Na današnji dan

100 godina od smrti Frana Galovića

Fran Galović

Prije točno sto godina umro je jedan od najznačajnijih hrvatskih dijalektalnih pjesnika, Fran Galović.

Hrvatski pjesnik, pripovjedač, dramatičar i kazališni kritičar Fran Galović rođen je 20. srpnja 1887. u Peterancu pokraj Koprivnice. Tamo je završio pučku školu, dok je gimnaziju i studij klasične filologije i slavistike završio u Zagrebu. Radio je kao učitelj u II. realnoj gimnaziji u Zagrebu. Tijekom Prvog svjetskog rata, 1914. godine, mobiliziran je u vojsku Austro-Ugarske Monarhije. Iste godine 26. listopada poginuo je na srpskom bojištu kod mjesta Radenkovići. Sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju.

Crn-bel...crn-bel, V trsju popeva, Grozdje dozreva...Crn-bel...

Dok večer se zmrči, On pesmo zavlači, Drago, starinsko, Veselo vinsko, Crn-bel...crn-bel...

Jesensko to pesmo, Mi čuli vre jesmo, Tri večeri tu...Crn-bel...

I znamo da leto, Otišlo je, eto - Baš kakti vu snu...Crn-bel...crn-bel...

Fran Galović imao je samo 27 godina kada je umro, čime se pridružio skupini poznatih osoba koji su umrli u istoj dobi („klub 27“). Unatoč ranoj smrti, zauzeo je istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti.

Galović je najviše poznat po svojoj dijalektalnoj poeziji. Njegova nedovršena zbirka pjesama Z mojih bregov sastoji se od dvadeset i dvije pjesme, objavljena je nakon njegove smrti zahvaljujući Miroslavu Krleži, koji ju je dao objaviti u Književnoj republici 1925. godine Neke od njegovih najpoznatijih pjesama napisanih na kajkavskom narječju su: Crn-bel, Jesenski veter i Kostanj. U njegovim pjesmama isprepliću se motivi ljubavi i čežnje za rodnom Podravinom, prolaznosti života, rastanka i slutnje smrti. Zbirka Z mojih bregov smatra se vrhuncem hrvatske moderne dijalektalne lirike.

Međutim, Fran Galović pisao je i drame, pripovijetke, književne kritike i poeziju na štokavskom narječju, na kojem se kao najuspjelija ističe pjesma Childe Harold. Galović je napisao oko trideset drama čiji su motivi ljubav i smrt, tragični povijesni događaji te seljački i radnički život. Njegove jednočinke Tamara i Grijeh izvedene su 1907. godine, a napisao je i povijesnu trilogiju o propasti hrvatskog kraljevstva, Mors regni, izvedenu 1908. godine.

Samo četiri djela objavljena su mu za života: drama Tamara, zbirka pjesama Četiri grada te pripovijesti Začarano ogledalo i Ispovijed. Ostala djela objavljena su posmrtno. Zbog svojeg bogatog opusa smatra se jednim od najvećih podravskih pjesnika i jednim od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne.

Sto godina od Galovićeve smrti obilježeno je bogatim programom te je tako u Koprivnici 17. listopada održan znanstveni skup Fran Galović – sto godina poslije. Na njemu je proglašen dobitnik nagrade „Fran Galović“, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu zavičajne tematike, a ove godine osvojio ju je Ernest Fišer za zbirku kajkavskih pjesama Macbeth na fajruntu.

Od 17. do 25. listopada u Koprivnici je održana 21. Galovićeva jesen, međunarodni festival književnosti, na kojem su osim domaćih književnika sudjelovali i književnici iz Makedonije, Danske i Italije. Posebnost ovogodišnjeg festivala je njegovo okretanje prema mladima. tako se dio programa odvijao u osnovnim i srednjim školama u Koprivnici, a šezdesetak volontera, osim u školama, Galovićeve pjesme čitalo je i na otvorenom, u kafićima i parkovima, te tako doprinijelo popularizaciji njegovih besmrtnih stihova.

Komentari na članak

Vezani članci

sarkofag Tutmozisa III

Na današnji dan

Tutmozis III. zasjeda na egipatsko prijestolje

Smatralo se kako je Tutmozis uništio Hatšepsutine spomenike. Takav čin zove se damnatio memoriae, brisanje svih dokaza o postojanju određene osobe.

Mjesec hrvatske knjige

Diljem Hrvatske

Mjesec hrvatske knjige u znaku ljubavi

Što sve mjesec knjige donosi u vašem gradu i knjižnici, tko nudi besplatno učlanjenje, a tko oprašta zakasninu za knjige?

vjenčanje princa Charlesa i Diane Spencer

Na današnji dan

Vjenčanje princa Charlesa i Diane Spencer

Na današnji dan 1981. godine dogodilo se vjenčanje stoljeća.

Noć knjige 2016.

Noćna manifestacija za knjigoljupce

Studenti u potrazi za Shakespeareom u zagrebačkoj Noći knjige

Zagrebački studenti u Noći knjige otkrit će kako je kucalo Julijino srce, kakve veze imaju kukci s knjigama i knjige s kukcima te raspravljati o subverziji u renesansi.

čitanje

Čitanjem protiv beznačajnih „selfija“

Skrenite pogled s ekrana – možda negdje pred sobom ugledate gomilu knjiga

Shaheryar Malik mladi je umjetnik koji je odlučio besmisao društvenih mreža zamijeniti čitanjem knjiga te poticanjem drugih da učine isto. Nadamo se da ćemo „hrpe“ knjiga pronaći i u svojim gradovima!