Manifestacija u KIC-u

Započinje Arteria – tjedan filma o umjetnicima; ulaz besplatan na sve projekcije i popratna događanja

Film "Nico"

Treće izdanje Arterie donosi presjek aktualnih dokumentarnih, igranih i eksperimentalnih filmova o nekim od najvećih umjetničkih imena današnjice. Filmovi će biti popraćeni predavanjima, razgovorima i predstavljanjima knjiga koje će pojedine karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao paradigmu i uvertiru u promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti.

Kulturno informativni centar (KIC) od 8. do 12. prosinca 2018. organizira treće izdanje Arterie – tjedna filma o umjetnicima u sklopu kojeg će biti prikazano devet žanrovski eklektičnih filmskih ostvarenja koja problematiziraju život i opus umjetnika koji stvaraju u različitim medijima.

Treće izdanje Arterie donosi presjek aktualnih dokumentarnih, igranih i eksperimentalnih filmova o nekim od najvećih umjetničkih imena današnjice – gledat ćemo između ostalih nagrađivane filmske posvete ikoni 60-ih i bivšoj članici Velvet Undergrounda Nico, konceptualnom umjetniku i aktivistu Josephu Beuysu, najvećim poslijeratnim pjesnicima Ingeborg Bachmann i Paulu Celanu, skandinavskom majstoru istančane psihološke drame Ingmaru Bergmanu te svjetski poznatom slikaru uličnih murala Banksyju. Filmovi će biti popraćeni predavanjima, razgovorima i predstavljanjima knjiga koji će pojedine karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao paradigmu i uvertiru u promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti.

Manifestacija se otvara u subotu, 8. prosinca, u 19 sati projekcijom filma Bergman – jedna godina, jedan život (2018) koji je trenutačno u konkurenciji za najbolji europski dokumentarac na predstojećim Europskim filmskim nagradama. U obilježavanju stote godišnjice rođenja velikog autora, švedska redateljica Jane Magnusson uzima iznimno plodnu 1957. godinu kao polaznu točku za istraživanje Bergmana kao čovjeka u svoj kompleksnosti njegove ličnosti. Nakon projekcije filmska kritičarka Višnja Vukašinović o magičnom Bergmanovu svijetu razgovarat će s filmologom i filozofom Marijanom Krivakom te profesoricom skandinavske književnosti i filma Janicom Tomić.

U nedjelju, 9. prosinca, na redu su dvije glazbene biografske drame – Amadeus i Nico, 1988. Nedavno preminulog Miloša Formana prisjećamo se projekcijom jednog od njegovih najuspješnijih filmova Amadeus koji je 1984. ovjenčan s čak osam Oscara, četiri Zlatna globusa i četiri BAFTA nagrade o rivalstvu skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. Prikazuje se i dobitnik nagrade Horizonti na venecijanskoj Mostri – film ceste Nico, 1988 (2017) redateljice Susanne Nicchiarelli donosi drugu, manje poznatu stranu priče o ikoni 1960-ih, Christi Päffgen poznatijoj pod pseudonimom Nico. Približavajući se pedesetoj Nico kreće na novu europsku turneju i daleko je od glamuroznih šezdesetih kada je bila Warholova muza i slavna pjevačica kultnog benda The Velvet Underground. Melankolična i beskompromisna glazbenica bori se s ovisnošću i vlastitim demonima te pokušava obnoviti odnos sa sinom nad kojim je odavno izgubila skrbništvo. Legendarnu teutonsku glazbenicu tumači Trine Dyrholm, danska pjevačica i omiljena glumica Susanne Bier i Thomasa Vinterberga, a nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju filmski kritičar Željko Luketić, glazbeni kritičar Juraj Šiftar, publicist i dizajner Dejan Kršić te filmologinja Tanja Vrvilo.

Treći dan Arterie (ponedjeljak, 10. prosinca) u znaku je street arta – organizatori donose provokativni doks Čovjek koji je ukrao Banksyja (2018) Marca Proserpija o kapitalizaciji ulične umjetnosti i kaleidoskopski dokumentarac Mur murs (1981) Agnès Varda. U svojem prepoznatljivom stilu francuska kinematografska veteranka snima ulične murale po osunčanim ulicama siromašnih predjela L. A.-a, a njezin Mur murs ujedno je i studija šarolikih urbanih migrantskih zajednica na prijelazu 70-ih u 80-e te esencijalni vodič kroz kalifornijsku uličnu umjetnost. Nakon projekcije kustosica i autorica fotomonografije Street/Art/Zagreb Anja Planinčić razgovarat će s Loncem i drugim predstavnicima domaće street art scene. Zatim slijedi projekcija filma Čovjek koji je ukrao Banksyja u kojem pratimo genezu i sudbinu Banksyjevih crteža u Gazi te istovremeno otkrivamo tajne tržišta umjetninama ukradenih zidova diljem svijeta. Upoznajemo bodibildera i lokalnog vozača taksija Walida Zvijer koji je osmislio pravi poduzetnički plan – uzeti cijeli zid s crtežom i prodati ga onome tko ponudi najviše novca.

