Ususret EU-ovim izborima

Stručnjaci objasnili fenomen političke pasivnosti mladih

eu izbori

14. svibnja na Veleučilištu VERN' održana je panel-diskusija povodom predstojećih izbora za parlament EU-a pod nazivom Zašto nas se (ne)tiču izbori za EU parlament?

Neupućenost u europske teme i manjak europskog identiteta, koji su prisutni i u hrvatskom javnom prostoru, unaprijed određuju nezainteresiranost građana za predstojeće izbore za Europski parlament, koji će se u održati u nedjelju, 26. svibnja.

Istaknuli su to analitičari i stručnjaci za političku komunikaciju na panel-diskusiji Zašto nas se (ne)tiču izbori za EU parlament? Diskusija je održana u okviru VERN'ova Foruma 14. svibnja na Sveučilištu VERN', a u njoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakultetu i predavač na Veleučilištu VERN’, Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti, doc. dr. sc. Nino Raspudić, politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu te Ivica Relković, politički analitičar i urednik portala Besplatna politika. 

Prije samog početka diskusije Hrvoje Kresić, novinar N1 televizije i moderator diskusije, pitao je okupljene studente planiraju li glasati na izborima za Europski parlament. Od stotinjak okupljenih studenata tek je njih 10-ak odgovorilo potvrdno. O fenomenu neizlaska hrvatskih građana na izbore govorila je Iva Nenadić, osvrnuvši se i na nisku izlaznost hrvatskih birača ne samo na izbore za Europski parlament nego i na parlamentarne izbore:

- Čak i na prvim izborima za Europski parlament 2013. izlaznost je bila rekordno niska, svega 20 posto, a anketa među građanima  pokazala je da čak 50 posto njih nije izašlo na izbore zbog omraženosti prema politici, dok ih je 39 posto bilo neinformirano i neupućeno u kampanju. Kad smo imali redovne izbore za EU parlament 2014, izlaznost je bila nešto viša, tek 25 posto, ali samo 13 posto među mladima. Birači izlaze na izbore kada su motivirani i informirani, a informiranost i motiviranost se grade.

Na problem niske izlaznosti osvrnuo se i Ivica Relković istaknuvši kako upravo političke stranke svojim kampanjama odbijaju glasače: 

- Većina naših stranaka, da bi uopće pridobile glasače, rade pogrešne kampanje. Velike stranke ne potiču diskusiju o važnim temama i računaju na malu izlaznost i veći utržak, a manje stranke uopće ne mogu pridobiti glasače s europskim temama i zato se okreću  vrućim domaćim temama i aferama. To izaziva odbojnost jednog dijela građana koji razumiju o čemu je riječ i ne žele na takav način izlaziti na izbore te odbojnost drugog dijela građana koji nemaju pravu informaciju i ne zanima ih takva razina zbrke u komunikaciji. 

Međutim, profesor Hrvoje Klasić smatra kako bi veća zastupljenost značaja Europske unije za Hrvatsku u javnom diskursu poboljšala interes građana za institucije EU-a: 

- Interes za europske teme mora se poticati razgovorima o koristi Europske unije, članstvu Hrvatske i našim mogućnostima te značaju EU-a za stabilnost i sigurnost svih članica.

Profesor Klasić dodao je kako hrvatski građani još uvijek ne iskorištavaju sve što Europska unija nudi. Primjerice, prema količini novca povučenog iz europskih fondova, Hrvatska je pri dnu ljestvice. Osim toga, istaknuo je kako i mladi moraju osvijestiti koje su im pogodnosti na raspolaganju kao građanima Europske unije. Akademska mobilnost prije je bila proceduralno puno kompliciranija, a danas, kao građani Europske unije, studenti se u okviru Erasmusa mogu školovati na različitim europskim sveučilištima.

