Rezultati istraživanja

Većina srednjoškolaca želi studirati, tek nešto više od polovice svoju budućnost vidi u Hrvatskoj

AZVO, predstavljanje rezultata istraživanja

– U istraživanju je detaljno obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavak obrazovanja ili ulazak u svijet rada, zatim informiranosti učenika o upisima u sustav visokog obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija, doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti države i svijeta. – istaknuo je Boris Jokić.

Kako hrvatski srednjoškolci vide nastavak svog školovanja i budućnost u Hrvatskoj, pitanje je na koje je odgovor dao znanstveno-istraživački projekt Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe. Rezultate istraživanja u ponedjeljak, 4. lipnja 2018. godine, predstavili su Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Riječ je o jednom od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji koje je do sada provedeno u Hrvatskoj. Koordinirala ga je Agencija za znanost i visoko obrazovanje u okviru ESF projekta SKAZVO, a u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu uz stručno vodstvo dr. sc. Borisa Jokića i dr. sc. Zrinke Ristić Dedić. Obuhvaćeno je 59 srednjih škola iz cijele Hrvatske, a sudjelovalo je više od 13 tisuća učenika prvih, trećih i završnih razreda četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih).

– Iznimno me veseli što je ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti, da žele studirati, da prepoznaju važnost visokog obrazovanja te da s pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti. To je ogroman kapital! I poziv svima nama – i akademskoj zajednici i donositeljima javnih politika – da im budemo oslonac, da čujemo njihov glas i da ga uvažimo. – istaknula je na predstavljanju rezultata prof. dr. sc. Jasmina Havranek, ravnateljica AZVO-a.

Voditelj projekta dr. sc. Boris Jokić pojasnio je:

– U istraživanju je detaljno obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavak obrazovanja ili ulazak u svijet rada, zatim informiranosti učenika o upisima u sustav visokog obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija, doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti države i svijeta.

U sklopu projekta izradit će se i preporuke za unaprjeđenje obrazovnih praksi i politika vezanih uz informiranje i savjetovanje o upisima u visoko obrazovanje i razvoju karijere na razini škole i sustava.

U istraživanju je sudjelovao ukupno 13 301 učenik četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih), i to učenici prvih, trećih i završnih razreda. Od toga je bilo 52,5% učenika strukovnih srednjih škola i 47,5% učenika gimnazija.

Većina (81,3%) učenika koji su sudjelovali u istraživanju u budućnosti želi studirati; 14,8% sudionika istraživanja kaže da još uvijek ne zna želi li studirati; tek 3,9% sudionika iskazuje da u budućnosti ne želi studirati. 72,4% učenika završnih razreda strukovnih srednjih škola želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj instituciji, dok u gimnazijama u završnom razredu to žele gotovo svi (97,4%).

Najvažniji su čimbenici odabira studijskog programa osobni interes za područje studiranja, mogućnost stjecanja korisnih znanja i vještina te lakoća zapošljavanja. Dominantan su izvor informiranja o prijelazu u visoko obrazovanje za srednjoškolce bliske osobe – roditelji i prijatelji. Koriste i mrežne izvore poput stranice Postani-student.hr, a informacije prikupljaju i kroz medije. Škola je za relativno mali broj srednjoškolaca važan izvor informiranja.

Svoju osobnu budućnost u sljedećih 20 godina velika većina učenika (86,3 posto) procjenjuje pozitivno i vrlo pozitivno. Kao najpoželjnije mjesto za život i rad 19,2 posto odabire mjesto u kojem ide u srednju školu, 27,7 posto neko drugo mjestu u Hrvatskoj, 39,4 posto učenika neku drugu zemlju Europske unije, a 13,7 posto neku drugu zemlju izvan Europske unije. Svoju budućnost za 20 godina 52,5 posto mladih vidi u Hrvatskoj.

Komentari na članak

Vezani članci

Dubrovnik

Sveučilište u Dubrovniku

Detalji o dubrovačkom studentskom životu na 5. Smotri

Djelatnosti Sveučilišta u Dubrovniku, smještaj, prehrana i studentski sport u ovom gradu bit će predstavljeni na petoj po redu Smotri.

ROBERT DADIĆ - NK Istra

Intervju: Robert Dadić

„Uspijevam uskladiti fakultet i nogomet, a učim preko noći!”

„Za fakultet sam se odlučio zato što sam uvijek bio dobar učenik, a odabir nogometaša kao profesije je riskantan jer su uvijek moguće neke ozljede zbog kojih bi karijera mogla propasti”.

Benjamin Ignac

Priča o mladom studentu geografije

Benjamin ruši predrasude

Benjamin Ignac studira geografiju na Sveučilištu u Oklahomi, a radi i u uredu u South Central Climate Science Center. Njegova priča je posebna zato što je Benjamin romske nacionalnosti, a usto je i jedini Rom koji je ikada pohađao Gimnaziju Josipa Slavenskog, jednu od najboljih hrvatskih srednjih škola.

Mobitel

LC Code Challenge

Bogate novčane nagrade za izradu aplikacije

LC Code Challenge nagradni natječaj traje od 29. svibnja do 5. lipnja 2017. Sudjelovati mogu polaznici srednjih škola, veleučilišta i sveučilišta.

Odijelo

Rezultati istraživanja

Financijski uvjeti bitniji su od rada u struci za 69 posto građana

– Možda tijekom faksa shvatimo da želimo raditi nešto izvan struke. Ako je dobro plaćeno, zašto ne? – ističe jedna ispitanica.