Etnolog Aleksej Gotthardi Pavlovsky održao predavanje na temu turbofolka

IZVJEŠTAJ: U Zadru održano predavanje „Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj”

Naslovnica knjige

Iako se smatra da je turbofolk relativno novi fenomen, njegova prisutnost u Hrvatskoj dulja je od pet desetljeća. Tajna njegovog uspjeha je prilagodljivost trenutnim glazbenim stilovima.

U multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u četvrtak 16. travnja, Aleksej Gotthardi Pavlovsky ,doktor etnologije i kulturne antropologije, održao je predavanje naziva Narodnjaci i turbofolk u Zadru”, što je uostalom i naziv njegove nove knjige koju je pritom promovirao.

Iako je turbofolk u Hrvatskoj doživio svojevrsni procvat zadnjih 20 godina, Gotthardi Pavlovsky je dokazao da ta glazba u Hrvatskoj ima tradiciju dugu preko 50 godina. Iako je samo četvero sudionika iz publike na Gotthardi Pavlovskyevo pitanje odgovorilo slušaju li narodnjake, interes publike za ovu temu bio je očit.

Autor je predavanje vodio entuzijastično te je uz česte glazbene podloge turbofolk pjesama karakterističnih za određeno razdoblje i sam podizao ruke u veselom tonu.

Počeci turbofolk glazbe dokumentirano sežu od 1926. godine, kada je u Srbiji postojala glazba na tragu tradicije, ali uz gotovo besmislene, dvosmislene (seksualne) priče i konotacije. Dotad je u Hrvatskoj organizacija Seljačka sloga, odnosno kulturna organizacije Hrvatske seljačke stranke, očuvala hrvatske narodne pjesme, popijevke.

No, ta je glazba nestala prije 50-ak godina, kada ju je počela zamijenjivati romska, makedonska, srijemska glazba, koju sa sobom donose vojnici iz područja istoka Jugoslavije. Nakon uvođenja socijalizma, odnosno komunizma, nakon Drugog svjetskog rata seljaci su protjerivani sa zemlje u duhu industrijalizacije zemlje te za jednog takvog hibridnog čovjeka, stvara se i hibridna glazba, koju su slušali i dezorijentirani seljaci sa sela. U Hrvatskoj takva glazba postaje popularna od 1960-ih, što nas navodi na zaključak da to nije noviji fenomen.

Dakle, cajke u Hrvatskoj imaju tradiciju dužu od 50 godina, iako se slušala uglavnom na selima i na gradskim periferijama. U isto to vrijeme, dakle 1960-ih, dolazi do promjene u glazbi. Narodnjaci uzimaju elemente popularne glazbe tog vremena te upravo taj faktor uzrokuje njihovu današnju uspješnost. Narodna glazba prilagođava se novim stilovima kroz vrijeme te je tradicijska forma podložna promjenama.

Čak i struja putem električne i bas gitare, sintisajzere 1970-ih, također ulazi u tu glazbu, te se i zabavnjaci tad okreću narodnjacima. Pjesma „Čežnja” Hanke Paldum spoj je narodnjaka i zabavne glazbe uz sudjelovanje Milića Vukašinovića. Mogućnost brze zarade bez preduvjeta prevelikog talenta privuklo je brojne nove izvođače. Halid Bešlić je u turbofolk uvodio i orijentalne elemente u pjesmi „Neću više dijamante”. Dakle, tada dolazi do izrazitih utjecaja turskih ili čak arapskih motiva u pjesmama, štoviše preuzimaju se gotove pjesme te se prepjevavaju  od strane glazbenih autora poput Sinana Sakića ili Dragane Mirković.

Otprilike od 1982. godine dolazi do bunta, revolucije gdje je Lepa Brena predstavljala određen spoj Istoka i Zapada kroz nešto što bi se nazivalo disco folk. Takva glazba Lepe Brene s početka i sredine 1980-ih stilski podsjeća na Huljićeve početke s Magazinom. Interesantno je da takav spoj Istoka i zapada nije bio karakterističan samo za područje bivše Jugoslavije. U Engleskoj je 1980-ih među pakistanskim iseljenicima u Engleskoj popularna bila banghra, tip glazbe u kojoj su se sintetizirali orijentalni ritmovi i tada suvremena elektronska zapadnjačka glazba.

