Na današnji dan

25. obljetnica pada Berlinskog zida

Berlinski zid 1989

Berlinski zid se i danas smatra simbolom podijeljenosti Njemačke nakon Drugog svjetskog rata iako je prošlo 25 godina od njegova pada.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Njemačka je bila podijeljena na četiri okupacijske zone pod kontrolom SAD-a, Francuske, Velike Britanije i SSSR-a. Na njemačkom je teritoriju 1994. godine pod upravom SAD-a, Francuske i Velike Britanije proglašena Savezna Republika Njemačka (Zapadna Njemačka) dok je na dijelu pod upravom SSSR-a stvorena Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka).

Kao što je podijeljen njemački teritorij, tako je i glavni grad Berlin podijeljen na dva dijela: zapadni i istočni. Kako bi se spriječio odlazak stanovnika i radne snage iz istočnog dijela Berlina u zapadni, istočnonjemačka vlast odlučila je sagraditi Berlinski zid. U kolovozu 1961. godine postavljena je žičana ograda, a nekoliko godina kasnije sagrađen je betonski zid koji je nadograđivan u nekoliko faza.

Njegova ukupna dužina bila je oko 155 kilometara, visina 3,6 metara, a širina 1,2 metra. Kako bi se spriječio prelazak preko zida, na vrhu se nalazila glatka cijev, uz zid su postavljene ograde, te su sagrađeni tornjevi i bunkeri. Na pojedinim područjima na istočnonjemačkom teritoriju paralelno sa zidom, na udaljenosti od oko 100 metara od njega, postavljena je druga ograda. Kuće koje su se tu nalazile su srušene, stanovnici raseljeni, a područje je raščišćeno i posuto pijeskom. Cilj stvaranja takozvane staze smrti bilo je bolje uočavanje prebjega i njihovo zaustavljanje.

Između Istočnog i Zapadnog Berlina postojali su granični prijelazi od kojih je najpoznatiji Checkpoint Charlie čiji ostaci postoje i danas. Iako je prijelaz trebao biti omogućen objema stranama, stanovnici istočnog dijela Berlina često nisu mogli dobivati posebne dozvole potrebne za prelazak. Zbog toga je bilo brojnih pokušaja bijega u zapadni dio grada.

Poznata su imena 136 ljudi ubijenih prilikom prelaska Berlinskog zida, no smatra se da je taj broj zasigurno bio veći. Jedna od prvih žrtava bio je osamnaestogodišnji Peter Fechter koji je ranjen prilikom pokušaja bijega iz Istočnog Berlina, a zatim je ostavljen da iskrvari na smrt nekoliko metara od savezničke kontrolne točke Checkpoint Charlie.

Iako američke vlasti nisu spriječile gradnju Berlinskog zida, američki predsjednici nisu propustili u svojim govorima izraziti neslaganje s njegovim podizanjem. Tako je protest protiv izgradnje Berlinskog zida izrazio američki predsjednik John F. Kennedy 1963. godine prilikom posjeta Zapadnom Berlinu. U svojem govoru potpore stanovnicima grada pružajući im nadu u slobodu, izrekao je slavnu rečenicu:

Ich bin ein Berliner!

Drugi poznati govor održao je američki predsjednik Ronald Reagan ispred Brandenburških vrata 1987. godine u kojem poziva sovjetskog vođu Mihaila Gorbačova da sruši ovaj zid:

Mr. Gorbachev, tear down this wall.

Pad Berlinskog zida obilježava se 9. studenog iako tog datuma on nije srušen, već je samo dopušten prijelaz iz Istočnog Berlina u Zapadni. Te je večeri 1989. godine, na konferenciji za novinare, viši dužnosnik komunističke partije DDR-a Günter Schabowski usred nesporazuma objavio da stanovnici Istočnog Berlina mogu odmah putovati u Zapadni. Na to se masa ljudi uputila prema Zidu te su naposljetku otvoreni granični prijelazi. Tijekom 1990. godine porušeni su veći dijelovi Berlinskog zida te su se dvije njemačke države ujedinile u jednu. Njegovo rušenje označilo je početak kraja komunističke vlasti.

U Berlinu se, tijekom čitave 2014. godine, a posebno  9. studenoga, bogatim programom obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida. Tako će danas navečer oko 19 sati u zrak biti pušteno 8000 osvijetljenih bijelih balona ispunjenih helijem. Oni čine instalaciju Lichtgrenze dugu 15 kilometara koja je postavljena na mjestu gdje je stajao Berlinski zid. Svaki balon ima svoga pokrovitelja koji će uz njega pričvrstiti poruku ili pismo, a potom će baloni biti pušteni u zrak uz zvukove Beethovenove Ode radosti. Cijeli će događaj trajati 25 minuta kao simbol 25. obljetnice pada Berlinskog zida. 

Komentari na članak

Vezani članci

Sladoled

Na današnji dan

Zanimljivosti o smrznutoj slastici koja vraća osmijeh na lice

Omiljena smrznuta slastica slavi svoj dan, a posvećen joj je i cijeli srpanj.

Valkire

Na današnji dan

VIDEO: Premijerno izvedena Wagnerova Valkira

„Die Walküre“, djelo njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, jedna je od najpoznatijih melodija klasične glazbe. Dio je opere „Prsten Nibelunga“, inspirirane germanskim i vikinškim sagama, a govori o bogovima, junacima, mitskim bićima i njihovom potragom za čarobnim prstenom.

Iwo Jima-spomenik

Na današnji dan

Podizanje američke zastave na Iwo Jimi

Fotografija podizanja američke zastave na Iwo Jimi jedna je od najpoznatijih ratnih fotografija svih vremena.

Spalding

Na današnji dan

Kada bi koža mogla pričati – 140 godina povijesti košarkaške lopte

Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.

John Wick: Chapter 2

Recenzija filma

Nezaustavljivi John Wick na velika platna ponovno donosi žestoku akciju

Konačno je stigao nastavak uzbudljivog Johna Wicka i u naša kina. U prvom dijelu predstavljen je lik nezaustavljivog čovjeka koji nikako da se uspije umiroviti. Nastavak, kao što je i očekivano, održava taj temelj. Ali ovaj put, uz malo drugačiju radnju.