Recenzija romana „Sisi – mlada carica“

Allison Pataki protkala je biserjem i suzama život obožavane austrijske carice Sisi

Allison Pataki: Sisi – mlada carica

Raskoš, sjaj i zanos u Sisinu životu ne mogu se mjeriti s njezinom žudnjom za ljubavlju i prihvaćanjem. Allison Pataki učinila je austrijsku caricu stvarnom osobom koju je lako voljeti i razumjeti.

Američku spisateljicu Allison Pataki istraživanje vlastitih korijena odvelo je na habsburški dvor u vrijeme Franje Josipa I. i njegove zanosne supruge Elizabete Bavarske zvane Sisi. Sisi – mlada carica (u izvorniku The Accidental Empress) njezina je prva knjiga o slavnoj austrijskoj carici i ugarsko-hrvatskoj kraljici, čije nam hrvatsko izdanje donosi Lumen. Očarana životom carice, Pataki je u prvoj knjizi istkala njezinu životnu priču od djevojačkih dana u Bavarskoj do bijega iz Beča u slobodu mađarskih ravnica.

Sisi upoznajemo kao nestašnu, zaigranu i neukrotivu petnaestogodišnjakinju. Često nazivana divljom, okarakterizirana je potpuno suprotno od svoje tihe, sramežljive i stidljive sestre Helene. Iako po mnogima manje prikladna za dvor, Sisi je svojom ljepotom, slobodnim duhom i inteligencijom osvojila srce Franje Josipa koji je nju odabrao za svoju suprugu. Međutim, raskoš dvorskoga života neposredno nakon vjenčanja ustupila je mjesto strogim protokolima i pravilima kojih se mlada carica s teškom mukom pridržavala.

FOTO: Ana Škriljevečki

Proučavajući život vladarice, ponekad zaboravljamo da je ona sama bila dijete kada je preuzela ulogu supruge i majke. Nagli prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob jasno je istaknut u romanu. Sisi je vrlo brzo morala ostvariti prisan odnos s osobama koje su joj bile potpuno nepoznate. Premda otvorena i susretljiva, izgubivši doticaj s obitelji koja joj je u djetinjstvu bila najbliža, počela se povlačiti u sebe i zatvarati u sve manji krug ljudi kojima se potpuno mogla povjeriti. Naglasivši svu silinu osjećaja i duševna stanja kroz koja je prolazila, autorica je Sisi učinila osobom koju je lako razumjeti i voljeti. Uresivši je vrlinama pokazala je zašto ju je njezin narod još za života obožavao svim srcem.

Zahvaljujući živopisnim opisima uz Sisi lutamo palačom Hofburg, Budimskim dvorcem te ljetnim rezidencijama u Bad Ischlu i Schӧnbrunnu, pomno odmjeravamo svilene haljine i čipkaste velove te ukrašavamo dugu, gustu kosu biserjem, perjem i cvijećem. S obzirom na to da pratimo radnju iz perspektive glavne junakinje, zauzimamo njezinu stranu u neprestanim sukobima sa svekrvom i odobravamo njezine nekonvencionalne postupke prema suprugu. Suosjećamo sa Sisi kada njezina povezanost s Franjom, koja je već u počecima braka bila okrnjena, sa svakim novim udarcem sve više puca.

– U tom času ona poželi skinuti s njega sve slojeve, osloboditi ga od pompe ne bi li opet bio poput onog čovjeka kojeg je poznavala, čovjeka čije su nade bile tako isprepletene s njezinima da nije znala razlikovati svoje od njegovih. Ali sada je za to prekasno. On je donio svoje odluke, ona svoje. Ona ne može poništiti prošlost niti se može vratiti s puta kojim je odlučila poći. Sad, kada si to konačno priznaje, osjeća tugu. Čini joj se kao da se oprašta s njim. Kao da se oprašta s jednim dijelom sebe. –

Na svakoj je stranici vidljivo koliko je istraživačkog rada prethodilo pisanju romana. Allison Pataki tek ovlaš spominje tadašnje društvene i političke događaje, a u središte stavlja životne uspone i padove omiljene austrijske carice. Autorica je priznala da zbog nepredvidivosti Sisina života nije bilo potrebe za previše izmišljene radnje. Sisi je predstavljena takva kakvu smo je zamišljali i ne odudara puno od općepoznatih činjenica.

Djelo možemo nazvati povijesnom fikcijom, ali ne možemo se oteti dojmu da bismo u njemu voljeli vidjeti više fikcije nego povijesti. Ipak je riječ o romanu, pa više neočekivanih trenutaka ne bi bilo naodmet. No na kraju je našu glad za novim i nepoznatim Sisinim dogodovštinama utažila druga knjiga iste autorice Sisi – u potrazi za slobodom koja prati nemirnu caricu na njezinim mnogobrojnim putovanjima.

Komentari na članak

Vezani članci

Juran i Sofija

Na današnji dan

Praizvedba prve predstave na hrvatskom jeziku

Povijesna drama Ivana Kukuljevića Sakcinskog „Juran i Sofija" praizvedena je u Sisku 2. listopada 1839. godine i time se zapisala u povijest kao prva drama izvedena na hrvatskom jeziku i štokavskom narječju na pozornicama sjeverne Hrvatske.

Bombardiranje Dresdena

Na današnji dan

Započelo bombardiranje Dresdena

Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.

Promocija knjige Vidim te

Promocija knjige „Vidim te“

Slaven Vujić predstavlja svoju knjigu, prikuplja sredstva za pomoć djeci s autizmom

Tata Slaven dobitnik je nagrade Ponos Hrvatske za 2015. godinu, za sustavan rad i podizanje svijesti o autizmu i senzornim poremećajima iz autističnog spektra kod djece.

Slavko Mihalić

Na današnji dan

Deset godina od smrti slavnog hrvatskog pjesnika

Petog dana veljače prije deset godina preminuo je najlucidniji poslijeratni hrvatski pjesnik te jedan od glavnih nositelja hrvatskog identiteta treće četvrtine prošloga stoljeća.

Ivan Slamnig

Na današnji dan

15. godišnjica smrti poete ludensa hrvatske književnosti

Na današnji je dan, 2001. godine, preminuo poeta ludens hrvatske književnosti, Ivan Slamnig. Svojom je inovativnošću ostavio veliki trag u hrvatskoj književnoj povijesti.