Na današnji dan

110. obljetnica rođenja Dragutina Tadijanovića

Tadijanović, Dragutin

Prošlo je 110 godina od rođenja Dragutina Tadijanovića, jednog od najvećih hrvatskih pjesnika.

Prošlo je točno 110 godina od rođenja hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića. Rođen je na današnji dan, 4. studenog 1905. godine u selu Rastušje kod Slavonskog Broda kao najstariji sin zemljoradnika Mirka Tadijanovića i Mande.

Živi klasik hrvatskog pjesništva (Z. Zima) i pjesnik-institucija (T. Maroević), kako su ga nazivali, pjesme je počeo pisati još kao gimnazijalac dok je stanovao u brodskom samostanu. Na daljnje školovanje odlazi u Zagreb gdje je najprije upisao studij šumarstva, ali je kasnije prešao na Filozofski fakultet gdje je studirao povijest južnoslavenske književnosti i filozofiju.

Kroz dugu i bogatu karijeru radio je i kao korektor Narodnih novina, honorarni nastavnik na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, urednik u knjižnici Djela hrvatskih pisaca, u Izdavačkom poduzeću Zora, i Hrvatski pjesnici u Matici hrvatskoj, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a (do umirovljenja 1973.), kao prosvjetni viši pristav u Banovini Hrvatskoj te u Društvu književnika Hrvatske, čiji je i bio predsjednik (1964. - 1965.).

Iako se pojavio u književnosti dok su njoj još bili prisutni odjeci moderne i ekspresionizma, uz najavu socijalne književnosti, Tadijanović se nije priklonio ni jednoj od tih struja, već se jednostavnim govorom opredijelio za intimne i zavičajne teme.

Uz sklonost sintaktičkim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom početku, a naročito završetku stiha, u građenju stiha osobitu ulogu posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva. Na taj način Tadijanovićev stih poprimio je izrazito individualne značajke. I vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i lapidaran, formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te Šimića, Leopardija i Hölderlina. Sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesništvo upravo gubilo. Zadržao je otvoren odnos prema svakidašnjim egzistencijalnim pitanjima, često banalnim iskustvima i situacijama.

Tadijanović se nametnuo kao norma i standard s velikim utjecajem na krugovašku pjesničku generaciju. O popularnosti njegove lirike na svoj način svjedoči i stalno zanimanje stručne i najšire čitalačke publike te brojna ponovljena izdanja njegovih knjiga. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na dvadesetak jezika. Napisao je više od 500 pjesama u 20 zbirki: Pepeo srca (1936.), Tuga zemlje (1942.), Pjesme (1951.), Blagdan žetve (1956.), Gost u Vučedolu (1957.), Srebrne svirale (1960.), Prsten (1963.), Večer nad gradom (1966.). Premda je katkad znao prihvatiti izazove ne samo novih tema već i oblika (tzv. gluhi soneti, haiku), Tadijanović je u osnovi ostao vjeran svojim polazištima. Kroz sedamdeset godina pjesnikovanja u njegovu pjesništvu nije bilo bitnih promjena. Nastavljajući tradiciju slobodnoga stiha od Janka Polića Kamova do Miroslava Krleže i Antuna Branka Šimića ostao je autentični pjesnik prodora svakodnevnog govora. Umro je 27. lipnja 2007. u Zagrebu u 102. godini.                                                                                                                                                                                                                                

Komentari na članak

Vezani članci

https://pixabay.com/en/adult-blur-book-business-color-1850177/

Međunarodni književno-likovni natječaj „Učka mi se“

Radovi nadahnuti ljepotama Učke donose vrijedne nagrade

Otvoren je natječaj udruge Tinta 910 za kratku prozu, poeziju, fotografiju, ilustraciju i sliku inspiriranu Učkom.

Franjo Janeš

Intervju: Franjo Janeš

U budućnosti se možemo nadati smaku svijeta, a mladi književnik može živjeti od pisanja samo ako je kolumnist EPH-a

Franjo Janeš radi kao znanstveni novak - viši asistent na Odsjeku za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ali to nije razlog zbog kojeg sam sjeo porazgovarati s njime. Uz čaj u Teacher's Pubu, popričali smo o pisanju, čitanju, studentima i općenitom stanju društva koje svojim romanima očito voli secirati.

Pisanje

Natječaj za pisce amatere

Samoborska knjižnica nagrađuje najbolje originalne kratke priče

Gradska knjižnica u suradnji s gradom Samoborom izdaje natječaj za najbolju kratku priču. Tema je slobodna, dužina je najviše pet kartica, a najbolje tri priče osvojit će novčane nagrade. Na sudjelovanje su pozvani svi građani Republike Hrvatske, no prijave traju samo do 30. svibnja.

Ivo Andrić

Na današnji dan

Umro Ivo Andrić

"Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." - Ivo Andrić

antoine de saint exupery

Na današnji dan

Nestao autor „Malog princa”

Godine 1944, na današnji dan, na svoj posljednji let krenuo je slavni francuski književnik, autor „Malog princa”, Antoine de Saint–Exupéry.