U četvrti dan (utorak, 11. prosinca) krećemo uz filmsku poemu Odsanjani (2016) austrijske filmašice Ruth Beckermann koja je bazirana na dramatičnoj epistolarnoj razmjeni između Ingeborg Bachmann i Paula Celana i prenosi snažnu atmosferu ljubavne priče prošlog stoljeća u suvremeni kontekst. Dvoje mladih glumaca – poznata pjevačica Anja Plaschg i Laurence Rupp, član Bečkog nacionalnog teatra – interpretiraju ljubavnu korespondenciju u tonskom studiju Bečkog radijskog centra. Veza između Bachmann i Celana postupno se uvlači u njihovu stvarnost. Film je imao svjetsku premijeru na Berlinaleu i osvojio je Grand Prix na inovativnom filmskom festivalu Diagonale u Grazu te posebno priznanje na prestižnom dokumentarnom festivalu Cinéma du Réel. Nakon projekcije književna teoretičarka Marija Ott Franolić razgovarat će s profesorom germanistike Svjetlanom Lackom Vidulićem koji se posebno zanima za kulturnu povijest ljubavi.

Isti dan prisjećamo se još jednog pjesničkog para – Arthura Rimbauda i Paula Verlainea, a prikazuje se jedan raritet – rijetko prikazivan diplomski film Ubojice: Film o Rimbaudu (1985) kultnog američkog nezavisnog filmaša Todda Haynesa u kojem glume sami Haynes te mlada Laura Linney. Sa 16 mm filmske vrpce gledat ćemo Haynesovu (re)imaginaciju burnog ljubavnog odnosa između dvojice francuskih simbolista koji je kulminirao dvogodišnjom zatvorskom kaznom za Verlainea kada je 1873. pokušao upucati deset godina mlađeg Rimbauda. U istom bloku gledat ćemo eksperimentalni kratkiš Samoglasnici (1975) Nikole Đurića u kojem svjedočimo prijenosu poezije u film, a koji je inspiriran istoimenim Rimbaudovim sonetom.

Zanimljiv i šarolik umjetnički program zaključuje se u srijedu, 12. prosinca, projekcijom hvaljenog dokumentarca Beuys (2017) u režiji Andresa Veiela o revolucionarnom njemačkom umjetniku Josephu Beuysu, a prije projekcije poslušajmo predavanje jednog od pionira hrvatske konceptualne umjetnosti Vladimira Gudca u kojem ćemo problematizirati nasljeđe Beuysova umjetničkog djelovanja i njegovog poznatog, no često neshvaćenog gesla Svaki je čovjek umjetnik.

Program realizira Kulturno informativni centar (KIC), a selektorica je filmova i koordinatorica programa Dina Pokrajac. Ulaz je na sve projekcije i događanja besplatan! Raspored se nalazi na poveznici.

Komentari na članak

Vezani članci

umjetnost

Red Carpet Croatia 2017.

Prestižna nagrada za studente umjetničkih akademija i diplomirane umjetnike

Nagrada Crveni tepih za mlade umjetnice i umjetnike omogućuje mladim umjetnicima promociju radova na međunarodnoj razini te sudjelovanje na izložbama diljem svijeta.

Star Film Fest traži volontere

Filmski festival

Star Film Fest u potrazi za volonterima

U tijeku su prijave za volontiranje na novom izdanju Star Film Festa. Prijavite se i uživajte u odličnoj filmskoj zabavi.

Naslovna

Nepoznato o poznatome

Manje poznate činjenice iz filma „Gospodar prstenova”

Knjigu smo davno pročitali, filmove sigurno pogledamo bar jednom godišnje, a ovoga vam puta donosimo jedanaest manje poznatih činjenica sa setova „Gospodara prstenova”.

Banana pištolj

Samo u filmovima

Lista filmskih klišeja

Cura postane zgodna tek kad raspusti kosu i skine naočale i još mnogo drugih filmskih klišeja koji ne zaobilaze ni najbolja kinematografska ostvarenja.

Film "Broj 55"

Kino Forum

Besplatne projekcije ratnih filmova na Savi, jednu od uloga igra Supermen iz menze

Filmovi „Štafeta smrti“ i „Broj 55“ prikazat će se besplatno ovog petka u kinu Forum, a u drugom navedenom zapaženu je ulogu odglumio Ivan Ožegović, student ADU-a i donedavni stanovnik Save, poznat po performansu „Superman u menzi“.