Predstavljanje knjige „Glasovi iz tmine”

„Stanite, ljudi, imali smo pjesnika” – zaključak je postideološkog čitanja Krleže

https://www.facebook.com/ljevak.hr/photos/pcb.1592470014170512/1592469050837275/?type=3&theater

– Hrvati vole ponižavati svoje veličine, mi stvaramo velikane da bismo ih ponizili, mi volimo osrednjost. – dovršio je akademik Krešimir Nemec razgovor o svome novom djelu, time opisavši hrvatsko stanje uma i trenutni proces relativizacije umjetnosti.

Knjižnica Bogdana Ogrizovića ugostila je književnike i akademike, ali i publiku željnu dobrog kulturnog razgovora. Sveučilišni profesor i akademik Krešimir Nemec predstavio je svoju novu knjigu Glasovi iz tmine u kojoj progovara o Krleži – njegovom opusu i životu. Nemec se ponajprije osvrće na problem deklariranja Krleže u Hrvatskoj, ali i na ideološku pozadinu koja prati njegov život. Gošće tribine bile su urednica knjige Nives Tomašević te akademkinja Dubravka Oraić Tolić i prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić koje su recenzirale djelo.

Tomašević je istaknula kako Nemec iza sebe ima više od 150 djela, urednik je akademskog časopisa Forum, a nagrađivan je i mnogim državnim nagradama i počastima Akademije. U svojim mnogobrojnim tekstovima obradio je mnoge teme i progovorio o najpoznatijim hrvatskim autorima, među kojima se našao i Krleža koji je tema ove, posljednje objavljene knjige. Knjiga Glasovi iz tmine, koju objavljuje Naklada Ljevak, nudi nov način iščitavanja djela i života Krleže. Oraić Tolić, kao autorova dugogodišnja prijateljica i recenzentica, nije skrivala oduševljenje tekstom i odobravanje napisanog:

– Što je više pisao o popularnoj kulturi, što se više širio globalizam i tržišni kapitalizam, što se više rascvjetavalo medijsko i digitalno doba, to je više vodio brigu o kulturnom i pravom estetskom kanonu. Sad je uronio u najveći opus u hrvatskoj književnosti, ali ujedno i u najviše ideološki  kontaminiran opus. A što je on napravio? On se nije htio svrstati ni u jedan ideološki tabor, nego je uz pomoć nove kulturologije oslobodio Krležu od svake ideologije. –

Rekla je Oraić Tolić o knjizi i nastavila:

– Nemec poziva na postideološko čitanje Krleže. Danas, u doba tržišne, popularne i digitalne kulture, pa i kurikularne reforme, takav nam je estetski kanon potrebniji nego ikada. –

Pri samom spomenu Krleže mnogima se zacrni pred očima – duge rečenice, svaka druga riječ na njemačkom ili latinskom, dijelovi povijesti za koje 90 posto stanovništva nikad nije ni čulo, a niz se samo nastavlja. Dok neki to smatraju dobrim štivom, drugi odbacuju svaku mogućnost da se ikad više susretnu s njim. O problemu nečitljivosti Krležinih djela progovorila je Sablić Tomić:

– Postoje li mladi čitatelji? Možemo li mi studentima prenijeti taj estetski kanon Krleže koji se čita sporo i polako, za koji trebamo znati njemački jezik i trebamo znati neke elementarne povijesne činjenice. Kako potaknuti čitatelje na Krležu? Gdje i kako mi danas Krležu možemo prezentirati? Možemo li ga sažeti u naš Twitter, SMS poruku ili na Facebook? Krležu treba čitati na posve nov način, možda brži način, dinamičniji. Treba ga prikazati za one koji nemaju vremena čitati polako. –

Prokomentirala je Sablić Tomić te se osvrnula na samog autora Nemeca i poruku koju svojim djelom odašilje.

