Na današnji dan

25. obljetnica pada Berlinskog zida

Berlinski zid 1989

Berlinski zid se i danas smatra simbolom podijeljenosti Njemačke nakon Drugog svjetskog rata iako je prošlo 25 godina od njegova pada.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Njemačka je bila podijeljena na četiri okupacijske zone pod kontrolom SAD-a, Francuske, Velike Britanije i SSSR-a. Na njemačkom je teritoriju 1994. godine pod upravom SAD-a, Francuske i Velike Britanije proglašena Savezna Republika Njemačka (Zapadna Njemačka) dok je na dijelu pod upravom SSSR-a stvorena Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka).

Kao što je podijeljen njemački teritorij, tako je i glavni grad Berlin podijeljen na dva dijela: zapadni i istočni. Kako bi se spriječio odlazak stanovnika i radne snage iz istočnog dijela Berlina u zapadni, istočnonjemačka vlast odlučila je sagraditi Berlinski zid. U kolovozu 1961. godine postavljena je žičana ograda, a nekoliko godina kasnije sagrađen je betonski zid koji je nadograđivan u nekoliko faza.

Njegova ukupna dužina bila je oko 155 kilometara, visina 3,6 metara, a širina 1,2 metra. Kako bi se spriječio prelazak preko zida, na vrhu se nalazila glatka cijev, uz zid su postavljene ograde, te su sagrađeni tornjevi i bunkeri. Na pojedinim područjima na istočnonjemačkom teritoriju paralelno sa zidom, na udaljenosti od oko 100 metara od njega, postavljena je druga ograda. Kuće koje su se tu nalazile su srušene, stanovnici raseljeni, a područje je raščišćeno i posuto pijeskom. Cilj stvaranja takozvane staze smrti bilo je bolje uočavanje prebjega i njihovo zaustavljanje.

Između Istočnog i Zapadnog Berlina postojali su granični prijelazi od kojih je najpoznatiji Checkpoint Charlie čiji ostaci postoje i danas. Iako je prijelaz trebao biti omogućen objema stranama, stanovnici istočnog dijela Berlina često nisu mogli dobivati posebne dozvole potrebne za prelazak. Zbog toga je bilo brojnih pokušaja bijega u zapadni dio grada.

Poznata su imena 136 ljudi ubijenih prilikom prelaska Berlinskog zida, no smatra se da je taj broj zasigurno bio veći. Jedna od prvih žrtava bio je osamnaestogodišnji Peter Fechter koji je ranjen prilikom pokušaja bijega iz Istočnog Berlina, a zatim je ostavljen da iskrvari na smrt nekoliko metara od savezničke kontrolne točke Checkpoint Charlie.

Iako američke vlasti nisu spriječile gradnju Berlinskog zida, američki predsjednici nisu propustili u svojim govorima izraziti neslaganje s njegovim podizanjem. tako je protest protiv izgradnje Berlinskog zida izrazio američki predsjednik John F. Kennedy 1963. godine prilikom posjeta Zapadnom Berlinu. U svojem govoru potpore stanovnicima grada pružajući im nadu u slobodu, izrekao je slavnu rečenicu:

Ich bin ein Berliner!

Drugi poznati govor održao je američki predsjednik Ronald Reagan ispred Brandenburških vrata 1987. godine u kojem poziva sovjetskog vođu Mihaila Gorbačova da sruši ovaj zid:

Mr. Gorbachev, tear down this wall.

Pad Berlinskog zida obilježava se 9. studenog iako tog datuma on nije srušen, već je samo dopušten prijelaz iz Istočnog Berlina u Zapadni. Te je večeri 1989. godine, na konferenciji za novinare, viši dužnosnik komunističke partije DDR-a Günter Schabowski usred nesporazuma objavio da stanovnici Istočnog Berlina mogu odmah putovati u Zapadni. Na to se masa ljudi uputila prema Zidu te su naposljetku otvoreni granični prijelazi. Tijekom 1990. godine porušeni su veći dijelovi Berlinskog zida te su se dvije njemačke države ujedinile u jednu. Njegovo rušenje označilo je početak kraja komunističke vlasti.

U Berlinu se, tijekom čitave 2014. godine, a posebno  9. studenoga, bogatim programom obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida. Tako će danas navečer oko 19 sati u zrak biti pušteno 8000 osvijetljenih bijelih balona ispunjenih helijem. Oni čine instalaciju Lichtgrenze dugu 15 kilometara koja je postavljena na mjestu gdje je stajao Berlinski zid. Svaki balon ima svoga pokrovitelja koji će uz njega pričvrstiti poruku ili pismo, a potom će baloni biti pušteni u zrak uz zvukove Beethovenove Ode radosti. Cijeli će događaj trajati 25 minuta kao simbol 25. obljetnice pada Berlinskog zida. 

Komentari na članak

Vezani članci

Vatra

Vatra ima novi singl ''Zmajevi na vjetru''

VIDEO: Najstariji hrvatski step plesač zvijezda je emotivnog spota grupe Vatra

Vatra se, osim rada na novom videospotu, priprema i za nadolazeći akustični koncert u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Haiti na dan potresa

Na današnji dan

Prisjećamo se žrtava jednog od najrazornijih potresa u novijoj povijesti

Veliki broj žrtava krivca može pronaći u lošoj infrastrukturi jer, iako je ovo jedan od najrazornijih potresa, on je ipak po magnitudi daleko od najjačih.

Pisanje

Projekt ERASMUS+ EINFOSE

Provedi ljeto u inozemstvu uz informacijske znanosti

Filozofski fakultet Osijek organizira dvije ljetne škole za studente društvenih i humanističkih znanosti koji žele diplomski studij upisati na njihovom Odsjeku za informacije znanosti.

Goc

Intervju sa stand-up komičarem Goranom Vugrincem Gocom

"Radite ono što vam predstavlja najveći izazov i izgradite najbolju moguću verziju sebe"

Razgovarali smo sa stand-up komičarem Goranom Vugrincem Gocom koji nam je otkrio kako gradi fore, zašto voli tremu pred nastup i ima li u Hrvatskoj kruha od stand-up komedije.

STEMI

Las Vegas oduševljen igračkom nove generacije

INTERVJU: Robot STEMI postigao veliki uspjeh na svjetskom izlaganju potrošačke elektronike

Robot STEMI predstavljen je na sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu, gdje je postigao veliki uspjeh i zainteresirao neke od najvećih svjetskih distributera.