Krvavi Uskrs

Josip Jović – prva žrtva domovinskog rata

Josip Jović

Idilu Uskrsa, 31. ožujka 1991., prekinula je vijest o divljanju Martićevih milicajaca na Plitvičkim jezerima koji su smrtno ranili hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.

Potkraj ožujka, odred odmetnika koji je povela predsjednica Srpske demokratske stranke, Ljubica Šolaja, provalio je automatskim oružjem u upravu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Službenici parka koji nisu bili srpske nacionalnosti su otpušteni, a Šolaja je proglasila pripajanje parka SAO Krajini.

Skupina milicajaca Milana Martića zatim je zauzela područje Plitvičkih jezera s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća „Plitvice“ protiv pripajanja tog područja Krajini. Nekolicina od 2000 zaposlenih, kao i dio gostiju koji su se opirali nasilju, zatočeni su u hotelu. Na to je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske najprije reagiralo samo upozorenjem.

Nakon što je skupina odmetnika počela maltretirati zatočene i pljačkati imovinu nacionalnog parka, MUP je 31. ožujka na Plitvice poslao policiju iz Gospića, Karlovca i Zagreba. Hrvatske redarstvene snage dočekane su barikadama i pucnjavom. Nekoliko redarstvenika je ranjeno, a samo je sreća spasila živote policajaca čiji je autobus pogođen tromblonskom minom. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, nažalost, poginuo je 22-godišnji Josip Jović unatoč tome što je na sebi imao pancirku. Iako su kola Hitne pomoći stigla u trenu, hrvatski redarstvenik preminuo je na putu do bolnice.

U akciji MUP-a uhićeno je 29 terorista među kojima su bili Goran Hadžić i Borivoje Savić. Istoga dana kada je MUP povukao prve poteze, nekoliko kolona vozila i transportera Jugoslavenske narodne armije pristiglo je iz Knina i Slunja te su zauzeli sve prilaze Plitvičkim jezerima. Armija, koja je do tada slovila kao narodna i legitimna, prvi je put stala na stranu pobunjenih Srba.

U ratu koji je uslijedio, Josip Jović smatran je prvom žrtvom. Jović je tako postao simbolom svih branitelja, poznatih i nepoznatih, koji su dali svoj život za slobodu domovine. 

Komentari na članak

Vezani članci

Autoportret

Na današnji dan

FOTO: Živost, raskoš i senzualnost u slikama velikog baroknog umjetnika Rubensa

Osim što su mu slikarska ostvarenja bila raznovrsne tematike i bogata detaljima i bojama, Rubens je bio toliko svestran umjetnik da je izrađivao i kartone za tapiserije, nacrte dekoracija za svečanosti i predmete umjetničkog obrta te je ilustrirao knjige.

Poster za filmsku projekciju braće Lumière

Na današnji dan

VIDEO: Održana prva komercijalna filmska projekcija u povijesti

Braća Lumière su u prosincu 1895. godine u Parizu priredila prvu javnu filmsku projekciju za koju su se naplaćivale ulaznice, što je označilo početak kinematografije.

google_music

Googleova poslastica za ljubitelje glazbe

Music Timeline – vizualizacija popularnosti glazbenih žanrova kroz desetljeća

Pomoću Music Timelinea može se pratiti popularnost određenih izvođača i glazbenih žanrova tijekom desetljeća, kao i preslušati odabrane naslove koristeći usluge Google Play Music.

Zagreb Be There, ulična umjetnost

Obilazak grada

Red povijesti, umjetnosti i dobrog piva u novim rutama aplikacije Zagreb Be There

Turistima su preporuke za obilazak Zagreba dali televizijski autor Robert Knjaz, ulični umjetnik Boris Bare i osnivač Garden festivala i pivovare Nick Colgan. Korisnike mobilne aplikacije "Zagreb Be There" očekuju nove rute "Veliki Hrvati", "Ulična umjetnost" i "Craft".

Tursko zrcalo

Recenzija romana „Tursko zrcalo“

„Onaj koji spozna sebe, spoznao je i Boga“

Viktor Horváth nas u romanu „Tursko zrcalo“ odvodi u svijet džamija, kupelji i harema u kojem sasvim neočekivano uz puno smijeha upoznajemo sami sebe.