– Nisam još srela tako oštrog kritičara i tako zajedljivog inerpretatora kao što se ovdje pokazao Krešimir Nemec. Dakle ne u negativnom smislu, već pozitivnom. Dakle ta jedna dekanonizacija otvara pitanje bi li u vremenu 21, instant kulturološkog stoljeća, bi li se neki današnji, mlađi režiser uhvatio u koštac i na primjer od Krležinih Glembajevih napravio jednu visokobudžetnu sapunicu ili možda rock operu. Krleža bi se možda mogao i na taj način približiti onima koji nemaju vremena čitati polako. Tako približen vjerojatno bi u drugom čitanju bio čitan polako, konkretno i sigurno bi imao poticaj za razvijanje estetskog kanona. –

Dok su gošće komentirale Krležu u kontekstu njegove književne veličine i neuspješnog profiliranja u današnjici, Nemec je govorio o Krleži kao o istinskom fenomenu kakav je i bio. Autor je istaknuo problem hrvatskog mentaliteta koji odbija važnost i veličinu. Kao najveći problem u neshvaćanju njegova opusa, Nemec vidi hrvatsku kulturu, nespremnu za nekoga kao što je Krleža.

– Krleža je veličina koja opterećuje. Zato izaziva jednu nelagodu u hrvatskoj kulturi. Prevelik je za hrvatsku kulturu. Izaziva shizofreniju. Autor Krležine biografije izjavio je kako je Krleža pregolema pojava za hrvatsku kulturu i da će doći razdoblje kada će se Hrvatska htjeti osloboditi Krleže. Mi upravo sudjelujemo u tom procesu. Hrvati vole ponižavati svoje veličine, mi stvaramo velikane da bismo ih ponizili, mi volimo osrednjost. –

Istaknuo je Nemec i nastavio:

– Ja ne branim Krležu, njega ne treba braniti, njega brani njegovo djelo. Ako to ne vidimo, onda je to jako žalosno. –

Predstavljanje je završeno autorovim pozdravom i objašnjenjem svrhe knjige. Zašto ponovo pisati o Krleži?

– U svojoj knjizi pozivam da ostavimo po strani maršale, Brijune, šofere, vilu na Gvozdu, građanski oportunizam kojega ima svaki pisac. Želim da se vratimo Krležinim tekstovima – nakon vraćanja Krležinim tekstovima siguran sam da ćemo morati priznati: Stanite, ljudi, imali smo pjesnika! –

Komentari na članak

Vezani članci

Lonac

Ulična umjetnost

Lonac osvojio svijet novim muralom ''HeArtbeats''

Lonac iza sebe ima niz radova, a jedan od njih je gigantski mural ''Time Catcher'' koji se nalazi na glavnom pročelju Kulturnog centra Pešćenica, te radovi na Boombarstick festivalu u Vodnjanu.

Knjige1

Preporuka Naklade Ljevak

Svjetski publicistički hitovi za dugu, hladnu zimu koje ćete uživati čitati u toplini svoga doma

Povodom skorog obilježavanja značajne 15. godišnjice uspješnog postojanja Biblioteke Bookmarker Naklada Ljevak pripremila nam je zanimljiv popis nekoliko novih i atraktivnih književnih naslova iz područja publicistike koji bi mnogim knjigoljupcima mogli izmamiti veliki osmijeh na lice.

Slikarije

Tribina u Klubu mladih Split

Kako suvremeno društvo gleda umjetnike, doznajte od neafirmiranih likovnjaka

Ana Marija Brešić, Nikolina Kuzmić, Duje Matetić i Zrinka Ružić mladi su umjetnici koji gostuju na tribini o umjetnosti i kulturi u Klubu mladih Split.

Marko Marulić

Na današnji dan

515. rođendan hrvatske autorske književnosti

U vremenu reformi školske lektire ime Marka Marulića povlači se preko usana kao što već dugo nije. Znate li kojim je djelom priskrbio titulu oca hrvatske književnosti i zašto baš na današnji dan slavimo hrvatsku pisanu riječ?

Stephen King

Poslušajte poznatog spisatelja

Savjeti Stephena Kinga za pisce

„Words create sentences; sentences create paragraphs; sometimes paragraphs quicken and begin to breathe“, Stephen King.