Unatoč tomu, mladi se često odlučuju za političku pasivnost jer imaju osjećaj kako je njihov glas nevažan, kako ne može ništa promijeniti i kako je svejedno tko ih predstavlja jer svi su političari isti. Stoga, kako bi se mlade motiviralo da dugoročno prate politiku, da pronađu političku opciju koja najbolje zastupa njihove interese i da glasuju na izborima, potrebno je sustavno raditi na povećanju svijesti o važnosti sudjelovanja na izborima – od obrazovnog sustava koji treba mlade naučiti sve o funkcioniranju europskih tijela do medija čija je zadaća nepristrano iznošenje informacija. Na problem političke pasivnosti osvrnuo se Nino Raspudić

- Razloge slabog interesa i male izlaznosti na izbore za EU parlament nalazim u procjeni nevažnosti Bruxellesa i Europske unije za naše živote, što smatram pogrešnim, male ili nikakve uloge Europskog parlamenta u krojenju bitnih politika unutar Unije te pretpostavke javnosti da je nevažno tko će nas predstavljati u EU parlamentu, budući da smo mali i nevažni.

Isto tako, na političarima leži odgovornost da savjesno zastupaju interese građana koji su ih izabrali. Sve veći problem nalazi se i u političkom populizmu. Umjesto prezentiranja svojih kompetencija za zastupanje građana, političari se natječu tko će biti više simpatičan, a umjesto konkretnih, izvedivih i realističnih planova, obećavaju nemoguće. Kada ne ispune svoja obećanja, njihovi se glasači razočaraju i odluče više ne glasati na izborima. 

Sugovornici su zaključili da građani moraju osjećati zajednički europski identitet kako bi shvaćali važnost europskih tema, a taj se identitet gradi kroz uključenost građana u pogodnosti Europe poput sudjelovanja mladih i studenata u Erasmus programu mobilnosti, korištenju pogodnosti fondova EU-a, diskusijama o zajedničkim europskim temama, stvaranju Europe jednakih kvaliteta, ljepote multikulturalnosti itd. Ali prvi korak u građenju europskog identiteta ipak je savjesno iskorištavanje biračkoga prava svakog europskog građana; predstojeći izbori za Europski parlament idealna su prilika za to. 

Komentari na članak

Vezani članci

Pravni fakultet/Sveučilište

Sveučilište u Zagrebu

Na sjednici zatvorenoj za javnost kandidati za rektora predstavili programe rada

Sjednica Senata zagrebačkog Sveučilišta na kojoj su kandidati za rektora predstavljali svoje programe ostala je zatvorena za javnost, a novinarima je ulaz u rektorat priječilo osoblje Sveučilišta.

Sando Gašpar i N. Jerković

Sveučilište u Zagrebu

Novoizabrani predsjednik Studentskog zbora želi e-indekse, e-sportove i više sredstava za studentske projekte

Nediljko Jerković, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva, novi je predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Otkrio nam je što studente čeka za njegova mandata.

Donald Trump

Trumpova pobjeda izazvala burne reakcije

Studenti diljem SAD-a pružaju podršku kolegama u strahu od Trumpove vlasti

U borbi protiv diskriminacije Donalda Trumpa posebno su se istakli studenti koji što razgovorom, što prosvjedima, a što nošenjem sigurnica pružaju podršku kolegama pripadnicima ugroženih manjina.

VERN i Kairos

VERN' bogatiji za jedan preddiplomski studij

Integracija visoke škole Kairos u veleučilište VERN'

Tim činom, veleučilište VERN' je obogatilo svoj program za jedanaesti stručni preddiplomski studij Odnosa s javnošću i medija. Porazgovarali smo s Marom Alavanjom te ga priupitali za njegovo mišljenje o ovoj integraciji.

Panel-diskusija "Video influenceri"

Zaključci Dana medijske pismenosti

„Influenceri imaju odgovornost prema mladima.”

Donosimo zaključke panel-diskusije održane na Sveučilištu VERN' u okviru obilježavanja Dana medijske pismenosti.