LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju s redateljem Borisom Bakalom

"Ljudi koji jednom prođu ovu predstavu često ostaju zauvijek vezani za nju i za naš rad"

Multimedijalna umjetnička platforma Bacači Sjenki slavi deset godina svog projekta "Ex-pozicija", osjetilno-performativnog putovanja na koje ćete se otisnuti samo jednom i zauvijek ćete htjeti još. Detalje o projektu otkrio nam je njegov osnivač, voditelj i redatelj Boris Bakal.

Multimedijalna umjetnička platforma Bacači Sjenki slavi deset godina svog projekta "Ex-pozicija", osjetilno-performativnog putovanja na koje ćete se otisnuti samo jednom i zauvijek ćete htjeti još. Detalje o projektu otkrio nam je njegov osnivač, voditelj i redatelj Boris Bakal.

Multimedijalna umjetnička platforma Bacači Sjenki obilježava desetu godišnjicu svog projekta Ex-pozicija, osjetilno-performativnog putovanja na koje ćete se otisnuti samo jednom i zauvijek ćete htjeti još. Kroz putovanje vas, pažljivo osmišljenom naracijom, vodi glumac kojem se prepuštate vidom, njuhom, sluhom, opipom i okusom. Detalje o projektu otkrio nam je njegov osnivač, voditelj i redatelj Boris Bakal.

Ex-pozicija, projekt udruge i umjetničke platforme Bacači Sjenki, bavi se pitanjem ljudske intrapersonalne komunikacije, što je rijetkost u kazališnim predstavama, barem u Hrvatskoj. Koji je pritom cilj rada Vaše platforme, ali i predstave Ex-pozicija? Što Vas je potaknulo da ovako nešto pokrenete?

Bacači Sjenki postoje već 15 godina i sustavno se kroz kazališne izvedbe bave pitanjima komunikacije i odgovornosti te javnim i dijeljenim prostorima, bave se interdisciplinarnim obrazovanjem djece, mladih i odraslih te zagovaranjem suvremene kritičke misli i stvaralaštva kroz prezentacije širom Hrvatske i svijeta, često kroz interdisciplinarne inicijative i projekte uglavnom u suradnji s više institucionalnih i izvaninstitucionalnih ustanova i organizacija i u partnerstvu s lokalnim samoupravama. Zagovaranje se provodi također kroz radionice, simpozije, okrugle stolove, tematske izložbe i tribine, a dodatno se još naglašava publikacijama, filmskim i intermedijalnim uradcima te aktivnom ulogom u zajedničkom promišljanju transparentnih i dostupnih kulturnih resursa i politika. Naš je rad odraz i izraz skupnog promišljanja, ali i uvjerenja da zajedničkim radom možemo ovom društvu i široj društvenoj zajednici dati kvalitetne i pozitivne razloge za razvoj i održanje. Ex-pozicija dio je toga i kao izvedbeno kazališno djelo ima tu snagu da direktno i izravno o svemu tome govori i da to zastupa.

Prostor je jedan od resursa, jedan od primarnih resursa, koji su nam dani na uvid i iskustvo. Osvajanje prostora politička je gesta i političko pitanje, kao i njegova razmjena, dijeljenje i korištenje. Čovjek jest prostorno biće i samim svojim postojanjem “osvaja” prostor i “ugrožava” sve druge “prostorne” jedinke i zajednice. Naša namjera uvijek je bila podsjećati, propitkivati i ukazivati na mogućnosti odnosa prema prostoru, naravno, iz pozicije čovjeka. ističe redatelj Boris Bakal.

Koje su poveznice između tematike Kafkinog Procesa i predstave Ex-pozicija?

Predstava Ex-pozicija dio je interdisciplinarne kazališne trilogije Proces_grad koja je nastajala od 2003. do 2008. godine, a koja je cijela inspirirana Kafkinim romanom Proces. Preciznije, svaki se dio trilogije bavio jednim dijelom ili aspektom tog romana, svim njegovim političkim i ljudskim pitanjima i bitkama koje pokreće. Tako Ex-pozicija uzima za svoj poticaj čuvenu Kafkinu filozofsku parabolu Legenda o Zakonu o kojoj su filozofi i mislioci poput Adorna, Agambena, Freuda, Waltera Benjamina, Deleuzea, Guattaria i Derride, pisali traktate, a koja se u svojoj biti bavi ispravnošću životnog puta, puta prepunog odluka, posljedicama tih odluka i odnosa spram odgovornosti. To je osnovna poveznica Ex-pozicije i Procesa – podsjećanje su-učesnika u izvedbenom procesu na njegovu moguću odgovornost u društvu, vlastitom okruženju i životu.

