Na današnji dan

Leonardo da Vinci: genij renesansnog doba

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci, poznati talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer, rođen je na današnji dan, 15. travnja 1452., u malenom gradiću Vinci u pokrajini Toskani.

Leonardo da Vinci, poznati talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer, rođen je na današnji dan, 15. travnja 1452., u malenom gradiću Vinci u pokrajini Toskani.

Leonardo da Vinci pravi je primjer renesansnog čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama.
Sredinom 1460-ih Leonardova obitelj preselila se u Firencu, najvažniji intelektualni i umjetnički centar Italije, gdje je Leonardo učio kod najboljih učitelja u gradu. Brzo je napredovao i socijalno i intelektualno. Oko 1466. otišao je u atelje Verrocchija, vodećeg firentinskog slikara i kipara toga vremena. U Verrocchiovoj radionici Leonardo se upoznao s mnogim aktivnostima, od slikanja oltarnih slika i slika na platnu, do kreiranja velikih kiparskih projekata u mramoru i bronci. godine 1472. primljen je u ceh firentinskih slikara.

Godine 1478. postao je samostalan slikar. Leonardov izraz bio je još uvijek vrlo sličan Verrocchijevom, ali se postupno odmaknuo od učiteljeva ukočenog, tijesnog i ponekad rigidnog tretmana figura, do evokativnog i atmosferičnog odnosa prema kompoziciji.

Oko 1482. Leonardo je ušao u službu kod Ludovika Sforze, milanskog vojvode, gdje je radio kao arhitekt i inženjer.
Oko 1496. upoznao je talijanskog matematičara Lucu Paciolia s kojim proučava Euklida. Leonardo mu je asistirao u slavnom djelu Divina Proportione, raspravi o estetskom konceptu zlatnog reza. Već tada nazire se Leonardova izuzetna nadarenost i zainteresiranost za široki spektar djelatnosti, od arhitekture, dizajna i mehanike, preko matematike i fizike, sve do kiparstva i slikarstva.

Leonardovo slikarstvo

Najvažnija slika iz ranog milanskog perioda je Bogorodica u pećini, i to u dvije verzije.
Da Vinci je među prvima uveo atmosfersku perspektivu - pozadinski krajolik oslikan na ovaj način posebno je uočljiva karakteristika Leonardovih slika.

Od 1495. do 1497. godine Leonardo je radio na svom remek-djelu, Posljednjoj večeri, zidnoj freski u blagovaonici samostana Santa Maria delle Grazie u Milanu. Nažalost, njegovo eksperimentalno korištenje ulja na suhoj žbuki dovelo je do tehničkih problema, pa je do godine 1500. zidna freska počela propadati. Dio oštećenja slike je saniran, ali je veliki dio izvorne plohe propao.

Posljednja večera
 
Posljednja večera FOTO: Wikimedia
 

U Posljednjoj večeri Leonardo je slikarstvu dao još jednu inovaciju, rekreirao je tradicionalnu temu na potpuno nov način. Umjesto prikaza dvanaestorice apostola kao individualnih figura, grupirao ih je po troje u dinamičnu kompoziciju oko lika Isusa Krista, koji je izoliran u sredini slike. Posjednut ispred blijedog, udaljenog krajolika gledanog kroz pravokutni otvor na zidu, Krist, koji naslućuje da će ga jedan od prisutnih izdati, predstavlja mirno i spokojno središte, dok ostali likovi reagiraju živahnim gestama.

Za vrijeme drugog firentinskog perioda, Leonardo je naslikao nekoliko portreta, ali je samo jedan sačuvan. To je čuvena Mona Lisa, najpoznatiji portret svih vremena. ovaj Leonardov rad poznat je po veličanstvenosti tehničkih inovacija, ali i misterioznosti legendarnog osmijeha.

