Izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Više od 400 predmeta svjedoči o bogatoj kulturi drevnih Japoda

 Arheološki muzej Zagreb – zgrada

Nova izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu na temelju predmeta od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.

Izložba Japodi, zaboravljeni gorštaci, posvećena drevnom narodu Like, otvara se u četvrtak, 29. lipnja 2017. u 19 sati u zagrebačkom Arheološkom muzeju.

Ostvarena u suradnji sa Zemaljskim muzejom BIH u Sarajevu izložba predstavlja prvu samostalnu izložbu vrijedne japodske zbirke u 170 godina postojanja Arheološkog muzeja. Kroz više od 400 predmeta izrađenih od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala izložba donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.

Japodi su, sudeći po arheološkim nalazima, nedvojbeno živjeli već od kraja 10. st. pr. Kr., a po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz 6. st., prvi ih spominje Hekatej (Hekataios). Nakon pada pod rimsku vlast su dijelom romanizirani Japodi većinom ondje nastavili živjeti barem do propasti Rimskog Carstva, odnosno ukupno tisućljeće i pol.

U njihovu šarolikom društvenom ustroju najvažniji su bili rudari, kovači, seljaci, pastiri, i ratnici. Japodski seljaci uzgajali su raznoliku stoku, žitarice i mahunarke. Njihova umjetnost ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi od metala i od jantara kao ogrlice te spiralni i trokutasti privjesci. Prije dolaska Rimljana Japodi su uglavnom bili nepismeni i tek se nakon rimskih osvajanja kod njih nalaze vlastiti nadgrobni natpisi na latinici. Iz tog razloga njihov je jezik ostao većinom nepoznat i jedini zapisi o njemu su njihova nadgrobna imena (tafonimi) i od Rimljana popisan mjestopis japodskih naselja i rijeka (toponimi).

Japodi su bili mnogobošci, a glavni bog bio je Vodenbog Bindus, ruševine čijeg su hrama nađene kod Bihaća. Japodski etnički totem bio je lik konja, a štovali su i svete zmije kao duhove svojih predaka. Prema rimskim izvorima, japodski gradovi imali su organiziranu lokalnu samoupravu s glavnim gradom Metulom kod današnjeg Josipdola.

Pored izloženog materijala na izložbi će biti predstavljen i bogat izložbeni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Stručna vodstva, kreativne radionice i popularna predavanja bit će dostupna tijekom cijelog trajanja izložbe koja se zatvara 17. rujna.

Komentari na članak

Vezani članci

Markov trg 2

Na današnji dan

Dan grada Zagreba

Dan grada Zagreba obilježava se na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada. Tim povodom danas se u Zagrebu održavaju brojna zanimljiva (i besplatna) događanja.

Klub albanskih studenata

Novi časopis Vox Alumni

Prvi časopis albanskih studenata

Teme koje se obrađuju tiču se albanske kulture i tradicije te albanskih studenata koji već dugi niz godina ostvaruju izvanredne rezultate na sveučilištima diljem Hrvatske.

Informiranje – pravo mladih - izdužena

Projekt „Informiranje – pravo mladih"

Brucoši dobili brojne informacije vezane uz život i studij u Zagrebu

„Informativni ponedjeljci" održavaju se u u sklopu projekta „Informiranje – pravo mladih" koji se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a jučerašnji je okupio zagrebačke brucoše.

Izložba Juliena Duvala

Izložba fotografija

Emocijama inspiriranima glazbom Julien Duval najavljuje Foto dane mladih

– Želio sam na neki način dati inspiraciju mladim fotografima i pokazati im da glazbena fotografija može biti umjetnička. – rekao je Julien Duval na otvorenju izložbe.

Fotografija Nives Milješić

Otvorenje izložbe

Isti Francuski paviljon u Studentskom centru, različite fotografije

Boris Cvjetanović, Luka Kedžo, Silvestar Kolbas, Mario Kučera, Jerko Macura, Nives Milješić, Barbara Šarić, Nikola Zelmanović i Tajana Zver fotografirali su unutrašnjost Francuskog paviljona kako bi istražili koliko istost uvjetuje različitost.