Što se sve može naći na popularnom buvljaku?

Književnost s Hrelića

Knjige s Hrelića 2

Posjetili smo zagrebački buvljak u potrazi za dobrim knjigama.

— Znate li tko je ovaj lik? — upitala sam starijeg gospodina koji je pomalo nervozno ispijao kavu, te s poda podigla biografiju Stevea Jobsa čiju je naslovnicu činila njegova fotografija. Prodavač je zapalio cigaretu i odlučio me uvjeriti da kupim knjigu.

— Ne znam, srećo, al' viđ'o sam ga na televiziji. Knjiga je 30 kuna, al' ako ćeš kupiti, onda 15.

Kazaljka na satu približavala se 12 sati, a Hrelić je i dalje vrvio ljudima. Iako posjetioci popularnog zagrebačkog buvljaka preferiraju dolazak u ranim jutarnjim satima kad je ponuda robe najraznovrsnija, opće je poznata stvar da su cijene najniže nešto kasnije, kad se prodavači žele riješiti robe. Zbog toga su i skloniji cjenkanju, pa tako vrijednost robe zna drastično pasti. Međutim kako mi cjenkanje nije jača strana, nastavila sam neobavezan razgovor s prodavačem kako bi on sam, bez mog nagovaranja, pristao na dodatno spuštanje cijene.

— Ma to je glumac neki — odgovorih mu nadajući se da čovjek stvarno ne zna tko je Steve Jobs.

 Mora da je Oscara dobio kad su knjigu o njemu napisali! — kaže on samouvjereno.

— Nisam ove godine pratila dodjelu Oscara, ali mislim da ga nikad nije dobio. Ma loš je glumac, nisu mu filmovi kvalitetni.

 Kad je tako loš, onda eto za 10 kuna — prodavač je kapitulirao.

Bilo je to jedno jako pozitivno iskustvo s Hrelića, iako popraćeno osjećajem krivnje zbog male laži. Biografija Stevea Jobsa, koja se inače prodaje po cijeni od 159 kuna, tako je spala na vrijednost velike kave s mlijekom. Onima koji često posjećuju nedjeljni buvljak ovakve situacije nisu neobičajene.

Pisana riječ na Hreliću pojavljuje se u brojnim oblicima, od poznatih i cijenjenih djela svjetske književnosti do stručne literature, kuharica i starih magazina. Prodavači objašnjavaju da se radi o knjigama i ostalim tiskovinama koje im ne trebaju, pa u skladu s tim smatraju da je korisnije prodati ih nego ih ostaviti da trule u starim kutijama na tavanu ili u špajzi. Ono što je zanimljivo jest činjenica da sami prodavači ne poznaju vrijednost knjige, pa je njezina cijena često proporcionalna broju stranica.

Knjige s Hrelića
 
Foto: Studentski.hr
 

— Cijenu knjige određujem po njenoj očuvanosti, kvaliteti uveza i debljini — otkrila mi je simpatična prodavačica. žena nije bila svjesna da Camusov esej Ljeto u francuskom izdanju, kojeg je smjestila odmah do rabljenih kroksica susjedne prodavačice, vrijedi više od 15 kuna.

Hrelić je mjesto gdje možete naći izdanje Balade Petrice Kerempuha iz 1936. godine kako stoji odmah uz prošlotjedni broj magazina Story. Na običnom komadu tkanine bačene na prašnjavo jakuševačko tlo mogu se pronaći vrijedna djela svjetski poznatih književnika, tik uz hrpu retro košulja i nepotpuni set korištenog pribora za jelo. Ljubiteljima književnosti takav prizor mogao bi biti neugodan, no to je dio šarma popularnog buvljaka.

Cijene su knjiga raznolike, međutim u odnosu na knjižare i više nego povoljne. Svjetski bestseller 50 nijansi sive na Hreliću se prodaje za 20 kuna, dok prvih 5 nastavaka Harryja Pottera možete nabaviti za smiješnih 100 kuna. Od starijih primjeraka mogu se naći djela Kerouaca, Tolstoja, Nitzchea, Goethea i brojnih drugih, a njihove cijene rijetko kad prelaze 35 kuna.

Osim književnih djela, među starim pločama, posteljinama, dijelovima za traktore te orginal Versace prsluka za 6 kuna, na Hreliću možete nabaviti i literaturu potrebnu za studiranje. Cijena medicinskih priručnika kreće se oko 50 kuna, a popularnog Bronsteina, jednog od autora matematičkog priručnika poznatog fizičarima i matematičarima, prodavač je bio spreman prodati za 20 kuna. Isti priručnik u knjižari možete nabaviti za 400 kuna.

— Otac mi je studirao matematiku, i priručnik sam našao u njegovoj staroj kući — rekao je stariji gospodin. — Znam da je prava cijena puno veća, prije 2 sata sam ga prodavao za 50 kuna, ali pošto se nije našao kupac, morao sam spustiti cijenu — dodao je na kraju.

Poznato je da je čitalačka kultura u Hrvata spala na niske grane, a nepristupačne cijene knjiga zasigurno joj ne idu u korist. Međutim sve dok postoje knjižnice (i Hrelić!), visoke cijene u knjižarama nisu dovoljno dobar razlog za nečitanje. Među knjiškim moljcima ima onih koji se ponekad vole počastiti novom knjigom kojom će popuniti svoju biblioteku, i upravo za njih Hrelić predstavlja savršenu destinaciju. Na kraju, poslužila bih se riječima čovjeka koji mi je prodao 3 broja National Geographica za 10 kuna:

— Imamo mi tu svega, samo se treba dić' ranije i dogegat se do ovamo!

Komentari na članak

Vezani članci

Nabokov

Na današnji dan

Umro autor fatalne nimfice Lolite

Na današnji je dan umro jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih književnika dvadesetog stoljeća, Vladimir Nabokov, autor romana Lolita.

Okušajte se u artikulaciji kritičkog iskaza

Radionica Književne udruge Ludens

Okušajte se u artikulaciji kritičkog iskaza

Otvoren je natječaj za sve koji se žele okušati u pisanju kritike. Prijaviti se možete do 10. travnja.

Kip na bostonskom trgu

Na današnji dan

Rođen otac moderne detektivske priče, autor "Crnog mačka" i "Gavrana"

Na današnji dan, 1809. u Bostonu je rođen pisac, pjesnik i književni kritičar Edgar Allan Poe. U dobi od dvije godine ostao je siroče te je brigu o njemu preuzeo bogati trgovac John Allan. Ali, očuhovo bogatstvo nije ga učinilo poznatim.

Sergej Jesenjin

Na današnji dan

Rođen Sergej Jesenjin, pjesnik čiji burni život nema premca u svjetskoj književnosti

Jedan od najvećih pjesnika svih vremena rođen je na današnji datum 1895. godine. „Posljednji pjesnik sela" koji je odisao jednostavnošću, čovjek je čiji su stihovi čitani u svemiru, koji se tri puta ženio i na koncu tragično završio svoj burni život.

Edgar Allan Poe

Na današnji dan

Naglo i misteriozno završila životna priča E. A. Poea

Kako to obično biva, tek nakon njegove smrti porasla mu je reputacija te se javljaju mnogi pisci s riječima hvale. Ističu ga kao uzora, jezičnog majstora, „besprijekornog” pisca te „najoriginalnijega genija kojega je Amerika proizvela”.