Slavni francuski ekonomist

Thomas Piketty gost Filozofskog teatra

Filozofski teatar - Piketty

Piketty dolazi kako bi predstavio hrvatsko izdanje svoje knjige Kapital u 21. stoljeću koju je ekspresno preveo i objavio Profil krajem prošle godine.

Francuski ekonomist Thomas Piketty, čija je knjiga Kapital u 21. stoljeću bila na prvom mjestu najprodavanijih publicističkih knjiga u Hrvatskoj, 9. travnja stiže u Zagreb. Piketty dolazi kako bi predstavio hrvatsko izdanje svoje knjige koju je ekspresno preveo i objavio Profil krajem prošle godine. 

Utjecaj koji je Thomas Piketty izvršio ne samo na teorijsku i ekonomsku misao samo u zadnjih godinu dana ne može se mjeriti ni s jednim drugim ekonomistom današnjice. Čak se i u Hrvatskom saboru vode žustre debate o tome tko je i kako pročitao njegovu knjigu od zavidnih 700 stranica.

I kakav god stav imali o Pikettyju, jedno je sigurno: nitko prije njega nije uspio izazvati globalnu diskusiju o prirodi ekonomske nejednakosti.

Premda najtraženiji ekonomist današnjice, upravo je Thomas Piketty gost Filozofskog teatra u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, koji se time etablira ne samo kao najvažniji intelektualni program u Hrvatskoj, već i središnje mjesto kritičkih debata koje nadilaze i kazališne i nacionalne okvire.

Najiščekivanije gostovanje godine uvod je u Festival francuske kulture Rendez-vous koji će se od svibnja do listopada 2015. odvijati u Hrvatskoj u organizaciji Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH te Francuskog instituta.

Da kapitalizam uzrokuje sve veće nejednakosti, teza je koju smo mogli često čuti, od prosvjednika Occupy Wall Streeta do španjolskih Indignadosa. Čak je i papa Franjo slijedio taj svjetski trend i nakon što je kanonizirao Ivana Pavla II, tvitao da je "nejednakost korijen sveg zla". Ako je vjerovati posljednjim podacima, i u Hrvatskoj ima preko 280 multimilijunaša, a 800.000 ljudi živi u siromaštvu. 

Uz bogate statističke podatke, Piketty je u svojoj knjizi uspio dokazati da je teza o 1% najbogatijih naspram 99% siromašnih u principu točna.

Njegove su dvije osnovne tvrdnje da koncentracija kapitala u malom broju ruku stvara nejednakost i da je povrat od kapitala veći od ekonomskog rasta.

Rješenje koje nudi Piketty je progresivno oporezivanje bogatstva na svjetskom nivou. Premda se svi ne slažu ni s njegovim tezama ni s mjerama koje predlaže za iskorijenjivanje nejednakosti, čak su i najbogatiji ljudi svijeta, poput Billa Gatesa, ustvrdili da je tema koju je Piketty otvorio važna.

Komentari na članak

Vezani članci

Tim Mescon

Kvaliteta nastavnog procesa

Ekonomski fakultet u Rijeci na putu prema izvrsnosti

Ekonomski fakultet u svim se strateškim dokumentima usmjerio na povećanje kvalitete znanstvenog i nastavnog procesa. Za međunarodnu prepoznatljivost nastavnih programa u polju ekonomije nužnim se pokazalo stjecanje globalno etabliranih znakova izvrsnosti, kao što je akreditacija koju odobrava AACSB.

Marx-Engels portret

Thomas Bauer

„Dragi Mate...“

Znači ne, nije istina ovo što ti priča Mirando Mrsić, mi ne moramo radit kao manijaci zato što je kapitalizam takav, mi moramo radit kao manijaci zato što moramo izdržavat nepreglednu masu ljudi ovisnih o državi i zato što vlast ne dozvoljava fer tržišno natjecanje, žmireći na korupciju, nelikvidnost i klijentelizam.

IPF praksa

Praksa na „Institutu za pravo i financije“

Praksa za sve studente pravnih i ekonomskih fakulteta

Natječaj je otvoren za sve studente pravnih i ekonomskih fakulteta, a otvoren je za studente cijele regije (pojedine prakse moraju se izvršavati u Beogradu).

Tsukuba

Pokriveni svi troškovi

Japansko sveučilište nudi stipendije za diplomski studij ekonomije i javnih politika

Program je namijenjen mlađim zaposlenim osobama sa završenim preddiplomskim studijem i radnim iskustvom u kreiranju politika.

Promocija

Predrasude u 21. stoljeću

Koji su razlozi nejednakosti žena i muškaraca u pojedinim akademskim disciplinama?

Sigurno ste primjetili kako na FER-u svake godine dominira muška populacija, a Učiteljski automatski povezujete s pripadnicama ljepšeg spola. Tehničke i znanstvene discipline nerijetko se povezuju s muškarcima, dok se društvene i humanističke znanosti povezuju sa ženama. Jeste li ikada razmišljali zbog čega je to tako?