Ono što su i neki posjetitelji predavanja primjetili jest kako turbofolk glazba djeluje na emocije, te je Gotthardi Pavlovsky spomenuo kako je uslijed pobuđivanja nižih strasti, turbofolk glazba svojevrsni ventil za otpuštanje stresa, te često dolazi do razbijanja čaša, a u nekim ugostiteljskom objektu gdje se takva glazba pušta postoji „ćošak za čaše” namijenjen upravo razbijanju čaša.

Turbofolk glazba nastavila se prilagođavati suvremenim glazbenim trendovima te na tragu uspjeha grupe ET u Hrvatskoj, u Srbiji su se pojavili glazbenici poput Ivana Gavrilovića „200 na sat, koji je u turbofolk ukomponirao europsku dance glazbu u svojevrsni techno turbo folk. Rambo Amadeus je svijet upoznao s ironičnim terminom turbofolk koji je uspio zaživjeti iako su se mnogi glazbenici, poput Lepe Brene, ograđivali od tog pojma.

Sami Srbi su s dozom sarkazma u glasu spominjali kako ; „Od sve glazbe samo turbofolk dajemo svijetu”. Od 1998. godine i kod hrvatskih autora primjećuje se ritmička metrika svojevrsna turbofolku, poput Severinine pjesme „Rastajem se od života” dok je „Moja štikla” otvorenije naginje turbofolku.

Jedna zanimljivost koju je autor priredio za kraj je konstatacija kako su i ThompsonoveČavoglave” po svojoj strukturi narodnjak, te da Šerif Konjević ima jednu pjesmu koja neodoljivo podsjeća na „Čavoglave”. Autor smatra da je Thompson na taj način Srbiji (odakle potječe turbofolk) odlučio vratiti „njihovim vlastitim oružjem.

Jedina manja zamjerka koja se može pronaći kod predavanja Gotthardi Pavlovskog odnosi se na to što je temi pristupio isključivo s etnološkog i kulturalnog stajališta, što je i razumljivo s obzirom na njegovu profesiju. No, možda je ipak nedostajala jedna dublja analiza tog fenomena, osobito psihološka analiza pojedinaca, odnosno skupina gdje takva glazba uživa visok status. No to je možda tema za neko drugo predavanje.

Komentari na članak

Vezani članci

Erasmus+

Info centar za mlade Zadar

Predstavljanje programa Erasmus+ i europskih mogućnosti za mlade u Zadru

U sklopu obilježavanja Europskog tjedna mladih, Info centar za mlade Zadar sa suradnicima organizira predstavljanje Erasmus+ programa i europskih mogućnosti za mlade.

travelling

Predavanja Dijane Habjan

Otkrijte kako putovati uz minimalne troškove

Ako vas zanima kako možete ovo ljeto isplanirati svoje putovanje, otiđite na predavanje u Knjižnicu Dugave po nekoliko savjeta.

Java Script School

IT radionice

Prijavom na besplatni Axilis JavaScript School naučite programirati web aplikacije

Prošli Axilis JavaScript School nije samo iznjedrio konkurentnije studente, već je dvoje polaznika koji su se istaknuli svojom spremnošću na rad i brzim učenjem dobilo priliku zaposliti se u Axilisu.

Udruga CINAZ vas poziva na igru i usavršavanje engleskog

Klub mladih KLOOZ

Udruga CINAZ poziva vas na igru i usavršavanje engleskog

Ponovno se organizira "Večer društvenih igara" u Providurovoj palači 29. lipnja. Dan kasnije na rasporedu je "Jezični kafe".

 „Zaigraj za ljubav“ s Hrvatskim Nadzemljem

„Zaigraj za ljubav“ s Hrvatskim Nadzemljem

Na valentinovskom susretu Hrvatsko Nadzemlje igrama i smijehom zagrijalo usamljena srca mladih

Susret je bio ispunjen raznoraznim igrama u duhu Valentinova i začinjenim, naravno, neizbježnim i Nadzemlju svojstvenim humorom.