Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Borimo li se dovoljno?

Hrvatski sabor 15. listopada 2004. donio je odluku da se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava 22. rujna. Upravo su toga dana 1999. godine tri žene ubijene na Općinskom sudu u Zagrebu, kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković. 

Priča Mate i Gordane bila je klasična u samom početku. Zaljubili su se i vjenčali, a s vremenom ju je počeo maltretirati i fizički zlostavljati. Njegov bijes prema njoj uzrokovan je patološkom ljubomorom. Upravo je patološka ljubomora, uz alkoholizam, najveći okidač nasilja u obitelji. U spomen na stravično trostruko ubojstvo Nacionalni dan obilježava se polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred zagrebačkog Općinskog građanskog suda.

Poražavajuća statistika ukazuje na to da svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj trpi neku vrstu nasilja, bilo da je ono fizičko, verbalno ili nekog drugog tipa. Službeni podaci Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navode kako su centri za socijalnu skrb tijekom 2016. zaprimili ukupno 5255 obavijesti policije o intervenciji u obitelji, a u njihovoj su evidenciji ukupno zabilježena 7852 slučaja nasilja u obitelji, od toga prema djeci 1032, prema djeci i odraslim članovima 2583, a prema odraslim članovima obitelji 4237. Većinu nasilja počine muškarci, čak 77%.

Užasava činjenica da žene ne vjeruju institucijama te se boje reagirati kako se ne bi našle u još goroj situaciji nego što jesu. Nasilnici se uglavnom kažnjavaju novčanim kaznama, a zatvorske kazne primjenjuju se samo u ekstremnim slučajevima.

Kada govorimo o nasilju nad ženama, prvo što nam pada na pamet jest fizičko nasilje i maltretiranje. Uglavnom se zaboravlja da svaka žena barem jednom u životu doživi  neku vrstu ugnjetavanja na svom poslu, a nerijetki su slučajevi kada je to maltretiranje na dnevnoj bazi. Kao društvo dužni smo upozoriti na loše ponašanje poslodavaca i staviti ih na crnu listu kako neke druge žene ne bi došle u istu situaciju.

S druge strane, vrsta nasilja na koju se ne obraća pozornost je i odnos države prema ženama i majkama, a pogotovo samohranim majkama koje bez prekovremenog rada ne mogu osigurati dostojan život sebi i članovima svoje obitelji. Nemogućnost pronalaska posla i cjelodnevni niskoplaćeni rad ozbiljna je vrsta nasilja. Samo beznađe i nedostatak vremena, otuđenost od vlastite obitelji i nemoć po tom pitanju razapinju osobe svakodnevno. Ovom problemu valja pridodati nedostatak kapaciteta u vrtićima i nesređeno stambeno pitanje, što čini dodatan stres i otežava odveć pretešku situaciju.

Nasilje nad ženama događa se svaki put kada poslodavac pita Planiraš li imati dijete? ili kada otpusti ženu koja ostane trudna. Nasilje je i kada zaposle muškarca s nižim sposobnostima od njegova ženskog protukandidata. Nasilje je kada mediji pišu o tome kako se žene ne smije subjektivizirati i pretvarati u predmet seksualizacije, a onda napišu članak u kojem komentiraju težinu Predsjednice ili obline neke pjevačice. Nasilje je svaki put kada se na ulici zgražamo nad majkom troje djece koja nije odjevena po posljednjoj modi i nije našminkana. Nasilje je svaki put kada žene s bogatim muževima nazivamo sponzorušama. Nasilje je svaki put kada se izrugujemo ženi s viškom kilograma, a one mršave nazivamo anoreksičarkama. Nasilje je svaki put kada se pišu ružni komentari na društvenim mrežama. Nasilje je kada osuđujemo ženu koja ne želi djecu ili, s druge strane, onu koja ima mnogo djece.

Nijedno živo biće ne zaslužuje biti maltretirano i izvrgnuto nasilju. Stoga, moramo se jače i svjesnije boriti protiv nasilja u svim oblicima. Ponekad je ne učiniti ništa najgora stvar koju možeš učiniti. Šutnja nije zlato.

U slučaju da poznajete nekog ili ste sami žrtva obiteljskog nasilja, zagrebački Caritas nudi skrb za žrtve obiteljskog nasilja. Više informacija pronaći  ćete ovdje. Na ovoj poveznici možete pronaći popis svih institucija u Republici Hrvatskoj koje nude pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, a ovdje popis svih skloništa.