Mona Lisa
 
Mona Lisa FOTO: Wikimedia
 

Taj je rad savršen primjer dviju tehnika – sfumata i kjaroskura koje je Leonardo primijenio među prvima. Sfumato je delikatan atmosferični „magloviti" ili „dimni" efekt načinjen finim, vrlo malenim prijelazima između područja boje; to je posebice uočljivo na nježnoj prozračnoj odjeći i zagonetnom osmijehu. Kjaroskuro je tehnika modeliranja i definiranja forme pomoću omjera kontrasta između svjetlosti i sjene; senzitivne ruke modela portretirane su jasnom modulacijom svjetlosti i sjene, dok je kontrast boja oskudno upotrebljen.

Znanost i arhitektura

Poznato je i Leonardovo zanimanje za anatomiju. Pronađene su stranice iz Leonardova dnevnika koje prikazuju stadije razvoja fetusa u maternici te poznati Vitruvijev čovjek.

Crtež fetusa
Crtež fetusa FOTO: Daily Mail
 

Vitruvijev čovjek svjetski je poznati crtež Leonarda da Vincija iz 1487. godine. Uz crtež se nalaze i bilješke temeljene na djelu slavnog starorimskog arhitekta Vitruvija. Izveden je tušem i perom na papiru, a prikazuje figuru muškarca u dva polažaja koja se preklapaju, s raširenim rukama (u jednoj) te raširenim rukama i nogama (u drugoj), dok su oko njih opisani kružnica i kvadrat. Crtež i tekst ponekad se nazivaju Zakonom proporcija ili Proporcijama čovjeka.

 
 
Vitruvijev čovjek
 
Vitruvijev čovjek FOTO: Wikimedia
 
Crtež se temelji na povezanosti idealnih ljudskih proporcija i geometrije te predstavlja spoj umjetnosti i znanosti. Također predstavlja i kamen temeljac Leonardovih pokušaja da uspostavi vezu između čovjeka i prirode.

Zbog činjenice da nijedan Leonardov skulpturalni projekt nije dovršen, njegov pristup trodimenzionalnoj umjetnosti može se prosuditi samo po njegovim crtežima (nacrtima). Slična se zamjerka može uputiti njegovim arhitektonskim projektima; nijedan građevinski projekt nije zapravo ostvario njegove naume.
Godine 1502. Leonardo je ušao u službu kod Cesara Borgia, vojvode od Romagne i sina vrhovnog generala pape Aleksandra VI. U okviru svojih mogućnosti, kao glavni vojvodin arhitekt i inženjer, Leonardo je nadzirao radove na gradnji utvrda papinske vojske te dizajnirao ratne strojeve i crtao topografske mape.

Leonardovo je djelo sažetak izvanrednog perioda ljudske povijesti koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikog kulturnog napretka i velikih projekata. Leonardova djela odraz su čovjeka toga doba, onoga što je osjećao i činio, strojeva koje je gradio kako bi mogao podizati crkve i palače, strojeve za vođenje rata, rad, proizvodnju i trgovinu robe čija je dostupnost bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. Leonardovi izumi svjedoče tko je i što on bio - čovjek kojeg je oblikovao najomiljeniji i najstimulativniji grad toga doba, Firenca.

Leonardo da Vinci umro je 2. svibnja 1519. u Francuskoj.

Komentari na članak

Vezani članci

3D printer za 500KM

Maturanti u akciji

Mladi iz Banja Luke osmislili jeftinu verziju 3D printera

Nikola Stupar i Neven Berendika napravili su 3D printer koji u svijetu košta desetak tisuća eura, za samo 500 KM (otprilike 1930 kn).

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

Microsoft Office aplikacija za Android i iPhone

Microsoft Office

Office aplikacija besplatna za iPhone i Android uređaje

Svi korisnici koji se na računalu služe Microsoft Officeom, od sada mogu na svoje Android ili iPhone uređaje besplatno preuzeti Office aplikaciju.

Aplikacija Type n Walk

Tipkajte i hodajte u isto vrijeme

Type n Walk: Aplikacija za prozirno pisanje poruka

Prema najnovijim istraživanjima, korisnici pametnih telefona mnogo vremena provode zureći u mobitele. Stoga često dolazi do sudaranja prolaznika u prometu ili nailaženja na prepreke.

Twitter

Novost na popularnoj društvenoj mreži

Twitter uveo „mute” značajku

Uz novu „mute” značajku isključite tuđe tweetove.