Muzej grada Zagreba

Industrijski giganti svjedoče o dramatičnim epizodama nacionalne i svjetske povijesti

Vrijeme giganata

U Muzeju grada Zagreba otvara se nova izložba „Vrijeme giganata“. Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa glavnoga grada.

Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. – 1952. naziv je izložbe koja se otvara 22. prosinca 2016. godine u Muzeju grada Zagreba. Studijska izložba Vrijeme giganata središnja je aktivnost treće etape projekta Muzeja grada Zagreba – Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Problemski i kronološki nadovezuje se na prethodne izložbe: Modernizacija na periferiji Carstva: 1862. – 1918. i Industrijski centar države: 1918. – 1945.

Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa. Pored problema manjkave provedbe sustava zaštite te nedostatka planova prenamjene i investicija, naslijeđe iz socijalističkog perioda suočava se i s ambivalentnim emocijama prisutnim u postsocijalističkim društvima. Odbojnost i nelagoda motivirani političkim razlozima (poveznice s periodom komunizma, sovjetskom dominacijom ili kompleksnim problemima jugoslavenske federacije) pritom susreću svojevrsnu nostalgiju.

Izložba je vremenski usmjerena na vrijeme provedbe Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede u Jugoslaviji između 1947. i 1952. Izgradnja državnih poduzeća teške industrije i elektroindustrije (giganata) tada je predstavljala ideološku bazu privrednog i društvenog razvoja.

Vrijeme giganata – Sklop tvornice Rade Končar, Zagreb, 1954., FOTO: MGZ

Četiri industrijska sklopa u Zagrebu – Jedinstvo, Rade Končar, Prvomajska i Tvornica parnih kotlova – poslužila su kao studije slučaja za propitivanje utjecaja politike na proces industrijalizacije. Industrijski sklopovi promatrani su kao dokumenti vremena na kojima se odražavaju presudne i često dramatične epizode nacionalne i svjetske povijesti.

Traganja za socijalističkim izrazom u arhitekturi sudarala su se sa zahtjevima za brzom i ekonomičnom gradnjom, a realizacija projekata bila je opterećena tehničkim ograničenjima. Manjak strojeva, opreme, alata i kvalificiranih radnika na gradilištima, loša koordinacija raspodjele građevinskog materijala te učestale izmjene projektnih planova prisiljavali su arhitekte i građevinske inženjere na improvizacije i inovacije. Danas ih je moguće čitati kao specifičnosti industrijske arhitekture druge polovine 1940-ih i početka 1950-ih godina.

Vrijeme giganata – Detalj iz proizvodnje radioprijemnika Radioindustrije Zagreb (RIZ), Zagreb, 1954., FOTO: MGZ

Unatoč problemima, tijekom prve petoljetke u Zagrebu je položen temelj industrijskim sklopovima koji su u nadolazećim desetljećima prerastali u nositelje razvitka lokalne zajednice, republičke i savezne privrede. Veća autonomija odlučivanja u privrednim poduzećima od početka 1950-ih godina rezultirala je porastom kvalitete i diversifikacijom proizvodnje te boljim odgovorom na potrebe tržišta. Relativna liberalizacija i otklon od politike visokih investicija države u izgradnju teške industrije ubrzali su gospodarski rast i potpomogli stvaranje potrošačkog društva potkraj 1950-ih godina. Industrijski giganti postali su ujedno važnim čimbenikom ekonomske i političke snage Zagreba u socijalističkoj Jugoslaviji.

Izložbu je moguće razgledati do 26. veljače 2017. godine Dodatne informacije pronađite na Facebook događaju.

Komentari na članak

Vezani članci

Obračun kod O. K. Corrala

Na današnji dan

Krvavi obračun kod O. K. Corrala

Jedan od najslavnijih događaja u povijesti američkog Divljeg zapada dogodio se 1881. godine u Arizoni.

Ubojstvo sultana Ahmeta Ümita

Recenzija romana Ahmeta Ümita

„Ubojstvo sultana“ književna je poslastica za sve ljubitelje povijesti i Dostojevskog

Poniranje u psihu potencijalnog ubojice te sva ljepota i opasnosti povijesnog istraživanja razlozi su zbog kojih će u „Ubojstvu sultana“ Ahmeta Ümita podjednako uživati povjesničari, psiholozi i obožavatelji kriminalističkih romana.

BDSM

BDSM kao tabu tema i njegova popularnost u svijetu

50 nijansi poremećenosti?

Otkad svijetom hara fenomen zvan „50 nijansi sive“, mnogo ljudi se zapitalo što je to BDSM i kakvi ljudi zapravo prakticiraju takvu vrstu seksa? Jedno nizozemsko istraživanje dalo je odgovore.

Studenti doniraju krv

Udruga studenata grada Splita poziva

Veliko studentsko darivanje krvi

Budi faca i sudjeluj i ti!

Zgrada

Na današnji dan

140. obljetnica prirodoslovlja na Sveučilištu u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet obilježava 140 godina organizirane nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu.