LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Međunarodni dan voda

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1993. godine, u skladu s preporukama Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED), pozvala sve države na obilježavanje međunarodnog dana voda s ciljem promicanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja i razvoja vodenih resursa.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1993. godine, u skladu s preporukama Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED), pozvala sve države na obilježavanje međunarodnog dana voda s ciljem promicanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja i razvoja vodenih resursa.

Na današnji dan, 22. ožujka, obilježava se Svjetski dan voda.

Opća je skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine, u skladu s preporukama Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED), pozvala sve države na obilježavanje ovog dana s ciljem promicanja svijesti o važnosti očuvanja i razvoja vodenih resursa.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda je „Voda i energija“ čime se želi istaknuti njihova međusobna povezanost. Naime, proizvodnja i prijenos energije zahtijeva korištenje vodenih resursa, što je veoma bitno za rad hidroelektrana te nuklearnih i termalnih izvora energije. S druge strane, oko 8% svjetske proizvodnje energije koristi se prilikom ispumpavanja i transporta vode različitim potrošačima. Stoga UN, u suradnji s državama članicama, skreće pozornost na važnost vode u smislu energetske povezanosti.

Energetska povezanost predstavljena je kao moguće rješenje jednog od gorućih problema današnjice – ekonomske nejednakosti. Nedostatak energije i vode za mnoge je uzrok neimaštine i siromaštva. Poboljšanje gospodarskog razvoja ključni je faktor za smanjenje siromaštva. Temelj je adekvatnog gospodarskog razvoja u iskorištavanju energetskog potencijala različitih ekosustava. To je veoma bitno u razvoju siromašnih ruralnih područja koja nemaju pristup pitkoj vodi, odgovarajuće sanitarne uvjete i dovoljnu količinu hrane. Također, cilj energetske povezanosti olakšati je razvoj politike, stvoriti energetsku sigurnost i razviti održivo korištenje vode u zelenom gospodarstvu čime bi zelena industrija postala stvarnost i svakodnevica.

 Povezanost vode i energije
 
Povezanost vode i energije FOTO: blogs.edf
 
 
 

 Svake godine naglasak se stavlja i na sve veću nestašicu pitke vode. Iako Zemlju svi zovemo plavim planetom, realnost je da je čak 97,5 % svih voda na planetu slano, dakle neupotrebljivo za piće bez skupog procesa desalinizacije, dok samo 2,5 % voda otpada na slatke vode. Od ukupnih količina pitke vode, 68,9 % nalazi se u ledenjacima i stalnom snježnom pokrivaču u polarnim kapama, stoga ih je nemoguće efikasno iskoristiti. 29,9 % otpada na podzemne vode, 0,9 % otpada na vodu u tlu i močvarama, a 0,3 % slatke su vode jezera i riječnih akumulacija, dakle one vode koje najviše upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Uz činjenicu kako je manje od    3 % vode na planetu upotrebljivo za piće, gorka je istina kako je pitka voda geografski i količinski neravnomjerno raspoređena na planetu.

O čemu je zapravo riječ možda najbolje govori procjena Ujedinjenih naroda koja pokazuje kako od šest milijardi ljudi, koliko se procjenjuje da ih danas živi na Zemlji, njih čak 1,2 milijarde ne raspolaže svakodnevno s dovoljnim količinama pitke vode. Procjene postaju sve gore kako se krećemo prema sredini 21. stoljeća pa bi prema UN-u 2050. između dvije i sedam milijardi ljudi moglo biti suočeno s nedostatkom pitke vode, što u najgorem slučaju čini čak dvije trećine svih ljudi na Zemlji.

Vodna područja u Hrvatskoj
 
Vodna područja u Hrvatskoj FOTO: voda.hr
 
 

Prema izvješću o vodnim zalihama koje je izradio UNESCO, Republika Hrvatska raspolaže s visokih 32 818 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku godišnje. To je svrstava među trideset vodom najbogatijih zemalja u svijetu, odnosno iza Islanda i Norveške na visoko treće mjesto u Europi. Ako se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima dovoljne količine pitke vode za budućnost te procjena kako će se daljim porastom broja stanovnika svijeta smanjivati raspoloživa količina pitke vode, pitka voda postaje najvažniji hrvatski resurs 21. stoljeća, onaj koji bi mogao znatno utjecati na sigurnosni i geopolitički položaj zemlje, ali i na razvoj njezina gospodarstva i društva.

FOTO: DUTCH WATER SECTOR