Industrijski giganti svjedoče o dramatičnim epizodama nacionalne i svjetske povijesti

Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. – 1952. naziv je izložbe koja se otvara 22. prosinca 2016. godine u Muzeju grada Zagreba. Studijska izložba Vrijeme giganata središnja je aktivnost treće etape projekta Muzeja grada Zagreba – Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Problemski i kronološki nadovezuje se na prethodne izložbe: Modernizacija na periferiji Carstva: 1862. – 1918. i Industrijski centar države: 1918. – 1945.

Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa. Pored problema manjkave provedbe sustava zaštite te nedostatka planova prenamjene i investicija, naslijeđe iz socijalističkog perioda suočava se i s ambivalentnim emocijama prisutnim u postsocijalističkim društvima. Odbojnost i nelagoda motivirani političkim razlozima (poveznice s periodom komunizma, sovjetskom dominacijom ili kompleksnim problemima jugoslavenske federacije) pritom susreću svojevrsnu nostalgiju.

Izložba je vremenski usmjerena na vrijeme provedbe Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede u Jugoslaviji između 1947. i 1952. Izgradnja državnih poduzeća teške industrije i elektroindustrije (giganata) tada je predstavljala ideološku bazu privrednog i društvenog razvoja.

Vrijeme giganata – Sklop tvornice Rade Končar, Zagreb, 1954., FOTO: MGZ

Četiri industrijska sklopa u Zagrebu – Jedinstvo, Rade Končar, Prvomajska i Tvornica parnih kotlova – poslužila su kao studije slučaja za propitivanje utjecaja politike na proces industrijalizacije. Industrijski sklopovi promatrani su kao dokumenti vremena na kojima se odražavaju presudne i često dramatične epizode nacionalne i svjetske povijesti.

Traganja za socijalističkim izrazom u arhitekturi sudarala su se sa zahtjevima za brzom i ekonomičnom gradnjom, a realizacija projekata bila je opterećena tehničkim ograničenjima. Manjak strojeva, opreme, alata i kvalificiranih radnika na gradilištima, loša koordinacija raspodjele građevinskog materijala te učestale izmjene projektnih planova prisiljavali su arhitekte i građevinske inženjere na improvizacije i inovacije. Danas ih je moguće čitati kao specifičnosti industrijske arhitekture druge polovine 1940-ih i početka 1950-ih godina.

Vrijeme giganata – Detalj iz proizvodnje radioprijemnika Radioindustrije Zagreb (RIZ), Zagreb, 1954., FOTO: MGZ

Unatoč problemima, tijekom prve petoljetke u Zagrebu je položen temelj industrijskim sklopovima koji su u nadolazećim desetljećima prerastali u nositelje razvitka lokalne zajednice, republičke i savezne privrede. Veća autonomija odlučivanja u privrednim poduzećima od početka 1950-ih godina rezultirala je porastom kvalitete i diversifikacijom proizvodnje te boljim odgovorom na potrebe tržišta. Relativna liberalizacija i otklon od politike visokih investicija države u izgradnju teške industrije ubrzali su gospodarski rast i potpomogli stvaranje potrošačkog društva potkraj 1950-ih godina. Industrijski giganti postali su ujedno važnim čimbenikom ekonomske i političke snage Zagreba u socijalističkoj Jugoslaviji.

Izložbu je moguće razgledati do 26. veljače 2017. godine Dodatne informacije pronađite na Facebook događaju.