Istraživanje pokazalo:

Učenici uče premalo i kampanjski, a svi bi na fakultete

učenici

U svim zagrebačkim javnim osnovnim školama provedeno je istraživanje o navikama učenja kod učenika četvrtih i osmih razreda. Rezultati su poražavajući i jasno je vidljivo da je hrvatsko učenje kampanjsko.

Rezultati istraživanja, koje je provedeno u četvrtim i osmim razredima svih javnih zagrebačkih škola, pokazuju da tek četvrtina učenika uči redovito.

Osim onih dana kada je najavljeno ispitivanje, učenici se najčešće pripremaju za školu između trideset minuta i jednog sata. U to su uključene pripreme za školu kao što su pisanje zadaće, čak i slaganje školske torbe. 

Takve pripreme za školu odnose se na više od trećine ukupnog broja učenika, dok se nešto više od četvrtine učenika priprema za školu manje od trideset minuta.

Postoje i one pozitivne iznimke pa se tako manje od 10 posto učenika priprema za školu više od dva sata. To su vjerojatno ona dvojica u razredu koje ostali učenici nazivaju štreberima i obično ih izoliraju iz društva.

ignore nerd
 
http://www.theparentreport.com/
 
 

Najveći problem naših učenika je što uče samo pred ispitivanje!

Oko 30 posto učenika četvrtih razreda uči samo pred pismeni ispit ili usmeno ispitivanje. Još je poražavajuća statistika u osmim razredima, u kojima više od dvije trećine učenika provode kućna druženja s knjigom samo pred ispitivanja. To su takozvani kampanjci koji drže mozak na rezervi većinu vremena, a zatim noć prije ispita provedu bdijući nad knjigom.

Zanimljivo je da kampanjski način učenja preferira i uspješnija i neuspješnija skupina učenika. Odlikaši također, izuzev one dvojice štrebera, znaju ostaviti veliku količinu predmetnog gradiva za zadnji dan i noć prije ispita.

Fascinantan je podatak da takvi učenici dobivaju izvrsne ocjene iz predmeta koji su korišteni kao ispitni predmeti u ovom istraživanju (matematika, hrvatski jezik i prvi strani jezik).

Upitno je jesu li naši učenici svi od reda Nikole Tesle i Alberti Einsteini pa su u stanju kroz jednu noć zapamtiti hrpu gradiva i položiti ispit, odnosno test s izvrsnim uspjehom ili je problem u sustavu našeg školstva i obrazovnom programu.

nocno učenje
blog.ivywise.com/
 

Krivac u sustavu ili lijenim učenicima?

Utvrđeno je da je učenje isključivo za ispitivanje, prema svim međunarodnim istraživanjima, povezano sa slabijim ishodima i negativnim motivacijskim obrascima. Dio uzroka ovakvih rezultata može se pripisati radnim navikama i pristupu učenju, no problem je i u obrazovnom sustavu u kojem učenici u osmom razredu imaju čak 12 obaveznih predmeta, čiji su programi nepovezani i uvelike usmjereni učenju napamet. Tih 12 obaveznih predmeta zasigurno su s jedne strane preopterećenje za još vrlo mlade ljude, a s druge je strane dobar pokušaj da učenici steknu radne navike raspoređujući vrijeme za izvršavanje nekoliko različitih zadataka u isto vrijeme. 

Vjerojatno bi za učenike bilo kvalitetnije da se preuzme neki fakultetski način školovanja i smanji broj predmeta kako bi se usmjerili na određeni dio gradiva više i kvalitetnije, a ne na mnogo različitog gradiva. Školski sustav nam je takav da se djeca preopterećuju sa relativno nebitnim informacijama koje nakon kampanjske noći i riješenog ispita uglavnom zaboravljaju. Sustav bi trebao poticati aktivnost učenika i konstantnije pratiti njihov rad i napredak kako ne bi dozvolili da nam sva djeca postanu kampanjski učenici, a sutra i kampanjski studenti

Jedan od voditelja volonterske studije, dr. sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, za tportal.hr je izjavio da bi se redovnije učenje moglo potaknuti boljim vrednovanjem:

– Potrebno je vrednovati redovitije i, što je još važnije, raznovrsnim oblicima vrednovanja. U Hrvatskoj se vrednuje gotovo isključivo na kraju cjelina, i to u cilju ocjenjivanja. Kampanjsko učenje bi se smanjilo ako bi se uveli oblici i načini rada kojima bi se vrednovalo učenje, posvećenost radu i redovito izvršavanje obaveza. – rekao je Jokić. 

Učenici su školske zadaće shvatili doslovno te ih sada rješavaju u školi!

Rezultati istraživanja ukazuju na to da 60 posto učenika „domaće“ zadaće, čak i lektire, piše u školi. Poražavajuća je i činjenica da se zadaće i lektire ne pišu samostalno, već se prepišu od one dvojice štrebera koji su Šegrta Hlapića pročitali još u vrtićkim danima.

