Predstavljanje knjige „Glasovi iz tmine”

„Stanite, ljudi, imali smo pjesnika” – zaključak je postideološkog čitanja Krleže

https://www.facebook.com/ljevak.hr/photos/pcb.1592470014170512/1592469050837275/?type=3&theater

– Hrvati vole ponižavati svoje veličine, mi stvaramo velikane da bismo ih ponizili, mi volimo osrednjost. – dovršio je akademik Krešimir Nemec razgovor o svome novom djelu, time opisavši hrvatsko stanje uma i trenutni proces relativizacije umjetnosti.

Knjižnica Bogdana Ogrizovića ugostila je književnike i akademike, ali i publiku željnu dobrog kulturnog razgovora. Sveučilišni profesor i akademik Krešimir Nemec predstavio je svoju novu knjigu Glasovi iz tmine u kojoj progovara o Krleži – njegovom opusu i životu. Nemec se ponajprije osvrće na problem deklariranja Krleže u Hrvatskoj, ali i na ideološku pozadinu koja prati njegov život. Gošće tribine bile su urednica knjige Nives Tomašević te akademkinja Dubravka Oraić Tolić i prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić koje su recenzirale djelo.

Tomašević je istaknula kako Nemec iza sebe ima više od 150 djela, urednik je akademskog časopisa Forum, a nagrađivan je i mnogim državnim nagradama i počastima Akademije. U svojim mnogobrojnim tekstovima obradio je mnoge teme i progovorio o najpoznatijim hrvatskim autorima, među kojima se našao i Krleža koji je tema ove, posljednje objavljene knjige. Knjiga Glasovi iz tmine, koju objavljuje Naklada Ljevak, nudi nov način iščitavanja djela i života Krleže. Oraić Tolić, kao autorova dugogodišnja prijateljica i recenzentica, nije skrivala oduševljenje tekstom i odobravanje napisanog:

– Što je više pisao o popularnoj kulturi, što se više širio globalizam i tržišni kapitalizam, što se više rascvjetavalo medijsko i digitalno doba, to je više vodio brigu o kulturnom i pravom estetskom kanonu. Sad je uronio u najveći opus u hrvatskoj književnosti, ali ujedno i u najviše ideološki  kontaminiran opus. A što je on napravio? On se nije htio svrstati ni u jedan ideološki tabor, nego je uz pomoć nove kulturologije oslobodio Krležu od svake ideologije. –

Rekla je Oraić Tolić o knjizi i nastavila:

– Nemec poziva na postideološko čitanje Krleže. Danas, u doba tržišne, popularne i digitalne kulture, pa i kurikularne reforme, takav nam je estetski kanon potrebniji nego ikada. –

Pri samom spomenu Krleže mnogima se zacrni pred očima – duge rečenice, svaka druga riječ na njemačkom ili latinskom, dijelovi povijesti za koje 90 posto stanovništva nikad nije ni čulo, a niz se samo nastavlja. Dok neki to smatraju dobrim štivom, drugi odbacuju svaku mogućnost da se ikad više susretnu s njim. O problemu nečitljivosti Krležinih djela progovorila je Sablić Tomić:

– Postoje li mladi čitatelji? Možemo li mi studentima prenijeti taj estetski kanon Krleže koji se čita sporo i polako, za koji trebamo znati njemački jezik i trebamo znati neke elementarne povijesne činjenice. Kako potaknuti čitatelje na Krležu? Gdje i kako mi danas Krležu možemo prezentirati? Možemo li ga sažeti u naš Twitter, SMS poruku ili na Facebook? Krležu treba čitati na posve nov način, možda brži način, dinamičniji. Treba ga prikazati za one koji nemaju vremena čitati polako. –

Prokomentirala je Sablić Tomić te se osvrnula na samog autora Nemeca i poruku koju svojim djelom odašilje.