Ex-pozicija, FOTO: Bacači Sjenki
 
Na koji se način predstava izvodi, što ju čini posebnom? Treba li se izvoditi u određenom prostoru?

Ova je predstava individualno putovanje rizomatskim labirintom dramaturgije koju smo osmislili. Već samim tim je kao produkt bila izuzetak u tadašnjoj kazališnoj produkciji Hrvatske, regije i Europe. Kao individualno putovanje koje koristi razne i različite osjetilne poticaje također se nije uklapala u tradicionalni kazališni ili širi izvedbeni obrazac kod nas, a vrsnošću svoje izvedbe, inzistiranjem na katarzi i promišljanju bitnih pitanja naše i svjetske svakodnevice, bila je izuzetno dobro prepoznata i prihvaćena, čemu svjedoče brojne nagrade, knjige i natpisi posvećeni njoj, kao i domaća i međunarodna priznanja.

Kakve su dosadašnje reakcije ljudi za vrijeme trajanja predstave i nakon nje?

Ljudi koji jednom prođu ovu predstavu često ostaju zauvijek vezani za nju i za naš rad. Mnogi su se na razne načine kasnije uključivali u naše projekte, inicijative i edukacije. Budući da su mogućnosti iskustva predstave mnogostruka, publika se često vraća izvedbi i iskustvu koje želi ponoviti, iskusiti na novi način, drugačije djelovati u njezinim pojedinim dijelovima i dijeliti s nama svoje misli, spoznaje i otkrića. Takve su bile reakcije u Hrvatskoj (Pula, Bjelovar, Križevci, Split, Zagreb), ali i u raznim gradovima Europe i svijeta, na Cipru, u Italiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Armeniji, Republici Češkoj i Njemačkoj. Često nam nakon odigrane predstave u nekoj zemlji ili gradu mjesecima stižu reakcije i prepričavanja publike i svjedoka te interakcije s lokalnom sredinom, njihovom poviješću i svakodnevnicom, ukratko, važnim elementima njihovog prisustva i izloženosti, jer se za svaki grad posebno pripremamo, istražujemo povijest i dinamiku prostora i sredine i od toga radimo nove priče ili novu cjelinu.

Spomenuli ste da je ovo možda posljednji put da će gledatelji imati priliku doživjeti Ex-poziciju u Hrvatskoj; koji je razlog tomu? Kakva je budućnost Vaše platforme ovdje?

Razlozi tomu da je ovo najvjerojatnije posljednje igranje Ex-pozicije u Hrvatskoj višestruki su: kao prvo, predstava je igrana gotovo u svim sredinama gdje je to bilo ekonomski isplativo, zatim, generalno ne postoji kulturna politika koja bi podržala reprizno djelovanje izvaninstitucionalnog kazališta u Hrvatskoj jer i Ministarstvo kulture i Grad Zagreb stimuliraju i sufinanciraju gotovo isključivo nove naslove; potom, ako i postoji sufinanciranje izvedbene i kazališne djelatnosti kao repertoara ono je isključivo usmjereno prema institucijama, a rijetko ili nikada prema nezavisnim kazališnim i umjetničkim skupinama. Mi smo često izvodili Ex-poziciju kao poklon građanima Zagreba jer smo si, u pojedinim trenutcima, to mogli dozvoliti. Sada, s novom vlašću koja inzistira na ideološkim i ekonomskim podjelama, koja se trudi sustavno uništiti sve što čini civilno aktivno društvo u Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina i koja uništava sve što je hrvatska suvremena kultura i stvaralaštvo uspjelo napraviti i čime se uspjela istaknuti na svjetskom tržištu, mislim da ovako složene kazališne izvedbe nemaju šanse, bez obzira na potrebu i potražnju društva za takvim sadržajima. Naša nova predstava Bitka na Neretvi mogući je odgovor na takvu vlast i takvo nepostojanje ozbiljne, sustavne i profesionalne kulturne politike u Hrvatskoj.

Doživite Ex-poziciju 23. i 24. travnja u Osnovnoj školi Dr. Ivan Merz na adresi Franje Račkoga 4. Vrata su otvorena od 12:00 sati i priči se možete pridružiti svakih 30 minuta sve do 18:00 sati. Karte se mogu kupiti na ulazu. Cijena je ulaznice 90,00 kuna, a za studente 45,00 kuna. Detalje pronađite na Facebook događaju

 

FOTO: BACAČI SJENKI