Na današnji dan

110. obljetnica rođenja Dragutina Tadijanovića

Tadijanović, Dragutin

Prošlo je 110 godina od rođenja Dragutina Tadijanovića, jednog od najvećih hrvatskih pjesnika.

Prošlo je točno 110 godina od rođenja hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića. Rođen je na današnji dan, 4. studenog 1905. godine u selu Rastušje kod Slavonskog Broda kao najstariji sin zemljoradnika Mirka Tadijanovića i Mande.

Živi klasik hrvatskog pjesništva (Z. Zima) i pjesnik-institucija (T. Maroević), kako su ga nazivali, pjesme je počeo pisati još kao gimnazijalac dok je stanovao u brodskom samostanu. Na daljnje školovanje odlazi u Zagreb gdje je najprije upisao studij šumarstva, ali je kasnije prešao na Filozofski fakultet gdje je studirao povijest južnoslavenske književnosti i filozofiju.

Kroz dugu i bogatu karijeru radio je i kao korektor Narodnih novina, honorarni nastavnik na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, urednik u knjižnici Djela hrvatskih pisaca, u Izdavačkom poduzeću Zora, i Hrvatski pjesnici u Matici hrvatskoj, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a (do umirovljenja 1973.), kao prosvjetni viši pristav u Banovini Hrvatskoj te u Društvu književnika Hrvatske, čiji je i bio predsjednik (1964. - 1965.).

Iako se pojavio u književnosti dok su njoj još bili prisutni odjeci moderne i ekspresionizma, uz najavu socijalne književnosti, Tadijanović se nije priklonio ni jednoj od tih struja, već se jednostavnim govorom opredijelio za intimne i zavičajne teme.

Uz sklonost sintaktičkim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom početku, a naročito završetku stiha, u građenju stiha osobitu ulogu posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva. Na taj način Tadijanovićev stih poprimio je izrazito individualne značajke. I vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i lapidaran, formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te Šimića, Leopardija i Hölderlina. Sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesništvo upravo gubilo. Zadržao je otvoren odnos prema svakidašnjim egzistencijalnim pitanjima, često banalnim iskustvima i situacijama.

Tadijanović se nametnuo kao norma i standard s velikim utjecajem na krugovašku pjesničku generaciju. O popularnosti njegove lirike na svoj način svjedoči i stalno zanimanje stručne i najšire čitalačke publike te brojna ponovljena izdanja njegovih knjiga. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na dvadesetak jezika. Napisao je više od 500 pjesama u 20 zbirki: Pepeo srca (1936.), Tuga zemlje (1942.), Pjesme (1951.), Blagdan žetve (1956.), Gost u Vučedolu (1957.), Srebrne svirale (1960.), Prsten (1963.), Večer nad gradom (1966.). Premda je katkad znao prihvatiti izazove ne samo novih tema već i oblika (tzv. gluhi soneti, haiku), Tadijanović je u osnovi ostao vjeran svojim polazištima. Kroz sedamdeset godina pjesnikovanja u njegovu pjesništvu nije bilo bitnih promjena. Nastavljajući tradiciju slobodnoga stiha od Janka Polića Kamova do Miroslava Krleže i Antuna Branka Šimića ostao je autentični pjesnik prodora svakodnevnog govora. Umro je 27. lipnja 2007. u Zagrebu u 102. godini.                                                                                                                                                                                                                                

Komentari na članak

Vezani članci

Fubar 2016

Multimedijalno participativno događanje

Umjetnost greške na Akademiji likovnih umjetnosti

/'fu:bar/ se sastoji od „artist talkova“ i prezentacija, edukativnih radionica, umjetničkih audio(-vizualnih) izvedbi te izložbe „glitch“ umjetnosti. Ulaz na sva događanja je slobodan. Na radionice se nije potrebno prijavljivati!

GCI logo

Digitalni zapisi umjetničkih djela i znamenitosti

Googleova online riznica kulturne baštine

U suradnji sa stotinama muzeja, kulturnih institucija i arhiva, Google u sklopu projekta Cultural Institute nastoji digitalizirati sva bitnija djela svjetske baštine kako bi kulturološko nasljeđe brojnih zemalja postalo dostupno svima. Sam projekt razdijeljen je u 3 dijela.

Spomenik Oscaru Wildeu u Dublinu

Na današnji dan

FOTO: Duhovite dosjetke Oscara Wildea

U povodu 115. godina od smrti irskog pisca Oscara Wildea, napravili smo fotogaleriju njegovih dosjetljivih i duhovitih citata u kojima ima puno humora, malo ironije i ponešto istine.

Održan Znanstveni piknik

Spoj znanosti i umjetnosti

Znanstveni piknik dokazao da je znanost zabavna

Znanstveni piknik se održava već pet godina zaredom kako bi se senzibilizirala javnost s ciljem da i Hrvatska dobije ZEZ – Znanstveno-edukativno-zabavni centar. Tema ovogodišnjeg izdanja bila je spoj znanosti i umjetnosti.

A. Miller

Na današnji dan

Rođen Arthur Miller

Na današnji dan, prije točno stotinu godina, rođen je poznati američki dramski pisac i esejist.