Na današnji dan

FOTO: 30. godišnjica sportskog događaja koji je promijenio urbanističku sliku Zagreba

Zagi
Pogledaj fotogaleriju
Zagi
Zagi
Zagi
Zagi
Zagi

+13

– Zag, Zagi, Zagi, za Zagreb nek' se čuje – pjevali su Zagrebački mališani 1987. godine povodom najvećeg događaja u dotadašnjoj povijesti Zagreba. Univerzijada se održavala od 8. do 19. srpnja, a zahvaljujući njoj za Zagreb se itekako čulo.

Da su osamdesete bile bajne godine, zahvaljujući Dalekoj obali, znaju već i vrapci na granama. Ono po čemu će ih svi Hrvati, a pogotovo Zagrepčani pamtiti, jest događaj koji se odvio na kraju desetljeća – 14. studentske svjetske igre. Popularna Univerzijada, uz koju se vežu impozantne brojke, zauvijek je promijenila urbanističko i kulturno lice dotad zapuštenog Zagreba i postavila ga bok uz bok najvećim europskim prijestolnicama, a poruka koja je tada odaslana u svijet živi još i danas.

Dok je zagrebački sport cvao, za ostala područja života u samo još jednom zapuštenom balkanskom gradu nije se moglo reći isto. Ideja o prijavi za organizaciju Univerzijade pojavila se spontano, na krilima uspjeha tadašnjih velikih klubova. godine 1982. Cibona je prvi put osvojila prvenstvo Jugoslavije, a i Dinamo je slavio nakon duga dva desetljeća. U proslavama su im se pridružili i vaterpolisti te odbojkaši Mladosti. No, čak ni sjaj svih osvojenih medalja nije mogao skriti ruglo zapuštenih sportskih objekata koji su služili svemu, samo ne svrsi kojoj su trebali. Dok je u bazenu na Šalati rasla trava, vaterpolisti su utakmice igrali u Ljubljani. Bolje nije prolazila ni Cibona koja se seljakala iz dvorane u dvoranu, dok sadašnji Jarun nije ni postojao.

Upravo te slavne 1982. godine Savez za fizičku kulturu dolazi na ideju kako ubiti dvije muhe jednim udarcem – prijavom za organizaciju Univerzijade nagradili bi sportaše za sav njihov trud i učinili im čast bivanja domaćinima te bi dobili prijeko potreban novac za obnovu i izgradnju infrastrukture. Problem je bio što su konkurencija tadašnjem ne baš poznatom Zagrebu bili Indianapolis, Brisbane i New Delhi, no nitko o njima nije više ni razmišljao nakon što su organizacijski čelnici ljudima koji su donosili odluku u centru Rima priredili, pomalo anegdotalno, roštiljadu koja se pamti i sve ih osvojili svojim gostoprimstvom.

Zagreb je proglašen domaćinom Igara, sredstva za njegovu obnovu crpila su se iz posljednje zlatne žile bivše države, a ostalo je povijest. Tijekom triju godina intenzivne gradnje obnovljeno je oko 130 objekata te više od 220 fasada. Zahvajujući Univerzijadi novi su izgled dobili studentski domovi Sava i Cvjetno, stadioni Dinama i Zagreba, hoteli Dubrovnik i Esplanade, obnovljen je i glavni zagrebački trg na kojem je Manduševac ugledao svjetlo dana. Veličanstvenom su se licu grada pridružili Cibonin toranj i današnja zgrada HRT-a, muzej Mimara, a i tramvaj je prešao Savu. Obnova Jaruna bila je potez koji je zauvijek promijenio lice grada i koji je pružio Zagrepčanima ono što su žarko priželjkivali – zeleno-plavu oazu u sivilu asfalta.

Grad koji je zasjao u potpuno novom ruhu dočekao je 8. srpnja 1987. godine 3915 natjecatelja iz 122 zemlje svijeta koji su se natjecali u 12 sportskih disciplina (atletika, košarka, mačevanje, nogomet, gimnastika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, odbojka, veslanje i kajak) te 130 pojedinačnih disciplina u 77 sportskih objekata. Najveći događaj u dotadašnjoj povijesti Zagreba ne bi se mogao odviti bez 22 000 volontera koji su, po cijele dane radeći za majicu i sendvič, odlučno željeli odaslati poruku da je Univerzijada ponos njihova grada. Mnogi se od njih i danas sa čežnjom u glasu i sjetom u očima prisjećaju jednog od najvećih događaja u kojem su sudjelovali:

– Na teniskim smo terenima ionako bili doma, a tih mi je 12-ak dana prohujalo u dahu, ali neću ih zaboraviti dok sam živ. Jer premda smo bili djeca, osjećali smo se dijelom nečega velikog, posebnog  i značajnog za naš grad, zbog čega se u nama razvio i taj osjećaj odgovornosti pa nam ništa nije trebalo dvaput ponavljati. Po završetku Univerzijade uhvatila me stanovita sjeta i nostalgija, bilo mi je žao što je sve tako brzo, prebrzo završilo. Prisjećanje na taj događaj i danas u meni budi toplinu i vraća me u sada već davne dječačke dane, kada je (barem mi se tako iz današnje perspektive čini)  sve nekako izgledalo bezbrižnije i bolje. –

Iako je trajala svega nekoliko dana, dojam koji je Univerzijada ostavila na sve koji su je doživjeli i one koji su je sa svojih malih ekrana pratili, neizbrisiv je. Oni zaboravniji trebaju se samo osvrnuti oko sebe kad se nađu u glavnom gradu Lijepe Naše i dopustiti da ih njegov neprolazni sjaj podsjeti na geslo Svijet MLADih za svijet MIRa, čijim će simbolom zauvijek ostati simpatični Zagi koji nas pozdravlja s mnogih zagrebačkih fasada. 

Komentari na članak

Vezani članci

Join hands day

Na današnji dan

Dan kada se udružuju ruke svih generacija

Svaka prva subota u svibnju rezervirana je za „Join Hands Day”, dan kada se potiče međugeneracijska suradnja radi boljeg funkcioniranja zajednice.

Sve na dlanu

Hrvatske svjetske igre

Projekt „Sve na dlanu" na dlanu pruža dijaspori kulturu domovine

Udruga studenata Grada Zagreba organizirala je turistički obilazak Zagrebom, posjet Rimac Automobilima, Muzeju suvremene umjetnosti, a do kraja Hrvatskih svjetskih igara očekuju se još brojna iznenađenja.

Pogled na svakodnevnicu iz sjedeće perspektive

Objektiv Alena Kasumovića

Fotografskom izložbom prikazana svakodnevica iz sjedeće perspektive

Vrata svoje privatnosti otvorio nam je mladi umjetnik Alen Kasumović izložbom fotografija koje prikazuju njegov život i sve ono što ga neprestano okružuje.

Konferencija "Intranslaw"

Transportno pravo

Pravni fakultet jedan je od organizatora međunarodne konferencije "Intranslaw"

Transport je danas dominantno intermodalan te se odvija sinergijom usluga različitih grana prometa. Stoga, znanstveno-stručna međunarodna konferencija "Intranslaw" pruža priliku stručnjacima u području transporta i osiguranja da se okupe i razmijene specijalizirana znanja i iskustva.

Blažena Marija Petković

Na današnji dan

Rođena Marija Petković, hrvatska blaženica

Na današnji dan 1892. godine rođena je Marija Petković, prva hrvatska blaženica.