Izložba „Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši“

Pogrebni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništva u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba „Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši“

Više od 160 eksponata svjedoči ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima, nego i o mobilnosti žumberačkog stanovništva. Iako radovi na crkvi sv. Nikole biskupa u Žumberku još nisu u potpunosti završeni, rezultati već sada iznenađuju i oduševljavaju.

U zagrebačkom Arheološkom muzeju u utorak, 21. ožujka, u 12 sati otvara se izložba Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši. Na izložbi će biti predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi na crkvi sv. Nikole biskupa u Žumberku, kao rezultat višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Izložbu će otvoriti Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, uz govore Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak i mons. Juraja Jerneića, kaljskog župnika. Svečano otvorenje bit će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.

Kroz više od 160 eksponata autori Ana Azinović Bebek i Ljubo Gamulin govore priču srednjovjekovne žumberačke crkve sv. Nikole biskupa, građevine s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja te donedavnim središtem župe. Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Iako radovi još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju.

Groblje oko crkve sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništva vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost. Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima, kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice.

Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima, nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađeni su svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi će puta biti predstavljeni javnosti. Ova izložba rezultat je višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama.
 
Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2017. Dodatne informacije potražite na Facebook događaju. Uz izložbu su pripremljeni i bogati popratni događaji, o čemu više možete saznati na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Komentari na članak

Vezani članci

Ne znam što želim

Crteži, ilustracije, stripovi

Nakon angažmana za Reebok Mihaela Erceg postavlja izložbu u Info zoni

– Ovo je moja prva samostalna izložba i drago mi je da se održava u prostoru u kojem sam rasla i razvijala se kao umjetnik. – rekla je Mihaela.

Susret mladih grada Splita u travnju – voditelji susreta

Susret mladih grada Splita s Hrvatskim Nadzemljem

Žena je kruna Božjeg stvaranja, poručili su mladi Splićani

Uigrani domaćini, mladi iz Hrvatskog Nadzemlja ni ovoga puta nisu razočarali prisutne te su pripremili po jedan skeč i film o biblijskim ženama, a svojim su humorom i šaljivim dosjetkama nasmijali cijelu dvoranu.

Goran Radman i Ivo Josipović

Q.Q.

Acin božićni poklon katolicima u Hrvatskoj

Kao osoba srpskih korijena iz denacionalizirane ateističke jugoslavenske obitelji, razumljivo je da ima averziju prema Božiću te bilo kojoj drugoj vjerničkoj svetkovini.Stanković je školski primjer onoga što Željko Kerum naziva „urbani Jugoslaven“, a Nino Raspudić „Jupek“ (Jugoslaven, permisivan, kapitalist).

Maskota

Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016.

Novi satovi odbrojavaju do početka Univerzijade

Službenim pokretanjem satova za odbrojavanje do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb – Rijeka 2016. organizatori ovog najvećeg multi-sportskog događaja u povijesti Hrvatske simbolično su obilježili početak posljednje faze priprema za ovo veliko natjecanje.

Aljoša Rebolj

Izložba u Laubi

Kazalište Tomaža Pandura u objektivu Aljoše Rebolja

Tomaž Pandur bio je jedan od najznačajnijih suvremenih kazališnih redatelja koji je svojim radom i suradnjom s Hrvatskim narodnim kazalištem, Dubrovačkim ljetnim igrama i drugima trajno obilježio i pridonio hrvatskoj kazališnoj sceni.