Činjenični je pokazatelj da su odlikaši, odnosno učenici višeg obrazovnog postignuća, mnogo samostalniji te ih više od tri četvrtine gotovo nikad ili rijetko prepisuje zadaće. Kod onih iz kategorije slabijih učenika s lošijim ocjenama, podaci istraživanja pokazuju da je prepisivanje zadaća čin više od polovice ispitanih.

prepisivanje
 
http://www.businessinsider.com/
 
 

Školuj se sine, bit ćeš bogat!

Problematično je, također, što većina roditelja svoju djecu od malena programira po sistemu; školuj se, dobit ćeš dobar uredski posao, živjet ćeš sretno i zadovoljno.

Upravo takvo razmišljanje dovodi do činjenice da gotovo polovina učenika osmih razreda (46,9 posto) želi upisati gimnazijsko obrazovanje, a 36,2 posto četverogodišnje strukovno obrazovanje.

Samo njih 7,7 posto želi upisati trogodišnje strukovne programe. Živimo u zemlji koja potiče razvijanje obrazovanja i školovanje mladih, no zato na burzi rada imamo 78 362 nezaposlenih mladih osoba u dobi između 20 i 28 godina.

Potiče se upisivanje fakulteta (a za to je u većini slučajeva potrebno prethodno gimnazijsko obrazovanje, a u svakom slučaju četverogodišnja škola), a zanemaruje se manjak ljudi u deficitarnim zanimanjima. Umjesto da se učenike jednako usmjerava prema tehničkim i potrebnim zanimanjima koja omogućuju da naše gospodarstvo uopće postoji, kao i prema dugogodišnjem fakultetskom školovanju, kod naših učenika usvojen je dojam da je onaj tko ne završi gimnaziju i fakultet manje vrijedan i grubo rečeno – glup.

I tako dolazimo u situaciju da u gimnazije, a zatim i na fakultete, dolaze ti isti kampanjci koji prepisuju zadaće u školama i razvijaju su se u neodgovrne mlade ljude. Također, postoji još jedna problematična situacija, a to je da oni gimnazijalci koji ne uspiju upisati fakultet, ostaju bez mogućnosti. Postaju nezaposleni mladi ljudi, bez ikakve stečene struke.  

Ne moraju svi završiti fakultet!

Suvoditeljica studije, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, upozorava da učenici osnovnih škola nisu upoznati s trenutnim stanjem u državi niti s budućim potrebama tržišta rada:

– Pozitivno je da učenici imaju visoke aspiracije, ali je potencijalno opasno, čak i štetno, da svi misle da kvalitetan život mogu ostvariti jedino završavanjem fakulteta. Mladi ljudi bez fakultetske diplome trebaju imati dobar posao i pristojna financijska primanja, što tržište rada u određenim zanimanjima i dokazuje. Ono što nedostaje u hrvatskim školama upravo je informiranje učenika o različitim poslovima, obrazovnim putevima i savjetovanje o njihovim karijerama. – komentirala je znanstvenica.
– Ovoj zemlji potrebni su i kvalitetni konobari, produktivni poljoprivrednici, precizni ekonomisti, etični doktori i kreativni umjetnici. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je puno kvalitetnije upravljati sustavom od vrtića do doktorskih studija. Nažalost, protekle 24 godine ukazuju na to da se sustavom odgoja i obrazovanja nije upravljalo na smislen i ljudima koristan način. – istaknula je Ristić Dedić.


Istraživanje je proveo IDIZ (Institut za državna istraživanja u Zagrebu) u suradnji sa Županijskim stručnim vijećem pedagoga Grada Zagreba.

Komentari na članak

Vezani članci

Facebook logo

Novost na Facebooku

Isključivanje automatskog reproduciranja video oglasa na Facebooku

Facebook je ovih dana uveo opciju automatskog reproduciranja video oglasa. Ukoliko vam se ne sviđa ova novina donosimo načine kako je isključiti.

3D printer za 500KM

Maturanti u akciji

Mladi iz Banja Luke osmislili jeftinu verziju 3D printera

Nikola Stupar i Neven Berendika napravili su 3D printer koji u svijetu košta desetak tisuća eura, za samo 500 KM (otprilike 1930 kn).

YouTube logo

Youtube oglašavanje

Google predstavio oglašavanja u regiji

Oglasi prije videa na Youtubeu predstavljeni su i za našu regiju.

Coca Cola

Poziv blogerima iz istočne Europe

Coca-Cola traži mlade blogere

Natječaj je otvoren do 15. ožujka 2016., a rezultati će biti poznati krajem mjeseca. Ovogodišnji natječaj posebno ohrabruje blogere koji rade vlastiti video sadržaj, pogotovo one blogere koji imaju otvoren YouTube kanal.

Android logo

Aplikacija za izgubljene mobitele

Upravitelj Android uređaja

Ova aplikacija mogla bi biti ključna u trenutcima kada žurite na faks, a mobitel je izgubljen negdje u hrpi smeća u sobi.