Na današnji dan

FOTO: Tjeskoba i depresija zatočene na slikarskome platnu Edvarda Muncha

Edvard Munch, Self-portrait
Pogledaj fotogaleriju
Edvard Munch, 1912.
Edvard Munch, Anxiety
Edvard Munch, Attraction I
Edvard Munch, Melancholy II
Edvard Munch, Self-portrait II

+5

Na današnji dan rođen je umjetnik koji je od malih nogu bio proganjan demonima tragedije, tjeskobe i depresije, umjetnik koji je na slikarskome platnu zatočio one najdublje osjećaje i trenutke, unutarnju prirodu nevidljivu ljudskome oku.

Dvanaestog dana prosinca 1863. godine, u norveškom gradu Löten rođen je slikar koji je izvršio značajan utjecaj na ekspresionizam, pokret u umjetnosti koji je izražavao unutarnje stanje autora, osjećaje koje su skrivali u sebi, uz pretjerivanje i distorziju kako bi se postigla emotivna kvaliteta rada. Upravo je Edvard Munch imao skoro pa sve te kvalitete, počevši od tragičnog djetinjstva, tjeskobe, depresije te utapanja svih tih demona u alkoholu. 

Obitelj Munch se nakon Edvardovog rođenja seli u Oslo, a zajedno s preseljenjem započinje niz tragedija u obitelji. Počelo je sa smrću Edvardove majke i sestre od tuberkuloze, zatim je druga sestra smještena u ustanovu za mentalne bolesti, a naposljetku je i Edvardov jedini brat umro od upale pluća. godine 1879. on je počeo studirati inženjerstvo, ali se pred sam kraj školovanja odlučio ispisati. Njegova je strast prema umjetnosti prevladala zanimanje za inženjerstvo. Dvije godine kasnije upisuje se na Royal School of Art and Designa tri godine nakon toga dobiva stipendiju i putuje u Pariz na tri tjedna. 


Edvard Munch, Evening I. Melancholy; IZVOR: Wikimedia

– Više neću slikati interijere gdje muškarci čitaju i žene pletu. Slikat ću ljude koji dišu i osjećaju i pate i vole. –

Vrativši se u Oslo, počeo je raditi na novim slikama iz kojih se može iščitati prekid s realizmom. U razdoblju od 1889. do 1892. godine, Munch je uglavnom živio u Francuskoj i možda je upravo to bilo njegov najproduktivnije, ali ujedno i najproblematičnije razdoblje u životu. Iz toga razdoblja potječe serija od 22 slike pod imenom Friz života. Imena slika, Očaj, Melankolija, Anksioznost, Ljubomora Krik, od kojih je potonja nastala 1893. te je ujedno postala i jednom od najpoznatijih slika ikada naslikanih, depiktiraju Munchovo mentalno stanje, kao i emocije koje su se u njemu miješale u to vrijeme. Kolekcija je bila uspješna te je ovaj umjetnik ubrzo postao poznat u svijetu umjetnosti, no s druge strane, svoje je užitke i sreću počeo bojati alkoholom, novim tragedijama i mentalnim nevoljama. 

No kako to biva, uspjeh nije bio dugoga vijeka. Početkom 20. stoljeća alkohol je skoro preuzeo njegov život, ubrzo su mu se počeli priviđati glasovi, a s vremenom je jedna strana njegova tijela ostala paralizirana. Prijavio se u privatno lječilište gdje je smanjio piće i povratio ono malo mentalne pribranosti. U proljeće 1909. godine vraća se slikanju, ali opet, kako život čudne knjige piše, svoja najbolja djela ostavio je iza sebe. Preselio se u Ekely gdje je živio u samoći i slikao krajolike. Zamalo je umro u pandemiji gripe 1918/1919, ali se oporavio i poživio još dva desetljeća. Slikao je sve do svoje smrti, 23. siječnja 1944. godine. 

– Dokle god se sjećam, patio sam od dubokog osjećaja tjeskobe kojeg sam pokušao izraziti u svojim djelima. –


Edvard Munch, The Voice/Summer Night; IZVOR: Wikimedia

Edvard Munch. Slikar koji je mogao vješto i bez grča vizualizirati ono najskrivenije u sebi, ali i u nama. Mučen tragedijama koje su započele još u njegovom djetinjstvu, proganjan demonima iz samoga uma koji su s vremenom preuzeli oblik tjeskobe i depresije te se kasnije ujedinili s alkoholom. Možda da nije bilo svega toga, baš kao što je i on sam za sebe rekao da bi bez anksioznosti i bolesti bio kao brod bez kormila, nikada ne bismo vidjeli naše najskrovitije osjećaje izrečene na platnu. Izuzev dobro nam poznatog Krika, jedne od možda najreproduciranijih slika uopće, slikao je samoću, vapaje, poljupce i bol, možda ne toliko realno kako ih mi doživljavamo i percipiramo, ali oni su tu, sveprisutni, u srcu mladića dok se drži za slomljeno srce, u razlivenoj koži dvoje ljubavnika.

Komentari na članak

Vezani članci

Ivan Generalić, Jelen u šumi

Na današnji dan

Umro Ivan Generalić, hrvatski slikar

27. studenoga 1992. umro je jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnik hrvatske naivne umjetnosti, Ivan Generalić.

Pogled s Matejuške na rivu

Maraton kratkometražnih filmova

Splitska kina donose filmove na Rivu

Maraton kratkometražnih filmova odvija se paralelno u 13 zemalja diljem Europe: u Hrvatskoj je organiziran u suradnji Hrvatskog audiovizualnog centra i Kino mreže, a u Splitu ga gledateljima željnim zabave i dobrog filma donosi nova organizacijska i programska struktura sačinjena od Kina Karaman, kinoteke Zlatna Vrata i Festivala mediteranskog filma Split.

Caravaggio - portret

Na današnji dan

FOTO: Smrt kontroverznog začetnika modernog slikarstva

Najpoznatiji je po svojim realističnim, mračnim biblijskim prikazima, među kojima se posebno ističu „Smrt Djevice Marije“ i „David s Golijatovom glavom“. Inspirirao je generacije umjetnika, a danas se smatra jednim od začetnika modernog slikarstva.

Kulturni travanj u Dubrovniku

Kulturna događanja

Kulturni travanj u Dubrovniku

Kratki pregled kulturnih događanja tijekom travnja u Dubrovniku.

Izložba Maje Vržine

Otvorenje izložbe

Pozlaćen je umjetnički opus Maje Vržine „Rule of three”

Umjetnički opus Maje Vržine svjedoči o velikom umjetničkom i kreativnom potencijalu jasno prepoznatljiva i već čvrsto formirana osobna stila. Njena su djela nastala pozlatom, tehnikom koju je naučila kod vodećeg britanskog stručnjaka.