nešto što je ratno vijeće napravilo. Od tada se izjava J'accuse koristi kao termin za ekspresiju neke velike sramote. 

Pismo o Letećem špageti čudovištu

Godine 2005. školski odbor jedne škole u Kansasu raspravljao je o uvođenju učenja o inteligentnom dizajnu u školski kurikulum uz teoriju evolucije. Novi znanstveni standardi zaista jesu oživjeli te se u školi učio inteligentni dizajn. Zabrinuti građanin Bobby Henderson uključio se u ovu raspravu tako što je napisao pismo školskom odboru u kojem govori o vlastitoj vjeri koja bi trebala biti učena u školi, odnosno o vjeri u Leteće špageti čudovište. U pismu je napisao da na svijetu postoji veliki broj ljudi koji vjeruje da je svijet stvorilo Leteće špageti čudovište te da su globalno zatopljenje, potresi, uragani i druge prirodne katastrofe direktna posljedica smanjenja broja pirata od devetnaestog stoljeća do danas. Bobby navodi da za ovo uvjerenje postoje jednako jaki dokazi kao i za kršćanski inteligentni dizajn, odnosno postoje zapisi koji govore u prilog teoriji. Na temelju njegovog pisma osnovan je vrlo utjecajan pokret – Pastafarianizam. 

Pisanje pisma, FOTO: Flickr/liz west

Pismo o debljini

Godine 1863. William Banting, pretili engleski poduzetnik, odlučio je otići na dijetu temeljenu na maloj količini ugljikohidrata. U 38 tjedana izgubio je skoro 16 kilograma te je odlučio napisati javno pismo ciljajući pretilu populaciju. U pismu je opisao svoju dijetu koja se sastojala od četiri obroka na dan bogatih proteinima, voćem i povrćem. Takva dijeta postala je toliko popularna da je to bant postao glagol koji znači ići na dijetu.

Pismo Billa Gatesa

Godine 1976. Bill Gates bio je vrlo zabrinut zato što je sofware njegovog Micro-Softa bivao besplatno kopiran i preprodavan bez ikakvog honorara. Gates i njegovi kolege napisali su verziju BASIC programskog jezika koji je bio vrlo popularan među računalnim hobistima, a tada nije postojala učinkovita zaštita računalnog programa. Stoga je poslao otvoreno pismo svim računalnim hobistima koji nisu plaćali za njegov program, ističući loše strane te virtualne krađe.

Uz šest utjecajnih javnih pisama kroz povijest i vi možete proslaviti Svjetski dan pisanja pisama. Odaberite osobu kojoj želite poslati pismo, bilo da su to roditelji, djed ili baka, dečko ili cura, prijatelj ili prijateljica, te sjednite za stol i napišite im pismo. Poručite im vaše pozdrave, osjećaje, misli ili jednostavno opišite svoj dan. Što god napisali i kome god to poslali, primatelj će se iznenaditi, a vi ćete osjećati da se poslali nešto osobno i jedinstveno osobi do koje vam je stalo.