Na današnji dan

All-hallows Eve

Halloween

Proslava mrtvih, maskiranje, "trick-or-treat" i Jack of the Lantern legenda samo su neke od karakteristika Noći vještica koja ima dugu i zamršenu povijest.

Proslava Halloweena ili Noći vještica datira još iz doba Kelta koji su živjeli prije 2000 godina na području današnje Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i sjeverne Francuske. Kelti su slavili Novu godinu na datum 1.11. koji je označavao kraj ljeta i žetve, a početak mračne i hladne zime koju su ujedno povezivali i s ljudskom smrću.

Vjerovali su da se noć prije Nove godine ruše granice između svijeta živih i svijeta mrtvih te su na današnji dan, 31.10., slavili Samhain, dan za koji su vjerovali da se duhovi mrtvih vraćaju na Zemlju. Duhovi bi se vraćali s dobrim razlogom - da pomognu Druidima (keltskim svećenicima) predvidjeti budućnost, a za vrijeme proslave Kelti su nosili maske od životinjskih glava i kože.

Kad je Rimsko Carstvo pokorilo područje na kojemu su živjeli Kelti, povezalo je svoj festival Feraliu na kojem je slavilo mrtve i dan na kojem je slavilo Pomonu, božicu voća i drveća, s keltskom proslavom Samhaina.

Katolička crkva je u 9. stoljeću uspostavila proslavu Dana svih mučenika u petom mjesecu kojeg je papa Gregorius III preimenovao u Dan svih mučenika i svih svetih, a slavio se 1. 11. Širenjem kršćanstva te su se proslave stopile s onim keltskima. Crkva je 2. 11. proglasila Dušnim danom, a to sve u cilju zamjene Keltskog festivala mrtvih sličnom, ali crkvenom (svetom) proslavom. Dan svih svetih (All Saints Day) se zvao i All-hallows, a večer prije se počela nazivati All-hallows Eve što je preraslo u Halloween.

Običaj se iz Europe proširio u Ameriku njezinim koloniziranjem, a najviše su ga popularizirali emigranti iz Irske koji su došli u drugoj polovici 19. stoljeća. Tada su se razvili običaji koje danas poznajemo, kao što je maskiranje djece, „trick-or-treat“, dubljenje bundeve i slično. Upravo je priča o dubljenju bundeva jedna od najzanimljivijih.

Naime, udubljena bundeva ili jack-o'-lantern jedan je od najpoznatijih obilježja Halloweena, a nastala je temeljem Irske narodne priče o Jacku i njegovom susretom s Luciferom.

Jedna od verzija priče kaže da je Jack bio lopov kojeg su ganjali seljani kad je u jednom trenutku naišao na Lucifera koji mu je rekao da mu je kucnuo čas smrti. No, Jack mu odgovori da umjesto jedne njegove duše može dobiti njih više ako se pretvori u srebrni novčić kojim će Jack platiti ukradena dobra, a nakon što novčić (Lucifer) nestane seljani će se potući oko toga tko ga je ukrao. Pristavši i pretvorivši se u novčić, Jack ga je stavio u džep blizu križa te na taj način zarobio Lucifera. Uvjet puštanja na slobodu bio je taj da Lucifer nikad ne dođe po njegovu dušu.

Kad je Jack konačno umro bio je pregrešan za raj, a Lucifer se držao obećanja. S obzirom da nije imao kamo, a sve oko njega je bilo mračno, Lucifer mu je dao žeravicu iz Hada koja nikad neće ugasnuti, a koju je Jack stavio u izdubljenu repu (njegovu najdražu namirnicu) i od tada beznadno luta Zemljom i poznat je pod nazivom Jack of the Lantern ili jack-o'-lantern.

Dolaskom u Ameriku, emigranti su otkrili da je bundevu lakše izdubiti od repe ili krumpira kao što su prije radili, a od tada izdubljena bundeva postaje ikona Halloweena. 

Komentari na članak

Vezani članci

Harry Potter Yoga

Sat Dumbledorove vojske

Dobro ste čuli – postoji i Harry Potter joga!

Kad smo mislili da nas ništa više ne može oduševiti, u svijetu se pojavila – Harry Potter joga! Pogledajte kako izgleda sat Dumbledorove vojske.

Woodstock

Na današnji dan

Kaotično okupljanje pola milijuna hipija na prvom Woodstock Music Festivalu

Na današnji dan, davne 1969. godine, započeo je festival američke mlade kontrakulture. Tijekom četiri dana, u Bethelu su karijeru započeli novi glazbenici poput Santane, Joe Cockera i Crosby, Stills, Nash & Young.

Mariya Oktyabrskaya

Pobjeda nezapažene heroine Drugog svjetskog rata i njezina tenka

Mariya Vasilyevna Oktyabrskaya & Borbena Prijateljica

Prva žena koja je ikada osvojila nagradu Heroja Sovjetskog Saveza.

Hoagie

Na današnji dan

Popularni sendvič dobio svoj dan

Danas je Međunarodni dan „hoagie“ sendviča. Predstavljamo povijest mnogima najčešćeg obroka te donosimo brze recepte za njegovo pravljenje.

Spalding

Na današnji dan

Kada bi koža mogla pričati – 140 godina povijesti košarkaške lopte

Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.