– Nisam još srela tako oštrog kritičara i tako zajedljivog inerpretatora kao što se ovdje pokazao Krešimir Nemec. Dakle ne u negativnom smislu, već pozitivnom. Dakle ta jedna dekanonizacija otvara pitanje bi li u vremenu 21, instant kulturološkog stoljeća, bi li se neki današnji, mlađi režiser uhvatio u koštac i na primjer od Krležinih Glembajevih napravio jednu visokobudžetnu sapunicu ili možda rock operu. Krleža bi se možda mogao i na taj način približiti onima koji nemaju vremena čitati polako. Tako približen vjerojatno bi u drugom čitanju bio čitan polako, konkretno i sigurno bi imao poticaj za razvijanje estetskog kanona. –

Dok su gošće komentirale Krležu u kontekstu njegove književne veličine i neuspješnog profiliranja u današnjici, Nemec je govorio o Krleži kao o istinskom fenomenu kakav je i bio. Autor je istaknuo problem hrvatskog mentaliteta koji odbija važnost i veličinu. Kao najveći problem u neshvaćanju njegova opusa, Nemec vidi hrvatsku kulturu, nespremnu za nekoga kao što je Krleža.

– Krleža je veličina koja opterećuje. Zato izaziva jednu nelagodu u hrvatskoj kulturi. Prevelik je za hrvatsku kulturu. Izaziva shizofreniju. Autor Krležine biografije izjavio je kako je Krleža pregolema pojava za hrvatsku kulturu i da će doći razdoblje kada će se Hrvatska htjeti osloboditi Krleže. Mi upravo sudjelujemo u tom procesu. Hrvati vole ponižavati svoje veličine, mi stvaramo velikane da bismo ih ponizili, mi volimo osrednjost. –

Istaknuo je Nemec i nastavio:

– Ja ne branim Krležu, njega ne treba braniti, njega brani njegovo djelo. Ako to ne vidimo, onda je to jako žalosno. –

Predstavljanje je završeno autorovim pozdravom i objašnjenjem svrhe knjige. Zašto ponovo pisati o Krleži?

– U svojoj knjizi pozivam da ostavimo po strani maršale, Brijune, šofere, vilu na Gvozdu, građanski oportunizam kojega ima svaki pisac. Želim da se vratimo Krležinim tekstovima – nakon vraćanja Krležinim tekstovima siguran sam da ćemo morati priznati: Stanite, ljudi, imali smo pjesnika! –

Komentari na članak

Vezani članci

Nobelova nagrada - medalja za mir

Na današnji dan

114 godina najprestižnije svjetske nagrade

573 nagrade, 900 laureata u dobi od 17 do 90 godina. Naravno, riječ je o Nobelovoj nagradi koja se dodjeljuje uvijek na isti datum - 10. prosinac.

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

Ivan Slamnig

Na današnji dan

15. godišnjica smrti poete ludensa hrvatske književnosti

Na današnji je dan, 2001. godine, preminuo poeta ludens hrvatske književnosti, Ivan Slamnig. Svojom je inovativnošću ostavio veliki trag u hrvatskoj književnoj povijesti.

Matica hrvatska

Poziv svim studentima

Učlanite se u Maticu hrvatsku i ostvarite pogodnosti!

Ako se učlanite u Maticu hrvatsku, za 50 kuna članarine dobivate godišnju pretplatu na jednu od Matičinih publikacija – dvotjednik Vijenac (26 brojeva), časopis Hrvatska revija ili Kolo. Ali, to nije sve!

Recenzija

Recenzija uspješnice „Kokoschkina lutka“

Roman koji je nemoguće prepričati otkriva kako ljubav i umjetnost mijenjaju svijet

Romanom „Kokoschkina lutka“, za koji je dobio nagradu Europske unije za književnost 2012., Afonso Cruz progovorio je o odnosu spram Drugoga, umjetnosti kao pokretaču svijeta i ljubavi kao sili koja ga drži na okupu.