LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studentski.hr recenzira

Zagubi se u pijesku budućnosti!

Roman „Dina”, jedan od klasika znanstvenofantastične proze iz pera američkoga književnika Franka Herberta, od sada je dostupan u novom izdanju. Niz intrigantnih spletki, međuzvjezdana putovanja, borba oko vrijednoga začina te razrađen pristup ekološkim, moralnim i religioznim pitanjima ni jednoga čitatelja neće ostaviti ravnodušnim.

Roman „Dina”, jedan od klasika znanstvenofantastične proze iz pera američkoga književnika Franka Herberta, od sada je dostupan u novom izdanju. Niz intrigantnih spletki, međuzvjezdana putovanja, borba oko vrijednoga začina te razrađen pristup ekološkim, moralnim i religioznim pitanjima ni jednoga čitatelja neće ostaviti ravnodušnim.

Tražiš način na koji ćeš kvalitetno utrošiti svoje slobodno vrijeme, a uz to se dobro zabaviti? Ako voliš čitati znanstvenu fantastiku, razveselit će te vijest da je kultni znanstvenofantastični roman Dina američkoga autora Franka Herberta odnedavno dostupan u novom izdanju nakladničke kuće Egmont.

Roman Dina napisan je 1965. godine, a kritika ga je još tada hvalila zbog neobičnoga pristupa koji u okviru žanra znanstvene fantastike autor u njemu nudi. Često je nazivan najslavnijim znanstvenofantastičnim romanom svih vremena, a dobitnik je i dviju nagrada koje se dodjeljuju najboljim književnim ostvarenjima znanstvenofantastičnoga žanra – nagrade Hugo i nagrade Nebula. Roman je ekraniziran već dva puta, kao film D. Lyncha Dina – pješčani planet iz 1984. te kao miniserija u režiji J. Harissona Dina iz 2000. godine Odnedavno se očekuje i nova filmska adaptacija koja na velika platna treba stići iduće godine Zašto je tako, možeš otkriti u ovome članku.

Dina je prva knjiga Herbertove znanstvenofantastične sage koju autor piše u šest nastavaka. Sastavljena je od triju dijelova naslovljenih Dina, Muad’Dib i Prorok u kojima je opisana sudbina obitelji Atreid. S obzirom na slojevitost teksta, mogla bi se usporediti s Tolkienovim Gospodarom prstenova. Odabirom tematike daleke budućnosti i svemira karakteristične za znanstvenofantastični žanr autor vrlo uspješno problematizira o najboljim i najgorim aspektima ljudske prirode.

Radnja započinje u razdoblju vladavine Cara Padišaha Shaddama IV koji, ljubomoran na popularnost koju uživa, prisiljava vojvodu Leta Atreida da se sa svojom obitelji preseli na negostoljubivi pješčani planet Arrakis, često nazivan Dinom ili Planetom-pustinjom. Iako je nepogodan za život, na pustinjskom se planetu Arrakisu može pronaći najvrjedniji i najrjeđi resurs u svemiru – začin melange. Začin se koristi u različite svrhe, između ostaloga i radi produljenja života, podizanja razine svijesti te u svrhu međuzvjezdanih putovanja. Tko god kontrolira začin, upravlja velikom moći jer, uz svu korist koji donosi, melange djeluje poput droge. Ipak, kopanje začina opasan je posao jer se on može pronaći samo na područjima koja brane golemi pješčani crvi.   

Preseljenjem na planet Arrakis obitelj Atreid po naredbi Cara preuzima feudalni posjed Harkonnena. Sve je organizirano tako da Car i Harkonneni mogu zatrti lozu Atreida čim obitelj stigne na pješčani planet. Ipak, obitelj će se pokazati žilavijom nego što su urotnici planirali. Već u početnome poglavlju romana doznaje se da je Paul, sin i  nasljednik vojvode Leta i glavni lik romana, vrlo izniman mladić. Njegova majka i vojvodina priležnica gospa Jessica pripadnica je reda sestara Bene Gesserit, ključne političke, socijalne i religiozne sile čije su članice dugogodišnjim treningom usavršavane u vještinama kontroliranja drugih ljudi posredstvom glasa. Jessica uči Paula bengeseritiskim vještinama od malih nogu, a obučava ga i obiteljski mentat (čovjek koji posjeduje kognitivne sposobnosti računala) Thufir Hawat. Test koji provodi Časna Majka reda Bene Gesserit ukazuje na mogućnost da je Paul Kwisatz Haderach, muški Bene Gesserit čija će organska mentalna snaga premostiti prostor i vrijeme.

U želji da ponovno preuzmu vlast nad planetom Arrakisom i začinom, Harkonneni ubijaju vojvodu Leta. Paul i Jessica uspijevaju pobjeći u pješčanu oluju i probiti se do naseobina domorodačkoga naroda Slobodnjaka. Taj narod ima vjerovanje koje govori o mesiji koji će ih izbaviti iz problema nedostatka vode, a Paulovo porijeklo ukazuje na činjenicu da bi upravo on mogao biti Madhi kojega čekaju. Pod utjecajem začina koji se na pustinjskome planetu nalazi u doslovno svemu, zraku, tlu, pa čak i hrani, Paul počinje dobivati vizije o budućnosti te uzima ime Muad'Dib. Udruživši snage sa Slobodnjacima, preživjeli članovi obitelji i kućanstva Atreida odlučuju se na borbu za ponovnu prevlast na planetu Arrakisu.

Muad'Dib nam govori u Vremenu razmišljanja da je prvo sučeljavanje s oskudicom Arrakisa predstavljalo pravi početak njegova obrazovanja. Tada je naučio kako preživjeti pješčanu oluju, naučio je jezik vjetrovih iglica koje ga bockaju po koži, naučio je kako nos može bridjeti od pješčanog svrbeža i kako održati dragocjenu vlagu svoga tijela oko sebe, voditi o njoj računa i očuvati je.

Isprepleten nizom intrigantnih spletki u svrhu borbe za prevlast roman nudi i vrlo razrađen pristup pitanjima poput religije, ekologije te morala suprotstavljajući galaktičko kapitalističko izrabljivanje resursa slobodnjačkom ekološki stabilnom načinu života. Herbertov književni stil održava nas tijekom čitanja romana u vječnom iščekivanju onoga što se treba dogoditi na sljedećim stranicama. Autor uspješno kombinira znanstvenu fantastiku i fantastiku korištenjem elemenata mistike i transhumanizma.       

Početak je pravi trenutak za obraćanje pažnje na pravilnu uravnoteženost.

Navedena rečenica, kojom Herbert započinje Dinu, otkriva nam točno što možemo od nje očekivati kad se jednom uhvatimo čitanja. U svojoj je kompleksnosti roman zaista uravnotežen. Svaki detalj ima točno određeno mjesto te je povezan sa svim događajima koji su se u radnji već odvili ili se tek trebaju dogoditi. Iako mu zamjeraju da je za čitanje vrlo zahtjevan, nećeš požaliti uzmeš li u ruke ovaj vrlo snažan i uvjerljiv spomenik znanstvene fantastike jer mnoštvom detalja Frank Herbert polagano svakoga svojeg čitatelja odvodi u daleki budući svijet u kojemu je moguće zagubiti se u pijesku vremena i prostora. 

FOTO: STUDENTSKI.HR/ IVANA MAJKSNER