Josip Broz Tito - najpoznatija ličnost Jugoslavije
„Bratstvo i jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni”, Josip Broz Tito.
„Bratstvo i jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni”, Josip Broz Tito.
Josip Broz rođen je 1892. godine u siromašnoj seljačkoj obitelji. 1910. zapošljava se kao metalski radnik u Zagrebu te tamo ulazi u socijalistički radnički pokret. 1913. odlazi na služenje vojnoga roka, a poslije izbijanja Prvoga svjetskog rata upućen je na ruski front, gdje je uhićen zbog vođenja antimilitarističke propagande te je zatvoren u Petrovaradinsku tvrđavu.
1915. godine izlazi iz zatvora te odlazi na karpatski front gdje je ranjen. Nakon Februarske revolucije, 1917. bježi u Petrograd, a zatim u Sibir, gdje sudjeluje u revolucionarnom pokretu.
Nakon oslobađanja Sibira od Crvene armije, 1920. vraća se u domovinu te stupa u redove Komunističke partije Jugoslavije. 1927. godine postaje sekretar Oblasnog odbora Saveza metalaca i član Mjesnog komiteta KPJ.
Iste godine, Tito je ponovo osuđen na zatvorsku kaznu zbog komunističke propagande, a nakon izlaska iz zatvora u veljači 1928., izabran je za sekretara Mjesnog komiteta KPJ, a od 1937. godine postaje generalni sekretar KPJ.
Stvara jedinstvenu i snažnu organizaciju koja je bila povezana s narodnim masama te spremna da ih vodi u borbu protiv tadašnjih fašističkih sila. 1941. godine, Hitlerova Njemačka zajedno s fašističkom Italijom i saveznicima izvršava oružani napad na Jugoslaviju, a Centralni komitet KPJ vodi narod u borbu protiv okupatora za nacionalno i socijalno oslobođenje.
Novi politički vođa
4. srpnja 1941. podiže narodni ustanak te stvara antifašistička vijeća kao temelj budućeg federalnog ustroja Jugoslavije. Vrhovni je zapovjednik Jugoslavenske armije, ministar obrane te glavni tajnik KPJ 1945. godine Nakon Drugog svjetskog rata postaje priznati politički vođa te je zaslužan za vraćanje poluotoka Istre te otoka Hratskoj, ali i odgovoran za represiju političkih protivnika u Drugome svjetskom ratu.
U svojoj 35-ogodišnjoj vladavini sukobljava se sa Staljinom i suprotstavlja se sovjetskim pritiscima, ulazi u Balkanski savez s Grcima i Turskom, jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, pokreće političke i ekonomske reforme te potiče reformu federacije i donošenje ustavnih amandmana kojima se republikama daju veća prava.
Nakon sukoba sa Staljinom 1948. godine, zajedno s jugoslavenskim vlastima organizirao je politički logor Goli otok. Goli otok je pod vlašću federalne vlade sve do 1956. godine, kada odlazi pod nadležnost SR Hrvatske. Naješće su tamo bili smješteni politički zatvorenici, ali i kriminalci i maloljetni delikventi, i to sve do 1988. godine, kada zatvor prestaje s radom, a do 1989. potpuno je napušten.
Na današnji dan, 4. svibnja 1980., Tito umire u Ljubljani, a 5. svibnja njegovi posmrtni ostaci prevezeni su u Beograd. Pogreb je održan 8. svibnja, na Dedinju u Kući cvijeća, a na njemu je prisustvovalo 209 delegacija iz 127 zemalja te sveukupno oko 700 000 ljudi.
