Jeste li znali?

Stari hrvatski običaji uslijed adventa

Manduševac- adventski vijenac 2

Božićna euforija skoro je na vrhuncu. Većini su poznati današnji božićni običaji, no rijetki znaju kako je to izgledalo nekada.

Razdobljem adventa nazivaju se 4 četiri tjedna prije Božića, a prvim tjednom adventa počinje nova crkvena godina. Ta nova crkvena godina uglavnom pada oko blagdana Sv. Andrije (30. studenoga). Osim sv. Andrije, sv. Barbara i sv. Nikola također obilježavaju dolazak Božića, a njih troje se smatraju svecima koji nagovještaju Božić.

Pet dana prije Sv. Andrije, odnosno 25. studenoga, slavi se blagdan sv. Katarine koji se prema pučkim vjerovanjima u mnogim krajevima smatrao početkom adventa. U narodu je poznatija kao sv. Kata, a od tog dana zabranjene su svadbe i veselja. Uz to, označavala je zadnji dan jeseni i početak zime. Poznata je narodna uzrečica: – Sveta Kata – snig na vrata, Sveta Kate – pari k' ognju gnjate.

Dan svetog Andrije, osim što se smatra početkom adventa, obično je uza sebe vezao i proricanja o budućem ženiku, ali i o sudbini, što se definiralo tumačenjem snova.

Danas su najpoznatiji vjesnici Božića sv. Nikola, sv. Lucija. i sv. Barbara. Na dan sv. Barbare počinjalo se sa sijanjem pšenice, a taj običaj ostao je i danas. U stara vremena se, osim sađenja pšenice, također i gatalo.

Gatanjem je bio obilježen i blagdan sv. Tome (21. prosinca). Osim toga, ispovijedalo se te pričešćivalo, ali se i klala životinja koja će se jesti na Božić. Na Badnjak ili Badnji dan (24. prosinca) se bdjelo, palilo božićne svijeće i panjeve drva badnjaka, čaralo iskrama s ognjišta, a jela su se takozvana pokojnička jela.

Na kraju, za sam dan Božića bilo je, kao i danas, uobičajeno čestitanje i darivanje, a značajan dar bila je crvena jabuka. Tri nedjelje prije Božića nazivale su se djetinci, materice i oci. Djetinci ili đetići je treća nedjelja prije Božića, a stariji su tada prijetili djeci koja su ih djeca, da im odobrovolje, darivala. Materice ili majke nebeske je druga nedjelja prije Božića, a muškarci su tada ucjenjivali žene i tražili otkup. Oci, očići ili oci nebeski je nedjelja pred Božić kada su djeca ili žene tražile od muškaraca da se otkupe.

Stari folklorni običaji oko Božića svakako su zanimljivi. Većina nije ni svjesna kakvu smo tradiciju baštinili, a u nekim krajevima običaji nisu ni nestali. 

Komentari na članak

Vezani članci

božić

Božićni Barometar 2015.

Hrvati 5. po potrošnji u Europi i svijetu

Prema istraživanju Ferratum grupe, Hrvati su jedni od najvećih potrošača u svijetu za vrijeme božićnih blagdana. Najviše novca troše na knjige, glazbu, elektroniku, igračke i alkohol. Skloniji su šetnji po trgovačkim centrima, nego online kupnji.

Zagreb ADVENTure

Međunarodni duh Božića

Mlade Europljane očekuje "Zagreb ADVENTure: Walking in the Christmas Wonderland"

Odabrano je 30 europskih studenata koji će provesti četiri dana u Zagrebu zahvaljujući udruzi AEGEE-Zagreb

Uskrsno drvo

Proslava Uskrsa

Lude europske uskrsne tradicije

Polijevanje hladnom vodom, bičevanje i „pretvaranje“ u Sherlocka Holmesa su samo neki od otkačenih načina proslave Uskrsa diljem Europe.

Jaslice

Na današnji dan

Badnjak, dan prije Božića

Danas je Badnjak, dan kojeg provodimo u iščekivanju Isusova rođenja.

Bozicni koncert Uciteljskog fakulteta

Zapjevajte s učiteljima!

Božićni koncert pjevačkog zbora Učiteljskog fakulteta

Pjevački zbor Učiteljskog fakulteta djeluje dvadesetak godina, redovno nastupa za potrebe Fakulteta, a na kraju svake akademske godine održava samostalni koncert.