Na današnji dan

Gaj Julije Cezar - veliki državnik i vojskovođa

Gaj Julije Cezar

„Kukavice umru mnogo puta prije svoje stvarne smrti”, Cezar.

Na današnji dan, 15. ožujka 44. godine prije Krista, umro je rimski vojskovođa, pisac i političar - Gaj Julije Cezar (Gaius Iulius Caesar).

Cezar je, kao patricij i nećak konzula Marija, uspio dobiti solidnu naobrazbu, što mu je olakšalo uspon u političkoj karijeri već u ranoj mladosti. Za vrijeme Suline diktature udaljava se od politike i okreće vojničkom pozivu. Aktivno je sudjelovao u borbama na Egejskom moru protiv gusara te u ratovima u Maloj Aziji. Nakon povratka u političku karijeru uspio je učvrstiti rimsku vlast te urediti financijsku upravu. 60. godine sklapa takozvani Trijumvirat s Krasom i Pompejom.

Uz izvanredne je punomoći na pet godina uspio preuzeti zapovjedništvo nad Cisalpinskom Galijom, Transalpinskom Galijom i Ilirikom. Neki od prvih poteza bili su zaustavljanje helvetske seobe te spriječavanje prodora Germana. Želio je izgraditi prijateljski raspoložene plemenske saveze u Galiji oko plemena koja su pokazivala naklonost prema Rimu. No, upravo kada se njegov plan približavao kraju, nastao je sukob između članova Trijumvirata, a Cezarova politička moć značajno opada te dolazi do građanskog rata.

Nakon sukoba s Pompejom i Rimskim senatom, kreće s vojskom na Rim, odakle protjeruje političke protivnike, a prilikom ulaska u Italiju izgovara poznatu izreku: „Alea iacta est” (Kocka je bačena). Rat koji je započeo u Italiji polako prelazi na Balkan. Pompej je poražen, a na kraju i smaknut na egipatskoj obali pa to Cezaru daje poticaj da zauzme Egipat. Tamo učvršćuje rimski utjecaj te na prijestolje postavlja Kleopatru. U Judeji i Siriji pobjeđuje pontskoga kralja Farnaka pa šalje kratku poruku Senatu: „Veni, vidi vici” (Dođoh, vidjeh, pobijedih).

Nakon što se vratio u Rim, odbio je prihvatiti formalnu vlast objasnivši da mu je ime Cezar, a ne imperator, ali je ipak prihvatio diktatorske ovlasti. Trebao je doživotno ostati državni vladar i diktator. Povećao je broj punopravnih rimskih građana diobom rimskog građanstva stanovništvu pokrajina, a pokrajine, kojima su sada vladali odgovorni službenici, trebale su se postepeno uzdizati do razine Italije pa bi tako i Rim postao metropola dvojezičnoga svijeta ispreplitanjem grčke i rimske civilizacije. U ožujku 44. godine Cezar odlučuje pokrenuti posljednji veliki vojni pohod - pohod na Parte koji su ubili Krasa. Nakon toga se preko Kavkaza, Skitije, Podunavlja i Galije htio vratiti u Rim i time veličanstveno demonstrirati svoju silu. No, prije nego što je uopće pokrenuo taj pohod, 15. ožujka 44. godine, ubija ga skupina senatora, a njegovu vlast preuzima Marko Antonije.

Cezar je važan i kao pisac jer je jedan od glavnih predstavnika rimske proze. Svoje ratovanje u Galiji opisao je u memoarima „De bello Gallico”, a građanski rat protiv Pompeja u „De bello civili”. Oba je djela pisao kako bi pokazao uspješnost velikih vojnih pothvata te zakonsku ispravnost svih svojih političkih postupaka. Značajan je i po tome što uvodi novi kalendar na osnovu sunčane godine, koji po njegovu imenu dobiva naziv julijanski kalendar. Njegov je život poslužio kao inspiracija za mnoga umjetnička ostvarenja, uključujući književnost, film, slikarstvo, i druge.

Komentari na članak

Vezani članci

Poezija u Kavezu

Poezija u Kavezu: Bojanić, Filić, Kamenjašević

Rapsodija stihova u Ljetnom Vintage vrtu

Posljednje ovogodišnje čitanje poezije održava se u Ljetnom Vintage vrtu 27. lipnja u 18:30 sati. Ulaz je besplatan.

Ivan Slamnig

Na današnji dan

15. godišnjica smrti poete ludensa hrvatske književnosti

Na današnji je dan, 2001. godine, preminuo poeta ludens hrvatske književnosti, Ivan Slamnig. Svojom je inovativnošću ostavio veliki trag u hrvatskoj književnoj povijesti.

Marina Radoš- naslovna

Intervju s Marinom Radoš, novinarkom i spisateljicom

„Da bi žena bila pisac mora imati ili buran život ili bujnu maštu – kod mene je oboje i najgore“

Svakom nas objavom potakne na razmišljanje, a inspiraciju pronalazi u ljudima oko sebe. Saznajte nešto više o Marini Radoš, novinarki i spisateljici.

Knjige s Hrelića 2

Što se sve može naći na popularnom buvljaku?

Književnost s Hrelića

Posjetili smo zagrebački buvljak u potrazi za dobrim knjigama.

David Machado

Recenzija uspješnice „Prosječni indeks sreće“

„Ne bismo trebali imati loše dane da nas podsjete da cijenimo one dobre; radost bi uvijek trebala biti u nama“

Uspješnicom „Prosječni indeks sreće“ David Machado tjera čitatelja na propitivanje vlastitih stavova, života i budućnosti te poručuje da je sreća najčešće odmah tu, pokraj nas, samo ju treba moći vidjeti.