Premijera drame "Žena"

Kosor nakon 82 godine ponovno na repertoaru zagrebačkog HNK

premijera drame "Žena"

U pripremi je nova dramska predstava "Žena" nastala prema dramskim tekstovima Josipa Kosora, a u režiji Paola Magellija. Premijerno će biti izvedena u petak 4. ožujka 2016. u 19,30 sati. Reprizne izvedbe slijede 5., 16. i 21. ožujka.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu priprema novu predstavu. Riječ je o drami Žena nastaloj prema dramskim tekstovima Žena i U Café du Dôme Josipa Kosora, u režiji Paola Magellija. Na ovaj način HNK domaćoj publici želi približiti i ukazati na opus i značaj jednog od najistaknutijih  domaćih dramskih ekspresionista. Posljednje Kosorovo djelo uprizoreno u Hrvatskome narodnom kazalištu bio je Požar strasti 1934. godine, u režiji Branka Gavelle. Čak 82 godine kasnije, Paolo Magelli će ponovno otkriti kazališni potencijal istinskoga ekspresionizma i upoznati nove generacije s ovim zaboravljenim, i široj publici, relativno nepoznatim piscem.

Drama Žena premijerno će biti izvedena u petak 4. ožujka 2016. u 19,30 sati. Reprizne izvedbe slijede 5., 16. i 21. ožujka. U predstavi glume: Livio Badurina, Lana Barić, Nikša Kušelj, Milan Pleština, Goran Grgić, Zijad Gračić, Dora Lipovčan, Ivan Colarić, Petra Svrtan, Iva Mihalić, Jelena Perčin, Ana Begić i Silvijo Mumelaš.

Uz Milana Begovića i Ivu Vojnovića, Kosor je najprevođeniji i najizvođeniji hrvatski dramatičar u inozemstvu u prvoj polovici prošloga stoljeća, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za književnost. Već je Požarom strasti privukao pozornost intelektualaca europskoga kruga. U svojim lutanjima susretao je i prijateljevao s velikim umjetnicima svojega doba poput Ivana Meštrovića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Maksima Gorkoga ili Konstanina Stanislavskoga. Svojim dramama, vođen naturalističkim impulsima, izlazi iz realističkih okvira, portretirajući unutrašnjost situacija i likova kojima upravljaju podsvijest, nagoni i strasti, birajući psihološku i socijalnu tematiku, buntovno i bunovno istražujući krajnosti ljudskih emocija i postupaka. Strasno je i neobično zagovarao ljubav, moral i ljudske čistoće u svijetu koje je napustilo i izgubilo Čovjeka.

Drama Žena govori o prelijepoj Limunki koju muž gubi na kartama kako bi pripala drugome koji je spreman sve svoje bogatstvo dati za nju. Limunka je očajna i sve proklinje, ali tu je, između tisuća muškaraca koji lude za njom, i Idan, njezina ljubav iz mladosti koju nikad nije preboljela. Koncentracija radnje u sukobu je dvije strasti, čulne i spiritualne, tipična ekspresionistička polarizacija između zemaljskog i kozmičkog, sukob materijalnog i duhovnog, konkretnog i apstraktnog.Cilj je upozoriti na usvajanje nužne potrage za izgubljenim ljudskim rajem ljubavi i sreće. Odlučnost Limunke da se odupre uvriježenoj volji i običajima sredine, važan je element društvene kritike, veličanje ideala ženstva i istinske ljubavi, što je čest motiv i u drugim Kosorovim dramama.

Radnja drame U Café du Dôme odvija se u razdoblju između dvaju ratova u čuvenoj pariškoj kavani u kojoj boemi zdvajaju nad lošim vremenima, a bogati Amerikanac razbacuje se novcem. Za to vrijeme boemi mu ukradu novčanik, a dama pristaje na njegovu bračnu ponudu kako bi vratila čast Francuskoj i pariškim umjetnicima. Drama upozorava publiku da kompromisi vladaju svijetom, a umjetnost i kultura postaju zavisni od centara novčane i ideološke moći kojima se moraju dodvoravati kako ne bi nestali. Kosor daje konkretnu kritiku društvenog stanja, predatorskog kapitalizma, ali bez namjere rješenja, zanima ga utjecaj političkog realizma na širu duhovnu dimenziju društvenih odnosa

Paolo Magelli rođen je u talijanskome gradu Pratu, ali od 1974. uspješno djeluje i na hrvatskim pozornicama. Tijekom svoje bogate umjetničke karijere surađivao je s mnogim velikim umjetnicima poput Pine Bausch ili Giorgia Strehlera, a njegove predstave obišle su većinu svjetskih pozornica. Posljednjih godina zaposlen je kao intendant u Teatro Metastasio Stabile della Toscana u Pratu.

Dramaturginja je Željka Udovčić Pleština, skladatelj Arturo Annecchino, scenografi su Numen i Ivana Jonke, kostimograf Leo Kulaš, oblikovatelji svjetla Paolo Magelli i Sven Jonke, asistenti redatelja su Lovro Krsnik i Žad P. Novak.

Komentari na članak

Vezani članci

Ben Affleck

Recenzija filma

„Zakon noći“ okrutna je igra u vrijeme prohibicije

Film „Zakon noći“ priča je o okrutnom svijetu mafije, ispričana na način koji opravdano ostavlja bez daha. Svijet krijumčarenja ruma u doba prohibicije nudi život sa svim svojim pogodnostima, ali i nedostacima. Na pitanje koje redatelj postavlja teško je odgovoriti. Isplati li se riskirati sve za nekoliko pogodnosti?

Paramount

Filmovi na YouTubeu

Pogledajte besplatne filmove na YouTubeu!

Filmski studio Paramount Pictures na YouTubeu je objavio preko 100 filmova koje sada možete besplatno gledati!

Chaillot, Pariz

Teatar K.

Psi lutalice neće biti gladni nakon studentske predstave na Savi

Kazališna sekcija zagrebačkih studenata komparativne književnosti priprema premijeru predstave "Chaillot, Pariz". Prikazat će priču o zlikovcima i konačnom trijumfu ljubavi.

Fantastična Papandopulova opera u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse

Projekt četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

Fantastična Papandopulova opera u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse

Novootvorena Kocenrtna Dvorana Blagoja Berse mjesto je koje će ugostiti zagrebačku publiku na dvjema izvedbama fantastične opere „Madame Buffault”. Za projekt je zaslužno više od dvjesto studenata s četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

Samuel Beckett

Na današnji dan

Pesimizam i težnja za opsesivnom kontrolom u stvaralaštvu osebujnog Samuela Becketta

Unatoč pomalo teškom karakteru i želji za kontrolom, Beckett se pomnijem čitatelju otkriva kao duboko emotivan autor.