Na današnji dan

Čovjek prvi put poletio u svemir

Prvi čovjekov let u svemir

Sovjetski astronaut Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine postao je prvim čovjekom koji je odletio u svemir.

Prvi čovjekov let u svemir ostvaren je 12. travnja 1961. godine Tada je uspješno lansirana sovjetska svemirska letjelica Vostok 1 s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Inženjer ove letjelice bio je Sergej Koroljov. Posadu letjelice činio je sovjetski astronaut Jurij Gagarin koji je time postao prvi čovjek u svemiru. On je bio smješten u maloj kapsuli rakete koja se danas nalazi u muzeju RKK Energiya u blizini Moskve (naslovna slika).

Vostok 1 letio je u orbiti oko Zemlje na maksimalnoj visini od oko 300 kilometara. Njegov let je trajao 108 minuta. Ovaj povijesni pothvat bio je prekretnica u istraživanju svemira. Time je ujedno SSSR odnio važnu pobjedu nad SAD-om u svemirskoj utrci.

Jurij Gagarin je nakon uspješnog povratka na Zemlju postao nacionalni heroj. Uz brojne nagrade, podignuti su spomenici u njegovu čast te su ulice imenovane po njemu. Nažalost, Gagarin je poginuo 1968. godine u rutinskom letu prilikom testiranja vojnog zrakoplova. Nakon njegove smrti njegov je rodni grad Gžatsk njemu u čast preimenovan u Gagarin.

Ujedinjeni narodi su 2011. godine, 12. travnja proglasili Međunarodnim danom čovjekova leta u svemir (International Day of Human Space Flight) uz poruku da nastavak istraživanja svemira bude u interesu i na korist čitavog čovječanstva.

Upravo 2011. godine bila je 50. godišnjica prvog leta u svemir te je tim povodom napravljen dokumentarni film First Orbit u kojem je rekonstruirano 108 minuta Gagarinova leta. Budući da fotografije iz Vostoka 1 ne postoje, na Međunarodnoj svemirskoj stanici napravljene su snimke onih dijelova Zemlje koje je Jurij Gagarin mogao vidjeti te su tome dodane audio snimke njegovih komentara prilikom leta.

Čitav film možete pogledati na YouTubeu te tako u pratnji Gagarina iskusiti njegov let u svemir. 

Komentari na članak

Vezani članci

Mitologija i legende vezane uz Kelte

Mitologija i legende

Keltska mitologija kao inspiracija za suvremene fantastične junake

Keltske legende pisane su u razdoblju od 8. do 12. stoljeća, no prije toga su prenošene usmenim putem pa smatramo kako datiraju još od antičkog razdoblja. Iako stare, dale su inspiraciju za stvaranje nekih od najpoznatijih suvremenih klasika fantastičnoga karaktera. U članku donosimo pet zanimljivih keltskih mitova i legendi.

Artemision

Na današnji dan

Zapaljeno jedno od sedam svjetskih čuda antičkoga svijeta

Jedan je grčki pisac zabilježio kako Sunce, osim Olimpa, nikada nije ugledalo nešto toliko veliko, pritom misleći na Artemidin hram u Efezu koji je 356. godine pr. Kr. dao zapaliti Herostrat kako bi zauvijek ostao zapamćen.

Casablanca

Na današnji dan

Premijerno prikazana „Casablanca”, svevremenska holivudska priča

Ljubavna drama o zbivanjima tijekom Drugog svjetskog rata premijerno je prikazana na današnji dan 1942. godine. Moralne dvojbe, intrigantan ljubavni trokut i snažne rečenice „Casablancu” su učinile svevremenskim filmom.

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata - od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.

Valkire

Na današnji dan

VIDEO: Premijerno izvedena Wagnerova Valkira

„Die Walküre“, djelo njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, jedna je od najpoznatijih melodija klasične glazbe. Dio je opere „Prsten Nibelunga“, inspirirane germanskim i vikinškim sagama, a govori o bogovima, junacima, mitskim bićima i njihovom potragom za čarobnim prstenom.